-Konačno nešto oko čega se Amerikanci slažu! Republikanci, demokrati i neovisni su zajedno – pobunjeni zbog podatkovnih centara – i stavljaju politiku po strani kako bi blokirali njihov razvoj. – javlja portal Reasons to be Cheerful.

A u Hrvatskoj? Još nema dovoljno raširene svijesti o opasnosti koje vrebaju od megalomanskih podatkovnih centara koji uništavaju okoliš, crpe ogromne količine energije i vode i za sobom ostavljaju zagađenje. Osim toga, u Hrvatskoj je i teško očekivati da bi se, primjerice članovi vladajućeg HDZ-a, poslovično poslušni i disciplinirani, ikada digli glas protiv projekata HDZ-ovog vodstva, pa makar oni bili neizmjerno štetni i opasni i po njih i njihovu djecu. .

Patty Spillman i njezin suprug obrađuju više od 400 hektara kukuruza, soje i pšenice u središnjem Ohiju. Oboje su cijeli život živjeli u tom području; njegova obitelj je na toj zemlji od 1861. Godine 2023., jedan je investitor predložio podatkovni centar na obližnjoj farmi.

„Zajednica ih je odbila“, kaže.

„Ali uvijek sam nekako znala da samo zato što je jedan podatkovni centar ostao, to ne znači da će zauvijek nestati. Netko drugi će im biti za petama.“

Bila je u pravu. Manje od dvije godine kasnije, drugi investitor počeo je s planovima za puno veći podatkovni centar, smješten preko puta njezine farme. Headwaters, tvrtka sa sjedištem u Teksasu, htjela je pripojiti zemljište u Pleasant Townshipu (gdje Spillman živi) i obližnjem Jackson Townshipu za objekt od preko 300 hektara u Grove Cityju.

Podatkovni centar

Ovo je priča koja se odvija u zajednicama diljem SAD-a, gdje su zahtjevi za umjetnom inteligencijom naglo povećali potrebu za podatkovnim centrima, zajedno s izvanrednim količinama vode i energije koje oni troše. No, stanovnici se protive, zalažući se za veći doprinos zajednice, inzistirajući da podatkovni centri pokriju pune troškove smještaja tamo (kao što su nadogradnje lokalne mrežne infrastrukture), pa čak i pozivajući na potpune moratorije.

Ključno je da se ovi pokreti ne dijele po stranačkim linijama: republikanci, demokrati i neovisni diljem zemlje su ljuti – i rade zajedno kako bi blokirali razvoj. Ovaj dvostranački pritisak posebno je značajan u vrijeme intenzivne polarizacije. Nema puno toga oko čega se ljudi iz različitih političkih stranaka mogu složiti, ali prema nedavnoj anketi Sveučilišta Massachusetts Amherst, vrlo malo ljudi želi podatkovni centar umjetne inteligencije u svojoj zajednici, u svojem susdjedstvu. To svakako vrijedi za Grove City, republikanski naklonjeno predgrađe Columbusa, gdje su se ljudi svih stranaka protivili razvoju Headwatersa.

Priroda ove koalicije nije potpuno bez presedana, kaže Megan Mullin, profesorica javne politike na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu.

„U mnogočemu, bitke oko podatkovnih centara izgledaju poput bitaka oko korištenja zemljišta koje su se već dogodile“, kaže ona.

„Bitke oko stambenih objekata, vjetroelektrana ili plinovoda – stalno vidimo ljude kako se udružuju preko stranačkih linija kako bi pokušali održati svoju zajednicu onakvom kakva je oduvijek izgledala i kako bi se borili protiv onoga što smatraju štetnim što crpi resurse zajednice.“

‘Organizirali smo se…’

Mullin kaže da je velika razlika sada u tome što se sve te borbe događaju istovremeno. Dok jedna ili dvije dvostranačke koalicije u raspravi o korištenju zemljišta ne bi dosegle razinu nacionalnih vijesti, stotine njih koje se događaju istovremeno diljem zemlje to čine. „To omogućuje povezivanje ovih lokalnih sporova s ​​nečim nacionalnim, a također omogućuje i izgradnju konkretnog pokreta.“

U Ohiju su se stanovnici Grove Cityja i okolnih općina brzo mobilizirali nakon što su shvatili da Headwaters želi smjestiti podatkovni centar u njihovoj zajednici.

