Čim se sa asfaltirane ceste od hotelskog naselja Solaris prema kanalu Svetog Ante, značajnom zaštićenom krajoliku sa mletačkom pomorskom utvrdom Svetoga Nikole pod zaštitom UNESCO-a i spektakularnom šetnicom arhitekta Nikole Bašića, skrene na makadam uz obalu Velike Soline, počinju apokaliptični prizori raspršenog divljeg odlagališta građevinskog i industrijskog otpada.
Foto: TRIS/A.Tešić
Na svakih stotinjak ili manje metara nova je gomila smeća.
Foto: TRIS/A.Tešić
Ima tu ostataka srušenih kuća, bijele tehnike, automobilskih guma, dječjih igračaka, stolica, madraca i drugog krupnoga i sitnog otpada.
Foto: TRIS/A.Tešić
Nepoznati počinitelji odlažu ga ovdje godinama bez imalo svijesti i razuma.
Foto: TRIS/A.Tešić
Sudeći prema njegovoj strukturi, otpad u novije vrijeme u okoliš odlažu najviše građevinari.
Foto: TRIS/A.Tešić
U oko upadaju naslage crno-zelenih gromada za koje bi slabiji poznavatelj šibenske industrijske povijesti mogao možda pomisliti da je riječ o ostacima kakvog vulkana.
Foto: TRIS/A.Tešić
Nema, međutim, ovdje tragova nikakve erupcije. To je troska iz nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura (TEF).
Foto: TRIS/A.Tešić
Gromadama troske koja se dovozila desetljećima nasut je i dio plitkog jezera, uskim kanalom spojenog s morem u Zablaću.
Foto: TRIS/A.Tešić
Komunalne vlasti koje toleriraju nasilje prema okolišu i komunalne službe koje o ovom području ne vode nikakvu brigu na papiru su svjesne potrebe očuvanja zelenog pojasa.
Foto: TRIS/A.Tešić
Cjelovitim izmjenama i dopunama šibenskog Generalnog urbanističkog plana (GUP) iz travnja 2016. godine na ovom je području najstrože zabranjena svaka gradnja.
Foto: TRIS/A.Tešić
Neupućeni namjernik u šetnji ili vožnji biciklom teško bi, međutim, prema zatečenom stanju na obali jezera i šumi alepskog bora mogao zaključiti da je riječ o prostoru od posebnog interesa za Grad Šibenik.
Foto: TRIS/A.Tešić
Za sada, doduše, bez predviđenog roka početka, u nekoj od ladica Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša postoji, naime, plan sanacije i uređenja ovog područja.
Foto: TRIS/A.Tešić
Prostor raspršenog divljeg deponija postao bi tematski park.
Foto: TRIS/A.Tešić
Predstavljene bi u njemu bile ‘iščezle gospodarske i poljoprivredne aktivnosti, s izraženom obrazovno-kulturnom i hortikulturnom komponentom niskog stupnja izgrađenosti’.
Foto: TRIS/A.Tešić
To znači da je ‘u pojasu stotinu metara od obale jezera moguće jedino uređenje šetnice i postojeće prometnice, a izgradnja je ograničena na prizemne objekte za prezentaciju, znanost, kulturu ugostiteljstvo. ‘
Foto: TRIS/A.Tešić
Nekad značajna, a poslije iščezla gospodarska aktivnost na ovom području bila je proizvodnja soli.
Foto: TRIS/A.Tešić
Velika Solina najveća je od pet starih solana između današnjeg hotelskog naselja Solaris i gradske četvrti Zablaće koje su srednjovjekovni grad i zaleđe hranile solju, a čiji ostaci zatrpani otpadom čekaju valorizaciju prirodne ljepote i povijesne baštine.
Foto: TRIS/A.Tešić
Zamišljeni sadržaji u neodređenoj su budućnosti povezani sa postojećom sportsko-rekreacijskom zonom u kanalu Svetog Ante, a sa ostatkom grada povezani intermodalnim sustavom javnog prijevoza autobusima i brodovima na ekološki prihvatljiv pogon.
Foto: TRIS/A.Tešić
Prije bilo kakvih planiranih aktivnosti oko jezera, šibenski Konzervatorski zavod nastoji za devastiranu Veliku Solinu ishoditi status zaštićenoga kulturnog dobra i time povući prvi potez prema statusu zaštićenoga krajolika.
Foto: TRIS/A.Tešić
U međuvremenu, vidljivi su mali pomaci prema turističkom razvoju zapuštenog jezera. Makadam kroz otpadom nagrđenu borovu šumu odnedavno je postao službena dionica biciklističke staze. Ukazuje na to oznaka na odvojku koji završava u naslagama smeća.
Foto: TRIS/A.Tešić
Putem do nje desetak je gomila, apokaliptičnih prizora građevinskog i industrijskog otpada koji se poput govna u punču uklapaju u razvoj cikloturizma i širu sliku poželjne destinacije.
Foto: TRIS/A.Tešić
U toj je slici i susjedna Mala Solina, na čijoj je obali arhitekt Nikola Bašić za skupinu investitora koji su prije dvije godine propagandno doveli navodno zainteresiranog Brad Pitta projektirao naselje za dvije tisuće ljudi, sa stambenim, turističkim i komunalnim sadržajima.
U njoj je i značajni zaštićeni krajolik kanala Svetog Ante sa mletačkom pomorskom utvrdom Svetog Nikole pod zaštitom UNESCO-a i spektakularnom šetnicom.
Osim bacača otpada, Veliku Solinu danas pohode samo rijetki rekreativci i tražitelji mira izvan turističkih i bilo kakvih drugih tokova.
Foto: TRIS/A.Tešić
Tereni su uglavnom privatni, sa rijetkim građevinskim intervencijama, uglavnom zarasli u visoku travu, makiju i borovu šumu.
Foto: TRIS/A.Tešić
Do obale se lako dođe preskačući naslage troske i građevinskog otpada. Plitko je i muljevito, naviklima na more neprivlačno za kupanje.
Foto: TRIS/A.Tešić
Dok se sa asfaltirane ceste ne skrene na makadam uz raspršeni divlji deponij, prizor je idiličan.
Foto: TRIS/A.Tešić
Ako je neki namjernik ili znatiželjni turist slučajno skrenuo sa glavnog asfaltiranog puta vjerojatno se sebi u bradu zapitao što je krivo s ljudima koji se tako odnose prema idiličnom slanom jezeru i onima koji to dopuštaju.
