Bjesomučnoj sječi šume, nezaustavljivoj jagmi za crpljenjem nafte, mineralnih i rudnih bogatstva, zagađenju mora, voda i zraka i tla sada se pridružuje i nova pošast koju donosi čovjek, odnosno šačica moćnih korporacija: tzv. podatkovni centri. Zbog megalomanskih pogona koje informatičke tvrtke grade radi pohrane sve većeg broja podataka potrebnih za biznis s umjetnom inteligencijom, posvuda po svijetu nestaju goleme površine poljoprivrednog  i šumskog zemljišta, krče se, betoniraju i pretvaraju u golema postrojenja koja troše enormne količine energije i pitke vode, te se ubrzavaju drastične promjene klime.  Shvaćajući razmjere uništenja prirodnih resursa koje donosi, građani se posvuda bune protiv tih megapostrojenja: negdje s manje, a negdje s više uspjeha. 

A u Hrvatskoj? Nije ni Hrvatsku zaobišla ‘podatkovna’ jagma za prostorom. Pojavio se hercegovački poduzetnik Jako Andabaka kojemu nije dovoljno bogatstvo koje je namaknuo u biznisu osiguranja, a potom u hotelijerstvu, nego bi sad još zarađivao gradeći podatkovni centar u Topuskom, u jednom od posljednjih dijelova Hrvatske koji još uvijek nije uništen neprimjerenom industrijom i nerazumnim intervencijama u prostor. Inače, u nekom svom intervjuu je taj vrijedni hrvatski prostor nazvao – ‘praznim prostorom’.

Među rijetkima kod nas koji se opiru ovoj poslovnoj zamisli koja bi zauvijek mogla izmijeniti lice Hrvatske i snažno negativno otjecati na okoliš je ugledna okolišna građanska organizacija Zelena akcija, a  koja je izričito protiv megalomanskog data centra u Topuskom.

Centar ove veličine nije izgrađen još nigdje u Europi

Zelena akcija se protivi izgradnji planiranog data centra u Topuskom jer njegovi razmjeri predstavljaju izravnu prijetnju okolišu, lokalnoj zajednici, a zatim i svim građanima Hrvatske. Ovu poruku su poslali današnjim performansom na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje su prikazali ogromnu površinu šumskog, poljoprivrednog i drugog zemljišta koje će biti devastirano u slučaju realizacije tog projekta. Ujedno su naglasili kako dana centar ove veličine nije izgrađen još nigdje u Europi te kako je suludo s takvim megalomanskim projektom opterećivati ograničena prirodna dobra jedne male države poput Hrvatske.

Ovaj performans Zelena akcija je organizirala povodom Međunarodnih dana akcije protiv velikih data centara, u sklopu kojih se održava preko 80 sličnih akcija u nekoliko desetaka europskih gradova, nazvana Stop dirty data centres (Zaustavimo prljave podatkovne centre. )

-6. i 7. studenog 2026. poduzimamo akcije diljem Europe kako bismo rekli Stop prljavim podatkovnim centrima. Lokalne zajednice se bore kako bi zaustavile prljave podatkovne centre u kojima žive. Ujedinit ćemo se i iskoristiti svoja demokratska prava da se izjasnimo, okupimo i prosvjedujemo kako bismo izabrane dužnosnike pozvali na odgovornost. Pozivamo na trenutni moratorij na velike podatkovne centre u Europi! Eksplozija podatkovnih centara umjetne inteligencije u našim gradovima uzima danak koji si više ne možemo priuštiti. Pridružite nam se i djelujte odmah kako biste spriječili nepopravljivu štetu koju podatkovni centri nanose dobrobiti ljudi i planeta. – pozivaju sve ljude iz inicijative Zaustavimo prljave podatkovne centre. 

Tako su danas u Zagrebu aktivisti  na performansu istaknuli transparent „Ne budimo naivni. Učimo na tuđim pogreškama!“ ukazujući na pogubne posljedice izgradnje hyperscale data centara u drugim državama.

