Neovisni novinarski portal
28.10.2020.
EKOLOGIJA / POLITIKA
Prosvjedni brod kreće iz Rovinja (foto S.O.S za Jadran)

Brodom protiv bušenja:
U šest jadranskih država se udružuju radi “autističnih nacionalnih politika”

Prosvjedni brod kreće iz Rovinja (foto S.O.S za Jadran)
Prosvjedni brod kreće iz Rovinja (foto S.O.S za Jadran)

Prosvjedni brod kreće iz Rovinja (foto S.O.S za Jadran)

– 60.000 km2 mora u Italiji i Hrvatskoj na udaru naftnih kompanija. Zaustavite ludu utrku za “crnim zlatom” i zaštitite Jadransko more i obalu od napada naftnih kompanija. Pokrenite drugačiji, okolišno i društveno prihvatljiv ekonomski razvoj – ovaj apel su iz Rovinja uputile koalicija hrvatskih okolišnih organizacija S.O.S. za Jadran i talijanska organizacija Legambiente zajedno s mnogim drugim okolišnim organizacijama iz svih zemalja na obalama Jadrana.

Apel je, prigodno, upućen s mora, odnosno s broda Goletta verde (Zelena škuna), ujedno i povijesne putujuće kampanje za zaštitu mora organizacije Legambiente, koja ove godine na svoj višemjesečni put kreće upravo iz Rovinja kako bi se skrenula pozornost na problem eksploatacije nafte u Jadranu.

U šest država potpisali deklaraciju protiv bušenja

Mnoge okolišne i druge organizacije i institucije iz 6 jadranskih država potpisale su deklaraciju #StopSeadrilling – NO OIL, koja se nalazi ovdjea kratki video s ove rovinjske akcije tu:

Inače, u subotu se dogodila simultana akcija na svim obalama Jadrana. U brojnim jadranskim gradovima su organizacije i građani koji se protive eksploataciji nafte u Jadranu isticali transparente s porukom protivljenja i time dali svoj doprinos zajedničkoj kampanji. Fotografije akcija iz svih zemalja bit će uskoro objavljene na https://www.tagboard.com/stopseadrilling/.
– Odluka da se ide u eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, koju su donijele Italija, Hrvatska i druge jadranske države je anakrona i kratkovidna i ta je odluka u potpunoj suprotnosti sa strategijama borbe protiv klimatskih promjena te predstavlja veliki rizik za zelenu i zdravu ekonomiju cijelog područja. Stoga je nužno uspostavljanje dijaloga između Italije, Hrvatske i drugih zemalja Jadrana kako bi se na višoj razini i mimo nacionalnih granica raspravilo o željenoj budućnosti Jadranskog mora – kazao je Giorgio Zampetti, odgovorne osobe za znanstvena istraživanja u talijanskoj organizaciji Legambiente.
18362984273_300426f1bf_z

Talijanski i hrvatski ekolozi zajedno u Rovinju

‘Autistične nacionalne politike’

– Bilateralne odnose jadranskih država vrlo često obilježavaju politički problemi povezani s neriješenim pitanjima granica ili prava na eksploataciju resursa (poput ribarstva), te tako pitanja održivosti i zaštite Jadrana uvijek ostaju u drugom planu. Autistične nacionalne politike planiranja maksimalnog korištenja Jadrana nikada ne uzimaju u obzir dugoročno kumulativno djelovanje svih zainteresiranih strana. Planovi za eksploataciju nafte u Jadranskom moru Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, koje Vlade tih zemalja donose neovisno jedne o drugima, primjer su koji najbolje ilustrira situaciju. Pozivanje na pravo na prekomjernu eksploataciju “jer i susjedi to čine”, kompetitivna politiku, uzajamno optuživanje i nametanje agresivnog javnog diskursa koji diktira politika potrebno ja zamijeniti zajedničkom zaštitom Jadrana i protivljenjem opasnim projektima poput bušenja nafte – ustvrdila je Dušica Radojčić u ime koalicije S.O.S. za Jadran.
Kako stoji u studiji koju je izradio Norveški institut za istraživanje mora, ribarstvo je jedan od sektora koji će u najvećoj mjeri biti pogođen posljedica eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i pretrpjet će smanjivanje ulova od oko 50% u područjima u blizini zona u kojima će se vršiti seizmička istraživanja podmorja air-gunovima.
I najmlađi u borbi za more bez nafte

I najmlađi u borbi za more bez nafte (foto S.O.S za Jadran)

Slično vrijedi i za turističku djelatnost koja riskira velike gubitke zbog negativnog utjecaja naftnih platformi. Najveći dio profita ide i ići će privatnim kompanijama, dok će eventualne i moguće štete morati sanirati zajednica. Iz svih navedenih razloga organizacije koje potpisuju deklaraciju #StopSeadrilling – NO OIL prosvjeduju i zahtijevaju od svojih vlada zaštitu obustavljanje eksploatacije nafte i zaštitu Jadranskog mora.

Jadran – osjetljivo more krhkog ekosustava

Premda se to već moglo čuti puno puta, valja ponoviti, jer nekima nije doprlo do svijesti: Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo slabe izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krhki ekosustav već sada pod velikim pritiskom.
– Broj aktivnih dozvola za eksploataciju nafte i plina dosegao je u Italiji brojku 78, u postupku izdavanja je 29 dozvola, dok je zahtjeva za izdavanje novih dozvola 24. Osim toga, u lipnju je talijanska Vlada dala zeleno svjetlo dvjema kompanijama za seizmičko istraživanje podmorja Jadranskog mora na površini većoj od 45.000 km2. Procijenjena količina ugljikovodika u talijanskom podmorju iznosi 10 milijuna tona, što bi zadovoljilo talijanske potrebe za energijom samo 8 tjedana. Istražna polja se na hrvatskoj strani protežu na čak 94% Jadrana tj. na 38.822 km2 i do sada je izdano 10 dozvola za istraživanje i eksploataciju. U Italiji i Hrvatskoj je tako pokriveno područje od 55.595 km2 mora – iznijeli su neke brojke u S.O.S-u za Jadran.
Svojevrsni prosvjedni brod će tijekom svoje ljetne kampanje obići niz gradova na Sredozemlju, ne bi li na taj način skrenuo pažnju na besmisao naftaškog pohoda na Jadran.
Dvojezični prosvjed  - foto S.O.S. za Jadran

Dvojezični prosvjed – foto S.O.S. za Jadran

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI