Neovisni novinarski portal
21.10.2020.
GOSPODARSTVO / INTERVJUI
M. Košak:  “Koliko god smanjivali i odvajali otpad građani će plaćati više- Moraju li?”

M. Košak:
“Koliko god smanjivali i odvajali otpad građani će plaćati više- Moraju li?”

Hrvatska nikako da krene putem razvijenijih zemalja Europske unije koje su na polju prikupljanja i gospodarenja otpadom otišle daleko postigavši zavidne rezultate. Donošenje zakona, podzanonskih akata, Uredbi, Pravilnika i inih obvezujućih dokumenata u Hrvatskoj se u pravilu ispriječi na putu kvalitetnijeg i sustavnijeg rješenja gotovo svakog problema. Tako je i u slučaju Uredbe koja se naslanja na Zakon o održivom gospodarenju otpadom koja nikako da ugleda „svjetlo dana“, a trebala je biti donešena još prošle godine. Za pojašnjenje ovog problema obratili smo se Marku Košaku, asistentu na Programu zaštite prirodnih resursa Zelene akcije.

Marko Košak- Zelena akcija

Marko Košak- Zelena akcija

-Nakon donošenja Zakona o održivom gospodarenju otpadom u srpnju 2013. godine Ministarstvo zaštite okoliša trebalo je Vladi RH poslati na odobrenje čak 54 podzakonska akta kako bi se uredio sustav gospodarenja otpadom u gradovima i općinama. Kašnjenje s donošenjem većine tih akata, zapravo je nastavak loše prakse Ministarstva koje nije pokazalo dovoljno motiviranosti kako bi uredili sustav gospodarenja otpadom u zemlji. Kašnjenje s donošenjem ove važne Uredbe, ali i izostanak ključnih koraka koji bi njenom provedbom omogućili lako dostupno i isplativo odvajanje otpada, samo potvrđuju navedenu činjenicu.
Kad Vlada i donese Uredbu lokalne zajednice imaju još tri mjeseca za svojevrsnu prilagodbu cjenika pa se s pravom postavlja pitanje hoće li nova odredba uopće startati u ovoj godini?
-Uredba sama po sebi ionako donosi samo kozmetičke i paušalne promjene koje, stupile na snagu za 3 tri mjeseca ili kasnije, neće unaprijediti sustav ni približno u mjeri u kojoj je to nužno.
Što od spomenute Uredbe mogu očekivati vlasnici vikendica i apartmana koji odvoz otpada plaćaju svih 12 mjeseci u godini iako u njima borave svega nekoliko ljetnih mjeseci. Kako će Uredba tretirati ovaj problem?
-Uredbom se predviđa podjela navedenih građana na „rezidente“ i „nerezidente“, odnosno one koji borave u kućanstvu manje od 4 mjeseca i one koji borave duže od spomenuta četiri mjeseca. Taj status će se definirati ugovorom koji će građani sklapati s komunalnim poduzećem. Međutim, u navedenom sustavu bez efikasne kontrole postoje velike mogućnosti zloporabe tog statusa.

