„Stanovnici Vranjica i dalje žive u strahu od bolesti i smrti, jer azbest ubija. Mještani govore o 400 umrlih od ‘vranjičke bolesti’. Zakon nalaže da se uočeni rizik otkloni prije nepopravljivih posljedica. Ovdje se to nije dogodilo i posljedice traju i danas“, rekla je Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša na konferenciji za novinare, na kojoj su uz nju bile i županijska zastupnica Možemo! u splitsko-dalmatinskoj županiji Meri Juričko te koordinatorica lokalne grupe u Splitu Tanja Jadrešić. Činjenica je da tvornica Salonit nije do danas sanirana, azbest u Vranjicu i dalje ugrožava zdravlje ljudi, a Fond i Ministarstvo zaštite okoliša peru ruke od odgovornosti. Radojčić je stoga najavila da će zatražiti od Ministarstva da Salonit proglasi crnom točkom i uvede ga u hitnu sanaciju.
Andrija Mikulić nije jedini visokopozicionirani HDZ-ovac koji je sudjelovao u eko-kriminalu, napomenula je Radojčić, podsjećajući i na ulogu Vinka Mladinea u tome a koji je bio na čelu Fonda za zaštitu okoliša prije Balena.“Mladineo je izvlačio goleme količine novca i iz Fonda, pa i u slučaju sanacije tvornice Salonit. Radilo se o za te godine rekordnih 111 milijuna kuna, današnjih 15 milijuna eura – a tvornica Salonit nije sanirana. Dio otpada samo je prebačen u Mravinačku kavu. Azbest je ostao, kao i zgrade koje su trebale biti srušene”, upozorila je zastupnica te dodala:
“Država mora hitno provesti sanaciju Salonita i potom troškove potraživati od odgovornih. Fond ima stotine milijuna eura viška. Neka tim novcem spasi živote. Vranjičani čekaju od 2006., a to čekanje košta života“, poručila je Radojčić. “Kao predsjednica Odbora”, najavila je,” zatražit ću od Ministarstva zaštite okoliša proglašenje Salonita crnom točkom, te njegovu hitnu sanaciju zajedno sa svim lokacijama onečišćenih azbestom iz te tvornice u prethodnom korumpiranom postupku sanacije”.
Sanacije crnih točaka, naglasila je, Programom upravljanja otpadom koalicije Možemo i SDP-a, postat će prioritet, a svaka crna točka dobit će odluku o sanaciji, odgovornu osobu i rok sanacije. Država preuzima odgovornost, a naplatu troškova sanacije potražuje od osobe odgovorne za onečišćenje, ako je poznata. Predstavnici građana i lokalne samouprave će sudjelovati u nadzornom tijelu svake sanacije i dobiti sve nalaze praćenja, navela je.
Koordinatorica Možemo za Split, Tanja Jadrešić, govorila je o sanaciji Kosice, gdje je, prema procjeni projektanta, odloženo do 60.000 kubika azbestnog otpada. Riječ je o sanaciji koju je tadašnji gradonačelnik Solina Blaženko Boban, sada aktualni Splitsko-dalmatinski župan, obećao još 2009., ali su njezini rezultati itekako dvojbeni.
„Izvođač je Pomgrad inženjering, a prema našim saznanjima ta tvrtka dosad nije provodila azbestnu sanaciju. Čim su radovi počeli”, kazala je Jadrešić, „na površinu je izronio plavi azbest, jedan od najopasnijih oblika, pa smatramo da je metoda vrlo vjerojatno promašena“. Upozorila je, također, da ispod morske razine ima bar 14.000 kubika azbesta koji bi mogao dospjeti na obalu, osušiti se i širiti Vranjicem te nastaviti ozbiljno ugrožavati zdravlje ljudi. Projekt sanacije je, prema navodima Fonda, zaustavljen „zbog novonastalih okolnosti”, a koje su to Fond ne objašnjava.
“Tražimo precizan odgovor od Fonda: koje su to okolnosti, koliko i kako će se projekt mijenjati i je li tvrtka koja je izabrana u procesu javne nabave ovlaštena i sposobna provoditi ovako složene procese sanacije? Građani su zaslužili ove odgovore“, smatra Jadrešić.
Meri Juričko, županijska vijećnica u Skupštini SD županije govorila je o oboljenjima na području Vranjica: “2007. godine imamo pravilnik koji je propisivao da se vodi registar svih slučajeva ljudi oboljelih od mezotelioma i azbestoze. 2025. godine je donesen novi pravilnik koji je prenio ranije donesene direktive u kojima je proširena lista oboljenja. Međutim, to se odnosi na profesionalna oboljenja, a evidentno je da građani Vranjica i šire okolice obolijevaju od tih bolesti jer su izloženi azbestu. Bez obzira na postojeći registar, Ministarstvo zdravstvo odbija udrugama dostaviti podatke o broju oboljelih već godinama. Ti podaci su nedostupni. Nužno je proširiti registar evidentiranjem oboljelih koji nisu bili profesionalno vezani za rad s azbestom”, rekla je.