Otpor je sve jači 

U Irskoj na podatkovne centre, koji su uglavnom locirani u blizini Dublina, danas otpada preko 20% ukupne nacionalne potrošnje električne energije, što je napregnulo sigurnost opskrbe skoro do točke pucanja. Da bi se spriječio kolaps, zabranili su spajanje novih podatkovnih centara oko Dublina. Drugi primjer, je šire područje zapadnog Londona, gdje su veliki data centri su iscrpili toliki kapacitet elektroenergetske mreže da  su nastupila ozbiljna kašnjenja u izgradnji novih stanova jer za njihov priključak na mrežu nije bilo dovoljno mjesta.

U brojnim državama raste otpor prema ovakvim data centrima. U Nizozemskoj su građani uspjeli zaustaviti izgradnju Metinog mega-centra u Zeewoldeu, nedaleko od Amsterdama, nakon što je postalo jasno da će projekt monopolizirati goleme količine obnovljive energije i poljoprivrednog zemljišta na štetu lokalnog stanovništva. Otpor je sve jači i u drugim državama poput Irske, Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske…

-Trebamo naučiti iz ovih primjera i ne dopustiti izgradnju dana centra u Topuskom. Osim devastacije prostora, ovako veliki data centar znatno bi usporio energetsku tranziciju RH.  S obzirom da bi potrošnja električne energije porasla čak za trećinu, ova ogromna potražnja dijelom će se namirivati i iz fosilnih izvora. Planirana solarna elektrana snage 500 MW (koja i sama za sebe ima znatan utjecaj na okoliš, kao što to ima i izgradnja novih dalekovoda), ne može pokriti više od 15% potreba za energijom ovako velikog potrošača. – upozorava Zelena akcija. 

Više milijuna litara vode dnevno

Hlađenje servera, ovisno o metodi koja se primjenjuje, može iziskivati više milijuna litara vode dnevno. Kako je Topusko specifično po svojim termalnim (lječilište i bazeni ) i podzemnim vodama, postoji golem rizik od narušavanja lokalnog vodnog režima. Postoji više mogućih načina hlađenja, ali svaki sustav ima izrađene okolišne posljedice te se izbor svodi na ekstremnu potrošnju energije, golemo iscrpljivanje vodnih resursa ili rizik od kemijskog onečišćenja.

Izuzetno velik problem je i elektronički otpad. Zbog jako brzog razvoja tehnologije, ali i trošenja ugrađenih komponenti, opremu je potrebno učestalo mijenjati, i to svake dvije do četiri godine. Kod ovako ogromnih podatkovnih centara to znači stvaraju se tisuće tona toksičnog elektronskog otpada. Iako se dio toga reciklira, osobito sirovine čije rudarenje je već samo po sebi okolišno i socijalno problematično, rezultat su svejedno goleme količine opasnog otpada koje često završavaju na neadekvatnim odlagalištima.

Zagađenje zvukom ovakvih postrojenja kod ljudi uzrokuje kronični stres, poremećaje sna i općenito pad kvalitete života. Osim ozbiljnog udara na zdravlje ljudi, taj kontinuirani šum dezorijentira i ugrožava lokalne životinjske vrste.

-Dodatno, Republika Hrvatska se u niti jednom svom strateškom dokumentu nije opredijelila za izgradnju ovakvih hyperscale podatkovnih centara. Ovaj plan je isključiva želja investitora koja se ne podudara s interesom građana Hrvatske. RH prvo treba analizirati potrebe i donijeti stratešku odluku o količini i veličini podatkovnih centara i zatim tu analizu raspraviti sa svim zainteresiranim dionicima. Važno je naglasiti i kako prilikom najava ovakvih projekata investitori redovito obećavaju gospodarski rast, no data centri stvaraju relativno mali broj trajnih radnih mjesta u lokalnoj zajednici. S druge strane, građani snose okolišne troškove, a profit odlazi privatnim investitorima.- kažu u Zelenoj akciji. 

S obzirom na sve elemente planiranog projekta u Topuskom, ne postoji scenarij u kojem je njegova realizacija održiva, a to bi trebalo biti jasno svakome razumnome.  Javni interes, očuvanje vodnih resursa te sigurnost elektroenergetske mreže moraju biti ispred privatnog profita tehnoloških korporacija, zbog čega je projekt u samom startu okolišno neprihvatljiv, upozorava se.

Teško da će aktualne hrvatske vlasti, a koje su poznate po snishodljivom podilaženju raznim ‘investitorima’ na očitu štetu građana Hrvatske, išta od navedenog razumjeti i uzeti u obzir.