Scraping, ili – kako se riješiti starog, ruzinavog broda i pri tome zaraditi?

Danas počinje teći rok za predaju dokumentacije onih koji ribarstvu žele „okrenuti leđa“ i otići u mirovinu ili se početi baviti nekom drugom djelatnošću. Dokumenti u kojima ribari trebaju podastrijeti sve tehničke i druge pojedinosti o svojim plovilima kojih se odriču, mogu se predati do 2. veljače kada će se znati koliki je interes polučila odluka Europske unije i njezin projekt službeno nazvan „Trajna obustava ribolovnih djelatnosti“.

snimila: J. Klisović

EU daje 4, 7 milijuna eura za odustajanje od ribolova ili prenamjenu

Europska unija već godinama nastoji ograničiti izlov ribe kako bi se uspostavio održivi razvoj, odnosno kako bi se očuvala biološka raznolikost mora.. Tako je hrvatskim ribarima ponudila 4,7 milijuna eura za odustajanje od ribarstva, odnosno prenamjenu broda u drugu djelatnost. Trajna obustava ribolovne aktivnosti provodi se u segmentima gospodarskog ribolova na moru, i to u – ribolovu okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama i ribolovu pridnenim povlačnim mrežama – koćama”. Iz Agencije za ribarstvo podsjećaju da se trajna obustava ribolovne aktivnosti provodi uništavanjem ili prenamjenom ribarskog plovila.
Ribarima je, dakle na raspolaganju ukupno 4,76 milijuna eura. EU, saznajemo, sudjeluje s 3, 57 milijuna eura iz Europskog fonda za ribarstvo, dok se preostalih 1,19 milijuna eura očekuje iz državnog proračuna.
Strah od mogućih prijevara
Bolje upućeni ribari strahuju od mogućih prijevara i manipulacija u vidu ponude starih i neaktivnih brodova za scraping čime bi na dobitku bili samo pojedinci-foliranti, dok bi broj aktivnih brodova ostao isti, a istovremeno, ne bi se smanjio pritisak na riblji fond što je konačni cilj EU. Na mjerodavnima je da prepoznaju o kakvim se brodovima radi.
Pedesetak profesionalnih ribara iz Tribunja uputilo je nadležnom Ministarstvu svoj prijedlog kriterija za scraping, međutim koliko je poznato, na dopis se nije reagiralo. Nema sumnje da će među ribarima zainteresiranima za tzv. scraping biti najviše onih koji su pred mirovinu i čiji su brodovi stari, derutni, rizunavi… Najnovije brojke govore da je danas u Hrvatskoj ukupno 4329 brodova među kojima je pretežiti broj brodica do 12 metara dužine, dok je registriranih ribara 3595. Neki ribari navode, međutim da ih je daleko više, čak 7000. Ako se pita Europsku uniju, a pita ju se, sve su brojke prevelike kao i pritisak na riblji fond koji se iz godine u godinu osiromašuje. Iako je stanje u ribarstvu teško, mnogi ga se ipak neće odreći, već će i dalje “tući” more.

Slab interes malih ribara za scraping

Manji dio ribara u scrapingu vidi priliku za dobijanje pozamašnih financijskih sredstava koja će ovisiti o cijelo, nizu elemenata-godinama starosti broda, njegovoj perspektivi, starosnoj dobi podnositelja zahtjeva… Dio ribara tvrdi kako još uvijek nisu upoznati sa uvjetima natječaja koje tek očekuju na svojim kućnim adresama. Tek će tada donijeti konačnu odluku koja će im odrediti budućnost, odnosno privezati ih za kraj ili će i dalje zarađivati „kruh sa sedam kora“ koji u jakoj konkurenciji biva sve tanji. Ono na što ribari posebno upozoravaju je odnos države prema njima, posebice kad je riječ o papirologiji koja im zadaje velike glavobolje. Potvrđuje nam to jedna ribarica iz Jezera na otoku Murteru koja nam se izjadala kako veliki dio vremena i novca troši na pribavljanje raznih papira bez kojih se ne može aplicirati ni za jedan program. Navodi kako je na jedvite jade prikupila sve potrebne papire za bespovratna sredstva koja se dodjeljuju za nabavku novih ribolovnih alata. I kad sve papire nabaviš i platiš, konačni ishod je, veli, upitan. Papirologija nas ubija, kategorički će jezerska ribarica kojoj je ribarstvo „u krvi“. Brod je, dodaje, velika obveza i odgovornost. Jada nam se što se zbog tehnoloških inovacija svaki ribarski brod danas može pratiti tako da je lako ukrasti „poštu“. Država nas destabilizira, a trebala bi nam pomagati, na kraju će sugovornica koja je željela ostati anonimna.

Simeon Petrović, predsjednik Ceha ribara Šibensko-kninske županije za Tris kazuje kako ne vjeruje da će se na natječaj prijaviti veći broj ribara. Misli da će se prijaviti oni ribari koji raspolažu sa velikim i starim ribaricama. Po njegovom mišljenju, za scraping neće biti većeg interesa među ribarima koji imaju manja i novija plovila, a upravo takvi prevladavaju. Bodovanje je zahtjevno, a da bi se uopće „prošlo“ trebaju se ispunjavati brojni uvjeti, a prednost imaju ribari sa otoka, oni čiji su brodovi veći, noviji, motori jači…Koliko je njemu poznato za scraping je zainteresiran samo jedan ribar iz Murtera. Ostali, po njegovu mišljenju, ostaju u ribarskoj djelatnosti.
Na naš upit treba li strahovati od prijavljivanja za scraping onih ribarica koje su ranijih godina kupljene od talijanskih kolega u istom procesu scrapinga, Petrović odgovara niječno.- Svi koji su kupili starije ribarske brodove iz Italije nisu ih pri uvozu mogli registrirati kao ribarsko plovilo iz čega proizlazi da su takva strahovanja posve neutemeljena.

snimila. J. Klisović

Država se neprimjereno odnosi prema ribarima i ugrožava ribarsku djelatnost

Slično razmišljaju i zadarski ribari. Dragan Šoštarić na Pagu ima ribogojilište Fortica, a tri broda s kojima raspolaže nisu mu višak pa ni ne razmišlja o scrapingu. Njega brinu puno teže brige poput političkih pritisaka „lokalaca“ koji mu, kako kaže, ne daju disati. Svi napori da dovede inozemne investitore i proširi proizvodnju „padaju u vodu“ jer Zadarska županija za to nema razumijevanja. Trenutačno je za zajedničko ulaganje, kazuje nam, zainteresiran jedan poduzetnik iz Njemačke koji je spreman investirati 300 milijuna eura. Koliko je daleko od realizacije govori podatak da u godinu dana nije uspio dobiti ni odgovor mjerodavnih koji su ostali gluhi i na barem dvije mjesečne požurnice, brojne odlaske u Zagreb…

Za jedno radno mjesto stiglo 800 prijava iz cijele zemlje

-Onima koji žele raditi u ribarstvu i akvakulturi to se na sve načine onemogućuje, a ribari žele raditi. Riba se iz uzgajališta krade jer je tako najlakše doći do zarade, a kradljivci ostaju nepoznati. Inspekcije su svakodnevne. Radnika odnedavno moramo prijaviti prije nego počme raditi što je suludo jer ni ja, a ni on, ne znamo može li on uupće raditi taj posao dok ne proba. Kazne za tvrtku su do 700 tisuća kuna pa vi vidite kako se država odnosi prema nama. A koliko ljudi žele raditi ilustrirat ću vam na jednom primjeru. Kad smo raspisali natječaj za prijem u radni odnos jednog administrativnog radnika, prijavilo nam se čak 800 ljudi iz cijele zemlje. Svi žele raditi, a kako ih zaposliti kada vas država na sve načine tjera od posla? U ovoj se državi sve podredilo turizmu, a turisti i domaći ljudi imaju na raspolaganju sve manje ribe, i sve manje zdrave ribe jer je ugrožavaju gradske kanalizacije, na kraju će Šoštarić.