Dramatično opada razina Dunava, jedne od najznačajnijih europskih rijeka. Dakako, razlog su velike vrućine i dugotrajna suša, odnosno promjene klime. Iako im se događa pred nosom, neki i dalje ne vjeruju u klimatske promjene. Premda im se Dunav sušu pred očima. Jedina mađarska nuklearna elektrana bit će prisiljena prvi put u potpunosti se zatvoriti zbog rekordno niskog vodostaja rijeke Dunav, rekao je premijer Péter Magyar, kako prenosi BBC.
Termoelektrana Paks iz sovjetskog doba koristi Dunav za hlađenje, ali razina vode je toliko niska da je usisne mlaznice ne mogu dosegnuti. Magyar je upozorio da bi opskrba energijom u Mađarskoj mogla postati “kritična” od ponedjeljka zbog zatvaranja Paksa i tekućeg toplinskog vala, u kojem će se temperature tjedan dana kretati oko 37 °C. Kao i veći dio Europe, Mađarska je veći dio ljeta imala vrlo malo oborina i visoke temperature.
Vodostaj Dunava pao je na najnižu razinu u posljednjih 30 godina u nekoliko zemalja, uključujući susjednu Srbiju i Rumunjsku. Magyar je zatražio od Mađara da ograniče aktivnosti koje zahtijevaju značajnu potrošnju energije između vršnih sati od 17:00 do 22:00 sata, uključujući punjenje električnih automobila i korištenje klima uređaja.
“Rotacijski režim isključenja” također je moguć ako drugi zajednički napori ne bi bili dovoljni za održavanje ravnoteže nacionalne mreže, rekao je Magyar, dodajući da će vlada sastaviti popis potrošača električne energije i vode čija bi potrošnja mogla biti ograničena.
U Rumunjskoj je zatvoren jedan od samo dva nuklearna reaktora u elektrani Cernavoda, koja proizvodi oko 20% električne energije u zemlji.
Prvi od dva reaktora od 706 megavata zatvoren je ranije ovog tjedna zbog niske razine Dunava, a državna tvrtka Nuclearelectrica pokušavala je izbjeći zatvaranje drugog u četvrtak. Ako se drugi reaktor zatvori, Rumunjska će, kao i Mađarska, privremeno ostati bez ikakve proizvodnje nuklearne energije.
Klimatske promjene uzrokuju porast temperature diljem svijeta – ali posebno u Europi.
Prema klimatskoj službi Copernicus, to je kontinent koji se najbrže zagrijava, zagrijavajući se dvostruko brže od globalnog prosjeka. To uzrokuje povećane ljetne toplinske valove, veći pritisak na europske vode i intenzivnije šumske požare.
Rumunjski Nacionalni institut za hidrologiju kaže da je prosječni protok rijeke na ušću Dunava u zemlju u srpnju iznosio 4700 kubičnih metara u sekundi, dok je u srijedu pao na manje od trećine toga, na 1600 cm u sekundi. Institut je prognozirao da će do utorka nastaviti padati na 1500 cm u sekundi.
Dunav teče 2.857 km (1.775 milja) kroz 19 zemalja.
Gornji tok Dunava proteže se od Njemačke do slovačke prijestolnice Bratislave, srednji tok od Bratislave do granice između Srbije i Rumunjske, a donji tok Dunava proteže se kroz Rumunjsku i Bugarsku u tri glavna kraka delte Dunava koji se ulijevaju u Crno more.
Nizak vodostaj rijeke rezultirao je nekoliko neočekivanih otkrića. Ostaci potopljenog mađarskog teretnog broda izronili su u Hrvatskoj, dok su u Srbiji viđeni ostaci njemačke riječne flotile.
A stanovnik sjeveroistočnog bugarskog grada Ruse pronašao je kosti na koritu rijeke Dunav, za koje su stručnjaci utvrdili da su ostaci mamuta.
Uspjeli su prepoznati donju čeljust, dvije kljove i moguće mamutovo rebro.
Brodski promet na rijeci u Bugarskoj je zaustavljen, a granična policija morala je ranije ovog tjedna evakuirati 186 putnika s riječnog kruzera s broda Viking Ullur kada se nasukao blizu Vidina, grada koji se nalazi na granici s Rumunjskom.
Putnicima je ponestajalo hrane i vode jer kruzer nije mogao pristati u Vidinu, a drugi brod koji je pozvan u pomoć nije se mogao dovoljno približiti.
„Nikad nisam čuo za tako niske razine tijekom godina. Sigurno nije bilo slične situacije od 1990.“, rekao je za novinsku agenciju BTA Ivan Žekov, voditelj nadzora rijeka u bugarskoj agenciji za pomorsku upravu.
Nije samo Dunav tamo gdje su niske rijeke. U Srbiji su vrlo niske i Save i Tise, koje su obje pritoke Dunava.
Srpski hidrolog Dejan Vladiković rekao je da problemi nisu samo zbog trenutnih visokih temperatura, već i zbog niske količine oborina tijekom proljeća.
Za srbijanski TV kanal N1 rekao je da je Dunav pao na razinu kakva nije viđena 50 do 60 godina, a klimatolozi ne očekuju poboljšanje do sredine rujna.
Očekuje se da će temperature u Srbiji rasti do 38°C, lokalno i do 40°C, s noćnim temperaturama u Beogradu i do 26°C.
Meteorolozi kažu da se očekuje da će se požari širiti prema središnjoj Europi i drugdje u Europi, a Grčka i Turska su među najteže pogođenim zemljama.
Prostrana područja Francuske i Španjolske upravo su doživjela neke od najintenzivnijih i najrasprostranjenijih šumskih požara u živoj povijesti , što je dovelo do evakuacije stotina tisuća ljudi.
Na lijepom suhom Dunavu…