„Organizirali smo se“, kaže Jen Belt, jedna od četiri osobe iza udruge Protect Grove City , koja se aktivno protivila razvoju.

„Većina ljudi nije bila ni svjesna da se o tome radi. Zalijepili smo letke na svaki dom u radijusu od tri milje od lokacije investitora. Poticali smo ljude da dođu na sve sastanke vijeća.“

Također su radili na prikupljanju potpisa kako bi potaknuli gradsko vijeće Grove Cityja da usvoji moratorij. (Pleasant Township i Jackson Township već su uveli moratorij u prvoj polovici 2026.) Na kraju su, kaže Belt, prikupili više od 4000 potpisa za online peticiju.

Prosvjed protiv podatkovnog centra

 

Njihovi su napori urodili plodom. U lipnju je gradsko vijeće donijelo jednogodišnji moratorij na izgradnju podatkovnih centara. No Belt i njezini susjedi znaju da je to privremeno i da će se vratiti nakon isteka godine. Stoga su na nadolazeće glasovanje u studenom stavili Izmjenu o suglasnosti zajednice (CCA). Ako bude usvojena, bit će potrebno odobrenje stanovnika prije nego što se može započeti s bilo kakvim velikim razvojem. (Iako je usmjerena na podatkovne centre, napisana je da se primjenjuje na svu tešku industriju.)

Belt, poput Spillman, živi u Pleasant Townshipu, koji naziva „prigradskim ruralnim područjem“. Ali ismijava ideju da je problem ne utječe samo zato što nije unutar gradskih granica. „Ovo je nekretnina koja će biti pripojena iz mog grada Grove Cityju“, kaže Belt, registrirana demokratkinja. „Doslovno je u mom dvorištu. Dakle, utječe na nas.“

Spillman, doživotni republikanac, slaže se: „Ovo je naša zajednica. Ovo je naše susjedstvo i nitko od nas ne može glasati ni o čemu od ovoga, jer ne živimo u samom Grove Cityju, ali Grove City i dalje smatramo svojim domom.“

Podatkovni centri ozbiljno rastu posljednjih deset godina, izgrađeni kako bi podržali brzi rast clouda. Protivljenje postoji gotovo jednako dugo . No, kako je korištenje umjetne inteligencije eksplodiralo u posljednjih nekoliko godina, potražnja za podatkovnim centrima također se naglo povećala.

U prvoj polovici 2026. započela je izgradnja 187 novih ili proširenih podatkovnih centara vrijednih oko 186 milijardi dolara, što je povećanje od 86 posto u odnosu na isto šestomjesečno razdoblje prethodne godine.

60 milijardi litara vode

To predstavlja veliki iscrpljivanje resursa. Izvješće Berkeley Laba predviđa da bi do 2030. godine mogli potrošiti 11,8 posto cjelovite električne energije u SAD-u ( 2023. godine taj je postotak iznosio 4,4 posto ). To ne samo da uzrokuje porast računa za struju kod potrošača , već i opterećuje zastarjelu električnu mrežu. Voda je također problem, posebno jer suša muči veći dio zemlje. Podatkovni centri potrošili su oko 60 milijardi litara vode u 2023. godini, u odnosu na oko  25 milijardi litara u 2014. godini. Na nekim lokacijama potrošnja je daleko veća: Jedan Googleov podatkovni centar u Iowi potrošio je 4 milijardi litara vode u 2024. godini.

Porast razvoja podudara se sa sve negativnijim osjećajima prema umjetnoj inteligenciji i njezinom potencijalu da oduzme ljudima poslove (a da ne spominjemo njezin potencijal da uništi civilizaciju ). To je dovelo do nagađanja da je žestoko protivljenje podatkovnim centrima zamjena za ljutnju i nesigurnost ljudi oko umjetne inteligencije u cjelini.