Zelena akcija

Što sve, zapravo zamjerate novoj Uredbi i zašto je smatrate zastarjelom, lošom…?
-Riječ je o Uredbi koja ne definira kvalitetne i efikasne mjere kojima bi se ispunili ciljevi propisani Zakonom, a koji se tiču znatnog povećanja postotka odvajanja otpada i uvođenja pravednije naplate odvoza otpada u gradovima i općinama RH.
Kao temelj budućeg sustava odvojenog prikupljanja otpada u Hrvatskoj, Uredbom se predviđa dokazano neefikasan sustav odvojenog prikupljanja otpada putem „zelenih otoka“ udaljenih od kućnog praga građana kojima se ne može u dovoljnoj mjeri povećati stopa odvojeno skupljenog otpada. Primjerice, u Gradu Zagrebu se na taj način odvojeno skuplja samo 1, 6 % ukupne količine otpada.
Takav sustav je nemotivirajući za građane zbog nepristupačnosti kanti za odvojeno prikupljanje, ali i zbog toga što im se odvajanje neće isplatiti budući da velikoj većini građana mjesečni računi za otpad neće biti manji. Naime, građani neće biti definirani kao pojedinačni korisnici koji sami formiraju svoje mjesečne račune ovisno o tome koliko otpada odvoje, već će, koliko god odvojili i smanjili svoju količinu otpada, svejedno morati snositi trošak fiksno zakupljenog volumena spremnika za miješani otpad u svojem kućanstvu.
Uz to, planira se naplaćivanje i odvojenih frakcija otpada iz spremnika za biorazgradivi otpad koji kućanstva mogu dobiti na korištenje, što je također nemotivirajuće za odvajanje.
Nadalje, ne planiraju se nikakvi mehanizmi nadzora i kontrole odvajanja koji bi onemogućili zlouporabe sustava i ilegalno odlaganje, što znači da su predviđene promjene u postojećem zaostalom sustavu samo kozmetičke naravi.
Kako, po vama, treba regulirati ovu oblast? Zašto smatrate da je odvojeno prikupljanje otpada sistemom „od vrata do vrata“ bolja varijanta od modela kojeg predlaže Vlada –„zeleni otoci“?
-Tražimo da se Uredbom uvede odvojeno prikupljanje otpada po principu „od vrata do vrata“ koje označava opskrbu građana spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada na licu mjesta i čipiranim vrećicama za svaku pojedinu frakciju otpada. Na ovan načinomogućilo bi se uklanjanje neefikasnih “zelenih otoka” udaljenih od samih kućanstava, uvođenje sustava individualne odgovornosti i samostalno formiranje računa od strane građana tako da građani koji više otpada odvoje imaju niže mjesečne račune, a trošak sustava snose građani koji neodgovorno postupaju s otpadom. Držimo da je nužno definirati i unaprjediti sustav komunalnog redarstva kako bi se postigle učinkovitije kontrole nad odlaganjem otpada. Na taj bi se način, ujedno uspostavio kvalitetni sustav koji bi bio prilagođen građanima.
Koji su još pozitivni efekti prijedloga Zelene akcije koji se odnosi na odvojeno prikupljanje otpada?
-Predloženim sustavom odvojenog prikupljanja za što se zalaže Zelena akcija, u vrlo kratkom roku moguće je povratiti uložena sredstva i dostići visok stupanj odvajanja otpada. Time bi se, posljedično zbog recikliranja štedjelo na resursima, odnosno to bi omogućilo ostvarivanje dodatnog prihoda za unaprjeđenje sustava i otvaranje novih radnih mjesta. To je dokazano na nizu gradova poput Ljubljane, Milana, San Francisca, Canberre itd. Stoga tražimo od Ministarstva da predloži Uredbu kojom bi se i u jedinicama lokalne samouprave RH uspostavio kvalitetan sustav gospodarenja otpadom, prema predloženom modelu, u skladu s načelima održivog razvoja.
Koliko građanima uopće ostaje prostora za samostalno kreiranje cijena ukoliko se ne promijeni sadašnji tekst nove Uredbe? Pojasnite!
-Ako se donese predložena Uredba ona će donijeti korist samo malom broju građana koji žive u velikim kućama, a dosad su plaćali visoke račune za odvoz po kvadraturi. Velikoj većini svih ostalih građana novi obračun neće donijeti koristi jer oni neće biti u mogućnosti kreirati svoje račune prema odvojenoj i smanjenoj količini otpada budući da će svejedno morati plaćati fiksno zakupljen spremnik koji će imati strogo definiran volumen, odnosno građani neće moći sami birati manji volumen ako će proizvoditi manje otpada.

