Uoči UN-ove klimatske konferencije COP31, koja danas počinje u Turskoj, okolišna organizacija Zelena akcija upozorava na sve veći raskorak između hrvatskih klimatskih ciljeva i stvarne energetske politike. Najnovije izvješće organizacije Climate Action Network Europe (NECP Tracker 2026) pokazuje da Hrvatska ozbiljno zaostaje za ciljevima koje je sama postavila.
Emisije stakleničkih plinova u sektorima izvan sustava trgovanja emisijama, među kojima su promet,
zgradarstvo, poljoprivreda i otpad, rastu i znatno su iznad planirane putanje smanjenja. Istodobno, Hrvatska je jedna od rijetkih analiziranih država u kojima ni emisije industrijskih i energetskih postrojenja obuhvaćenih sustavom trgovanja emisijama nisu zabilježile pad tijekom 2025. godine, ističe se.
-Dok se na međunarodnim konferencijama govori o napuštanju fosilnih goriva, Hrvatska nastavlja ulagati u njihovu budućnost. Širenje LNG terminala na Krku i razvoj novih plinovoda, uključujući Južnu interkonekciju s Bosnom i Hercegovinom, predstavljaju se kao projekti energetske sigurnosti, iako stvaraju rizik dugoročne ovisnosti o fosilnim gorivima. Zamjena ruskog plina američkim nije energetska tranzicija, a diversifikacija dobave ne može biti zamjena za jasan plan napuštanja korištenja fosilnih goriva. Problem je i izostanak dosljednog energetskog planiranja. Hrvatska ima strateške dokumente, ali energetske odluke prečesto proizlaze iz pojedinačnih investicijskih interesa i pretpostavke neograničenog rasta potrošnje. Novi veliki potrošači energije poput podatkovnog centra u Topuskom te ekspanzija turističke infrastrukture predstavljaju se kao razvojne prilike, bez dovoljno javne rasprave o njihovim energetskim, okolišnim i društvenim troškovima – kaže Luka Tomac iz Zelene akcije.
Istodobno se otvara pitanje izgradnje samostalne nuklearne elektrane, projekta
koji bi zahtijevao golema ulaganja i desetljeća planiranja i izgradnje, dok se zanemaruju brže
dostupna rješenja, kažu.
-Klimatska kriza dodatno razotkriva slabosti takvog pristupa: toplinski valovi povećavaju potrošnju energije, dok suše i visoke temperature istodobno ugrožavaju njezinu proizvodnju.Projekcije rasta potrošnje energije nisu prirodni zakon, nego posljedica odluka o tome kakvo gospodarstvo razvijamo. Ne možemo svaku novu investiciju automatski proglasiti društvenim napretkom, a zatim očekivati da građani i okoliš snose troškove potrebne infrastrukture. Energetska politika mora odgovoriti na pitanje za što nam energija treba, tko od nje ima koristi i kakvu budućnost njome gradimo – zaključio je Tomac.
Alternativa dakako postoji, a to je pokazala i studija deplinofikacije Hrvatske do 2035. godine, koju je objavila Zelena akcija. Studija projicira mogućnosti napuštanja fosilnog plina kroz razvoj obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, elektrifikaciju i sustavno smanjenje energetskih potreba. Umjesto novih fosilnih i skupih megaprojekata, Hrvatska, smtra se, mora usmjeriti ulaganja u pravednu tranziciju, uz zaštitu prirode i pravednu raspodjelu koristi i troškova.
LNG terminal – foto TRIS/G. ŠimacZelena akcija stoga poziva Vladu RH da uoči COP31 predstavi vjerodostojan plan napuštanja fosilnog plina, preispita nova ulaganja u fosilnu infrastrukturu i uspostavi transparentno planiranje energetskih potreba.
-Energetska sigurnost ne smije biti univerzalno opravdanje za nove projekte. Potreban nam je energetski suverenitet: sustav koji se prvenstveno oslanja na domaće obnovljive izvore, smanjuje ovisnost o uvoznim gorivima i omogućuje građanima i lokalnim zajednicama demokratsko odlučivanje o energetskoj budućnosti. – zaključuju u ZA-i.
Evo u nastavku nekoliko poveznica na dokumente o ovoj temi:
CAN – NECP tracker 2026:
https://caneurope.org/publications/necp-tracker-2026-update/
Studija deplinofikacije Republike Hrvatske 2035:
https://zelena-akcija.hr/hr/publikacija/studija-deplinofikacije-republike-hrvatske
Socijalna analiza Studije deplinofikacije RH do 2035:
https://zelena-akcija.hr/hr/publikacija/socijalne-analiza-studije-deplinofikacije-rh-do-2035
Ograda kod LNG terminala u Omišlju – foto TRIS/G. Šimac
