Holy:
TTIP izaziva veliko nepovjerenje i strah – Pusić:
RH podržava zajedničke napore EU i SAD

Mirela Holy se u Hrvatskom saboru raspitivala o TTIP-u (Foto ORaH)

TTIP – ta zagonetna četiri slova i dalje su vrlo značajna tema diljem svijeta. Njime se najviše u Europi i SAD-u bave građanske inicijative, a koje učestalo priređuju prosvjede kojima TTIP-u dodaju još četiri slova, pa je već globalno raširen natpis:  STOP TTIP (peticija) . No u ozbiljnim državama se analizom mogućih učinaka tog TTIP-a (vidi TRIS) na nacionalne ekonomije i životni standard građana ozbiljno bave i njihove ozbiljne vlade. U Hrvatskoj to, čini se, nije slučaj.

Ako izuzmemo nekoliko tribina u par hrvatskih gradova i nekolicini slabo posjećenih prosvjednih akcija iniciranih od građanskih inicijativa (Zaustavimo TTIP – FB stranica) , u Hrvatskoj se o TTIP-u i dalje jedva išta zna i govori, a za vjerovati je i kako glavnina onih koji sjede u Hrvatskom saboru nema blage veze šta ta četiri slova predstavljaju, niti ih to previše zanima. No za koji dan bi ugledni sabornici, ako u to vrijeme budu u saborskim klupama a ne u saborskom restoranu, ipak mogli doznati štogod više o više nego kontroverznom Transantlanskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu. Razlog za to je zastupničko pitanje oporbene Mirele Holy, šefice OraH-a, koje je uputila premijeru Zoranu Milanoviću.

– Europska Unija, točnije Europska komisija, već gotovo dvije godine vodi pregovore s SAD-om o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu poznatijem pod kraticom TTIP. Vlade većine zemalja članica EU otvorile su javnu raspravu o TTIP-u jer postoje realne bojazni da bi ovakav sporazum zauvijek ugrozio državnu suverenost svake pojedine države-članice EU i dostignute standarde u zaštiti zdravlja, okoliša, radničkih prava i osobnih ljudskih sloboda – kaže Holy u svojem obrazloženju opširnog pitanja o TTIP-u.

Slovenija je zaključila kako je TTIP nepovoljan

Ona daje i konkretne primjere, navodeći kako su ‘neke od zemalja članica EU izradile i analize učinaka TTIP-a na svoje nacionalne ekonomije’.

– Susjedna Slovenija je na primjer, do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat primjene TTIP-a bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo. Proces pregovora vodi se zbog zahtjeva američke strane u tajnosti i daleko od javnosti te zaobilazi do sada uobičajene demokratske procedure Europske Unije. Već ta činjenica izaziva kod građana EU veliko nepovjerenje i strah da nam TTIP ne nosi ništa dobro – veli Holy.

Nakon toga donedavnog stranačkog kolegu Zorana Milanovića Mirela Holy zasipa nizom pitanja.

– Je li Vlada RH izradila analizu dosada poznatih učinaka TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo kao što su to već učinile neke zemlje članice Europske unije? Ako je Vlada RH izradila takvu analizu, zašto javnost s njom nije upoznata? Tko u ime Vlade RH sudjeluje u pregovorima oko TTIP-a? Postoji li službeno stajalište Vlade RH vezano za TTIP? Ako postoji, zašto Sabor i javnost nisu upoznati s njime? Hoće li i kada Vlada otvoriti javnu raspravu sa zainteresiranim dionicima – Hrvatski sabor, sindikati, HGK i udruge poslodavaca, strukovna udruženja, građani i civilno društvo – na temu TTIP-a? Hoće li se u Saboru formirati Odbor za praćenje pregovora o TTIP-u? – nanizala je pitanja Holy.

Milanović: ‘To je rutinski… Odnosno nije rutinski…’

Odgovor na ta pitanja postavljena 19. ožujka je stigao na sjednicu Vlade otprije par dana, nešto kasnije od propisanog 30-dnevnog zakonskog roka. Došao je u vidu nacrta odgovara na zastupničko pitanje pod točkom 24., podtočkom 3, u okviru još četiri pitanja .

– Pet prijedloga za verifikaciju odgovora… To je rutinski… Odnosno nije rutinski, ali nećemo sad ići u detalje… – kazao je Zoran Milanović, te odmah, bez ikakve rasprave i upliva kolega iz Vlade RH, prešao na sljedeću točku dnevnog reda. A evo i što stoji u odgovoru (poveznica)   na Holyčina pitanja kojega potpisuje ‘Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade RH i ministrica’.　

Vesna Pusic (foto – Facebook)

– Vlada Republike Hrvatske podržava pregovore za sklapanje Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP). Radi se o konkretnoj prilici da EU i SAD stvore najveći prostor slobodne trgovine na svijetu. Uklanjanjem regulacijskih i carinskih prepreka te usklađivanjem standarda pri čemu će se uvijek voditi briga o interesima europskih građana otvaraju se velike prilike za rast zapošljavanja te razvoj inovativnih proizvoda i usluga. TTIP je također jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike, posebno one koji već posluju na tržištu SAD-a. Investitori s obje strane Atlantika imat će lakše uvjete poslovanja, a o tome izravno ovisi i rast hrvatskog gospodarstva – veli V. Pusić.

No što je s pitanjem poduzima li Hrvatska išta za izradi ozbiljne analize učinaka TTIP-a na život njenih građana, a koje idu dalje od već poznatih floskula o ‘jedinstvenim prilikama za hrvatske izvoznike, te velike prilike za rast zapošljavanja te razvoj inovativnih proizvoda i usluga’.

‘Ukupni učinci ne mogu se izračunati…’

– S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske je u procesu izrade studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, nakon čega planira povesti široku javnu raspravu o pregovorima, odnosno intenzivirati aktivnosti radi informiranja javnosti te poslovne zajednice o koristima TTIP-a u koje namjerava uključiti i organizacije civilnog društva i građane. Ukupni učinci TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo trenutno se ne mogu izračunati jer još uvijek nije poznat ishod pregovora. Npr. nisu dogovoreni svi uvjeti pristupa europskih roba i usluga američkom tržištu, kao ni pravila za ulaganja i javne nabave te elementi buduće regulatorne suradnje – pojašnjava prva potpredsjednica Vlade RH razloge domaćeg kaskanja za drugim EU državama, a kada se govori o posvećivanju nužne pozornosti TTIP-u.

Trojanski TTIP (izvor: https://stop-ttip.org)

Trgovinske pregovore, u okviru zajedničke trgovinske politike EU-a, u ime svih država članica vodi Europska komisija, a za zajedničku trgovinsku politiku i zastupanje hrvatskih interesa i stajališta u pregovorima međunarodnih trgovinskih sporazuma nadležno je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, pojašnjava metodologiju ministrica.

– Službena stajališta u vezi svih trgovinskih pregovora, a tako i TTIP-a, iznose se i usklađuju na sastancima Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara trgovine, a hrvatska nacionalna stajališta za Vijeće za vanjske poslove, koje se u formatu trgovine sastaje dva puta godišnje. Osim toga, stajališta u vezi pregovora trgovinskih sporazuma države članice iznose i usklađuju na sastancima Odbora za trgovinsku politiku Vijeća EU te tehničkim sastancima koje organizira Europska komisija. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao nadležno tijelo za zajedničku trgovinsku politiku, prikuplja i usklađuje hrvatska nacionalna stajališta po temama i s drugim tijelima državne uprave koja sustavno prate tijek i napredak pregovora u dijelu svoje nadležnosti – poručuje Pusić Holy.

Kako dalje ističe, u definiranju hrvatskih stajališta ‘MVEP surađuje i s gospodarstvenicima, posebice izvoznicima i ostalim zainteresiranim skupinama, a radi što boljeg definiranja i zastupanja hrvatskih interesa u pregovorima o TTIP-u.’… itd.

 ‘Zajednički napori EU i SAD’

　- Za Republiku Hrvatsku je važan dobar rezultat pregovora u poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu, jer bi TTIP trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostavniti postupke koji će olakšati trgovinu malim i srednjim poduzetnicima koji dominiraju hrvatskim gospodarstvom. Očekujemo i bolji okvir za ulaganja koji će pružati visoke standarde na području zaštite ulaganja te učinkovite mehanizme za rješavanje sporova. Dobar rezultat očekuje se i u području mobilnosti, jer Hrvatska pored još četiri države članice EU-a nije uključena u američki program bezviznog režima putovanja – kaže Vesna Pusić, te svoj odgovor završava diplomatskom frazom kao ‘RH podržava i zajedničke napore EU i SAD o uspostavi konkuretnnog energetskog sektora, posebno što se tiče sektora opskrbe energijom’.

Što se time htjelo reći, nije lako dokučiti, kao ni do čega će nas dovesti spomenuti ‘zajednički napori EU i SAD’. Naime, mnogi u EU i SAD-u, ali i drugdje u svijetu, upravo strahuju od tih ‘zajedničkih napora EU-a i SAD-a’ koji se tiču TTIP-a, bojeći se kako su ti ‘napori‘ usmjereni na pogodovanje najvećim svjetskim korporacijama, SAD-u i bogatijim EU državama, te kako će ostatak svijeta od svega toga imati više dugoročne štete nego bilo kakve koristi.