U nekim hrvatskim bolnicama, gdje se na neke pretrage čeka i više od godinu dana, mada bi s obzirom na liječničko mišljenje temeljem kojeg su ti pacijenti i upućeni na takve pretrage, zahtijevali žurnost, Dalmatinski portal otkriva nam kako se, primjerice u KBC-u Split, jedno pravilo iz spektra tzv. kućnog reda bolnice, itekako rigorozno primjenjuje na uštrb zdravstvene usluge. Ako se u splitskoj bolnici pojavite u bermudama ili u haljinama bez rukava, k liječniku nećete moći. Ma koliko vam pomoć liječnika trebala, ma kako ozbiljne indikacije imali, ali od vašeg zdravlja važnije je, izgleda, kako ste odjeveni. Tu nema popusta, ni uvažavanja ozbiljnosti tegoba, ni konteksta, kamoli klimatskih (ne) prilika koje bi apsolutno mogle i trebale opravdati takvo odijevanje. Ali, ne, tu se inzistira na propisanom bolničkom dress codu, nisu dopuštene nikakve „olakotne okolnosti”, sve je stvar interpretacije bolničkog osoblja. Haljine bez rukava ( ili muške bermuda hlaće ) važnije su od zdravstvenih problema pacijenata, pa ako su odlučile ( odlučili ) doći u bolnicu nešto ležernije odjevene ( odjeveni ), moraju znati da će biti vraćene ( vraćeni ), a da liječnika i ne vide, a kamoli da se naruče za pregled čijim bi pravodobnim obavljanjem mogao biti spašen njihov život…
Ilustracija AI
Pravo pitanje postavlja Dalmatinski portal– tko je ovlastio bolničko osoblje da procjenjuje čija je odjeća adekvatna, i smije li njihova procjena biti razlog da im uskrate zdravstvenu uslugu?
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter oko ove rigorozne mjere ima nedvojben stav:
– Jedno je paziti na poštivanje općih pravila ponašanja, uključujući i neka osnovna pravila primjerenog odijevanja za ulazak u ustanove, a drugo je ograničiti pristup zdravstvenoj ustanovi zbog nedovoljno dugačkih rukava ili nogavica i time onda otežati pristup zdravstvenoj zaštiti građanima. Prema fotografijama objavljenima u medijima, kod osoba kojima nije bio dopušten ulazak nije bila riječ o tome da je netko došao na dogovoreni pregled u kupaćem kostimu ili slično – komentirala je za Dalmatinski portal pučka pravobraniteljica. Smatra da je takva politika KBC-a Split , ako se dosta provodi, ‘potpuno nerazmjerna i može ugrožavati pristup zdravstvenoj zaštiti, pa onda i pravu na zdravlje’. Najavila je otvaranje predmeta i traženje očitovanja KBC-a Split o pravilima odijevanja i komuniciranja s pacijentima kojima se zbog odjeće odbija ulazak u bolnicu.
Jer, zdravlje je jedno od temeljnih ljudskih prava, koje je, kako veli, zajamčeno Ustavom, međunarodnim dokumentima i nacionalnim zakonima, a ono je ugroženo ako je zdravstvena usluga nedostupna.
– Nedopustivo je da netko zbog strogih pravila odijevanja ne može obaviti liječnički pregled, vaditi krv ili obaviti neku drugu zdravstvenu uslugu na koju ima pravo te su neprihvatljive posljedice koje takva praksa može imati na građane. Tu posebno mislim na one koji su možda doputovali s otoka, iz udaljenih mjesta ili s drugog kraja Splita, u ljetnim, vrućim mjesecima. Ma mislim na sve pacijente koji su imali dogovoreni termin, možda kojeg su i dugo čekali i mislili da su došli primjereno odjeveni i onda im bude odbijen ulazak. Što bi svi oni onda trebali napraviti: otrčati u najbližu trgovinu i trošiti novac na kupnju ‘prikladne’ odjeće? – pita se Šimonović Einwalter, ne osporavajući pritom pravo zdravstvenim ustanovama da održavaju red i propišu ponašanje i odijevanje za pacijenate i za zaposlenike. Naravno, ako se u tome ne pretjeruje i ne demonstrira moć, a pogotovo je neprihvatljivo za hitne pacijente, kada je netko životno ugrožen, tada ta pravila ne smiju igrati nikakvu ulogu.
Posebno se osvrnula na drsku, ponekad grubu, komunikaciju bolničkog osoblja koje nerijetko nema nikakvog razumijevanja i empatije prema ljudima koji su u osjetljivim zdravstvenim situacijama, što se svakako ne treba prihvaćati kao normalno.
Splitski slučaj komentirala je za Dalmatinski portal i Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, koja također ističe da zdravstvene ustanove imaju pravo propisivati kućni red i pravila ponašanja i odijevanja u svojim prostorima, ali ona moraju biti, kako napominju, razumna i primjenjivana tako da ne ugrožavaju ostvarivanje temeljnih ljudskih prava građana.
– Posebno naglašavamo da se zdravstvena zaštita ne smije odbiti pružiti pacijentu zbog načina odijevanja, osim u iznimnim situacijama kada bi postojali sigurnosni, higijenski ili drugi objektivno opravdani razlozi. Pacijent koji dolazi na unaprijed dogovoreni pregled, dijagnostičku pretragu ili vađenje krvi ne smije biti vraćen i ostavljen bez zdravstvene usluge samo zato što je procijenjeno da njegova odjeća nije u skladu s nečijim subjektivnim kriterijima, pogotovo ako je riječ o urednoj i pristojnoj odjeći. Ukoliko zaštitari ili druge osobe na ulazu samostalno odlučuju o tome hoće li nekome biti omogućen pristup zdravstvenoj usluzi, bez jasne pravne osnove i bez procjene konkretnih okolnosti, može se govoriti o prekoračenju ovlasti – smatra predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Jasna Karačić Zanetti, napominjućči da posebno zabrinjavajućim vidi izloženost pacijenata neugodnim komentarima, ponižavanju i demonstriranju moći, pa u tom smislu ističe se primjena kućnog reda ne smije pretvoriti u iživljavanje nad pacijentima. Svaka mjera koja dovodi do uskraćivanja ili odgađanja zdravstvene usluge, poručila je, mora biti iznimka, a ne pravilo.