No, to zapravo nije istina, prema anketi Sveučilišta Massachusetts Amherst. Ispitanicima su postavljena otvorena pitanja o tome zašto se protive podatkovnim centrima. Samo 13 posto navelo je „odbacivanje umjetne inteligencije ili nepovjerenje u industriju“, prema Alexanderu Theodoridisu, izvanrednom profesoru političkih znanosti na Sveučilištu Massachusetts Amherst i suvoditelju ankete. Mnogo više ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog okoliša ili prirodnih resursa, rastućih računa za komunalne usluge i korištenja zemljišta.

„Ove su stvari očito povezane“, kaže Theodoridis. „Da je ovo industrija u koju su svi uključeni i kojoj vjeruju, možda se ne biste toliko brinuli o lokalnim stvarima. Ali čini se da je ono što je većini ljudi koji se protive ovim podatkovnim centrima – što je gotovo svima – najvažnije – lokalni utjecaj.“

To se poklapa s pokretačkom snagom koja stoji iza inicijative Protect Grove City. Belt kao dio protivljenja navodi troškove energije, vode, zvuka i vrijednosti nekretnina, ali kaže da je jedan od najvećih motivatora energetska infrastruktura koja bi se izgradila za podršku podatkovnom centru, odnosno postrojenja za prirodni plin.

Ohio je 2025. godine donio zakon kojim je državi dao nadležnost nad razvojem lokalne proizvodnje energije. U osnovi, kvalificirana elektrana dizajnirana za podatkovni centar više ne treba lokalno odobrenje; umjesto toga prolazi kroz ubrzani državni pregled. To se već dogodilo u obližnjem Hilliardu , gdje se usred stambenog naselja i blizu osnovne škole gradi postrojenje za prirodni plin za napajanje Amazonovog podatkovnog centra. (Ohio ima peti najveći broj podatkovnih centara u zemlji i jedna je od država s najviše novih projekata u razvoju .)

„Naš najveći strah je da će, nakon što Headwaters uđe, podnijeti zahtjev za vlastiti pogon za proizvodnju energije“, kaže Belt.

Ohio u studenom ima nekoliko važnih izbora, uključujući izbore za guvernera i senatora, kao i izbore za niz državnih izbora. Ali ta stranačka pripadnost ne utječe na napore udruge Protect Grove City da usvoji CCA. Zapravo, Belt kaže da se ona i drugi volonteri trude izbjeći razgovore o politici koja bi mogla biti sporna ili otuđiti druge.

‘Nije važno jeste li liberal, konzervativac, neovisni, demokrat ili republikanac’

„Samo naša volonterska grupa puna je ljudi koji imaju drugačije političke stavove od mene“, kaže ona. „Postoje neki protiv kojih sam se aktivno borila u utrci za školski odbor prije samo nekoliko godina. [Ali nedavno] stali su pored mene za fotografiju koja pokazuje koliko smo ujedinjeni. Ne bih čak rekla da je [ovo pitanje] dvostranačko. Nestranačko je.“

Mullin i Theodoridis kažu da je glavni razlog zašto je protivljenje podatkovnim centrima nadišlo polarizaciju taj što se stranačke elite nisu svrstale na suprotstavljene strane – zapravo, postoje i demokrati i republikanci koji podržavaju i protive se.

„Nevjerojatno je  jer nisam mislio da je ovo nešto što ću ikada vidjeti ili svjedočiti iz prve ruke“, kaže Spillman.

„Trenutno nije važno jeste li liberal, konzervativac, neovisni, demokrat ili republikanac. Ponekad se samo opustim i pomislim: ‘Vau, ovo se može dogoditi. Ovo je stvarno. Događa se.’“

U Hrvatskoj? Zna se, vladajući HDZ i parteri guraju ove štetne projekte, poput onog u Topuskom, opet bez da o tome itko išta pita lokalno stanovništvo i građane Hrvatske. No i u Hrvatskoj su započeli prosvjedi protiv planiranog podatkovnog centra koji bi, kao je rečeno prekjučer na zagrebačkom prosvjedu protiv tog megalomanskog nauma, najvećeg takve vrste na prostoru Europe, mogao imati ozbiljne štetne posljedice – po sve građane male Hrvatske.