Zelena akcija

Kao posebno težak slučaj navodi se prikupljanje biootpada. Što je sve problematično s prikupljanjem biootpada i zašto?
– Biootpad čini trećinu ukupne količine otpada i njegovo odvojeno prikupljanje ključno je za postizanje većeg stupnja odvojeno sakupljenog otpada. Ministarstvo novom Uredbom o komunalnom otpadu nalaže mogućnost kućanstvima da odaberu i spremnik za biorazgradiv otpad, što znači da bi se biootpad u tim kućanstvima miješao sa ostalim frakcijama biorazgradivog otpada poput papira, kartona, plastike itd.. Time bi se, zapravo izgubio pozitivni efekt odvojenog sakupljanja biootpada. Smatramo kako je nužno građane opskrbiti kantom u kojoj će prikupljati isključivo biootpad kako se frakcije ne bi miješale te kako bi se iz biootpada na najjednostavniji način mogao proizvoditi kompost i bioplin.
Zašto se ova problematika tako sporo rješava kad imamo primjere u drugim
zemljama koji svjedoče o kvalitetnim rješenjima?
-Problem je u tome što je Ministarstvo zaštite okoliša inertno i sporo pokušava posložiti sustav gospodarenja otpadom u skladu sa zastarjelim dokumentima iz 2005. i 2007. godine. Riječ je o nacionalnoj Startegiji i Planu gospodarenja otpadom koji su uvelike krivo procjenili količine otpada, te su kao cilj zacrtali tek 18 % odvojenog prikupljanja otpada u 2020. godini, dok je cilj, prema novim direktivama EU, – 50 %. Ministarstvo govori o nužnosti ispunjenja cilja od 50 %, ali i dalje sustav usmjerava po zastarjelim smjernicama koje se temelje na potrebi proizvodnje velikih količina miješanog otpada kako bi se mogli puniti isplanirani megalomanski kapaciteti Centara za gospodarenje otpadom, odnosno postrojenja koja bi iz otpada generirala gorivo za okolišno neprihvatljivo spaljivanje u cementarama. Tako da nije ni čudno što se ova problematika sporo rješava i što Ministarstvo ne donosi Pravilnike kojima bi obvezalo gradove i općine na maksimalno unaprjeđenje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada.
Možete li navesti zemlju koja, po vama, ima najkvalitetnije riješen problem prikupljanja i odvoza kućnog, komunalnog otpada i zašto?
-Niz zemalja poput Njemačke i Austrije ima dobro postavljen sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada u kojem je građanima lako dostupna infrastruktura, te uveden sistem individualne odgovornosti po pitanju otpada tako da svaki građanin zna svoja prava i obveze po pitanju odvajanja otpada. To se pokazuje po visokom postotoku od preko 65 % odvojeno skupljenog otpada. Međutim, još je bolje učiti od niza talijanskih gradova i općina koji postižu postotak odvajanja komunalnog otpada od 70 % do 90 %, te imaju razvijen model koji je uz kvalitetnu prilagodbu primjenjiv na bilo koji hrvatski grad i općinu.
Trebamo li slijediti primjer otoka Krka i njegove regulacije i orijentacije na ekologiju?
-Sustav gospodarenja otpadom na Krku primjer je dobre prakse uspostave početnih koraka ka kvalitetnom sustavu gospodarenja otpadom u kojem je svim građanima lako dostupna infrastruktura za odvajanje svih frakcija otpada. To se pokazuje i po postotku odvojeno skupljenog otpada od preko 45 % kojim Krk, uz Čakovec, predvodi hrvatske gradove i općine. Dobar sustav startao je i u gradovima Crikvenici i Novom Vinodolskom koji su uveli sakupljanje „od vrata do vrata“ i identifikaciju korisnika, te u Osijeku i Prelogu koji kreću sa intenzivnim aktivnostima u smjeru ekološkog sustava gospodarenja otpadom u kojem je gradovima lako dostupna infrastruktura za odvajanje otpada.
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI