Europa se suočila s ‘najgorim ljetom u povijesti’ po broju smrtnih slučajeva od vrućine – a klimatske promjene odgovorne su za dvije trećine, kako javlja Euronews. Dakle, evo nam opet novo ‘najgore ljeto’ i ‘najtoplija godina’, kako nas upozoravaju znanstvenici. Izgleda da su, na žalost, bili u pravu oni koji jezgrovito kažu kako je ova godina najhladnija i da uživamo u njoj kako znamo, a jer će sve sljedeće biti još toplije.
No to još ne dopire do ušiju i (eventualne) pameti onih koji bi možda još uvijek mogli nešto učiniti kako bi eventualno ublažili probleme ili usporili srljanje čovječanstva u provaliju: političare i vlasnike korporacija. Još je dalje nekim hrvatskim političarima, plenkovićima, penavama i sličnima, a koji u koprcanju da bi ostali na vlasti nemaju ni najmanji interes da potaknu državne institucije na akcije kojima bi mogli ublažiti probleme koje građanima donose suše, velike vrućine, snažne oborine, niski vodostaji rijeka i slično.
Prema novom izvješću, procjenjuje se da je sparno ljeto u Europi odnijelo više od 50 000 života u urbanim područjima, što ga čini “najgorim u povijesti”.
Istraživači jasno navode uzrok: klimatske promjene – prvenstveno uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva – odgovorne su za otprilike dvije trećine ovih smrtnih slučajeva uzrokovanih prekomjernom toplinom.
Ta brojka daleko nadmašuje prethodne najviše brojke od oko 29.000 smrtnih slučajeva u ljeto 2022. i 28.000 u 2003. godini. To je dokaz ekstremne vrućine s kojom se suočio najbrže zagrijavajući kontinent na svijetu između lipnja i kolovoza ove godine. Niz toplinskih valova doveo je do porasta temperatura u zapadnoj Europi za 2,9 °C iznad prosjeka od 1991. do 2020. – čak i do 12 °C u nekim danima – često pogađajući zemlje koje nisu ni navikle ni pripremljene za takve visine.
„Ove brojke su oštar podsjetnik da naša vruća, ekstremnija ljeta imaju sve veći utjecaj na javno zdravlje. Iza ove statistike stoje stvarni ljudi čiji su životi izgubljeni i stvarne obitelji koje tuguju za njima, kaže suautorica studije dr. Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena na Imperial Collegeu u Londonu.
Gotovo trećina procijenjenih smrtnih slučajeva dogodila se tijekom posebno intenzivnog toplinskog vala između 17. lipnja i 1. srpnja, kada su temperature u prosjeku bile 5,3 °C iznad normale.
Kako su procijenjeni smrtni slučajevi od ljetnih vrućina?
Studija je koristila modeliranje za procjenu broja prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tijekom ljeta, a koji datiraju od početka stoljeća.
„Pravi teret smrtnosti, zapravo, zbog vrućine nije izravno opažen niti mjeren“, kaže koautor studije dr. Malcolm Mistry, docent klimatskog i geoprostornog modeliranja na Londonskoj školi higijene i tropske medicine (LSHTM).
„Vrućina se stoga često naziva ‘ tihim ubojicom ‘, a broj smrtnih slučajeva u nekoliko regija diljem svijeta nije dovoljno prijavljen.“
Znanstvenici su koristili temperaturne zapise i modeliranje temeljeno na povijesnom odnosu između vrućine i smrtnosti kako bi procijenili broj žrtava ljeti 2026. Uzeli su u obzir geografske i okolišne značajke, socioekonomske čimbenike, dostupnost zdravstvenih usluga i dobno specifične veze između temperature i smrtnosti.
Modeliranje je primijenjeno na 854 urbana područja diljem EU, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske – područja koja čine oko 40 posto stanovništva 30 proučavanih zemalja.
Za usporedbu je korištena zasebna studija atribucije koja obuhvaća ljeta od 2000. do 2025., a rezultati za te godine pokazali su se uglavnom u skladu sa službenim statistikama koje su objavile nacionalne zdravstvene vlasti. Mnoge europske zemlje još nisu objavile konačne podatke za ljeto 2026.
Istraživači su zatim usporedili stvarne temperature s onima koje bi se očekivale bez zagrijavanja uzrokovanog klimatskim promjenama kako bi procijenili dodatne uzrokovane smrtne slučajeve.
Sveukupno, 65 posto prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom – ili oko 32 000 – ljeti 2026. pripisano je klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Ranije tijekom stoljeća procjenjivalo se da je klima odgovorna za oko 40 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
„To je još jedan podsjetnik na nužnost provođenja ciljanih intervencija za zaštitu onih koji su najosjetljiviji na ovu sve ekstremniju vrućinu, kao i na rastuću potrebu za brzim prelaskom s fosilnih goriva kako bi se usporio tempo promjena i ograničilo buduće zagrijavanje“, kaže dr. Barnes.
Tko je najviše izložen riziku od ekstremnih vrućina?
Ranjive osobe su najviše izložene opasnostima ekstremnih vrućina , uključujući one koji pate od bolesti; starije ili vrlo mlade osobe; i one koji se ne mogu maknuti od vrućine – bilo iz fizičkih ili socioekonomskih razloga.
U studiji provedenoj ljeto 2026., osobe u dobi od 85 i više godina činile su otprilike polovicu procijenjenih smrtnih slučajeva. No, pogođeni su i mlađi odrasli: procijenjeno je da je bilo 800 dodatnih smrtnih slučajeva među osobama u dobi između 20 i 44 godine, a ukupno oko 6000 osoba mlađih od 65 godina.
Istraživači su također otkrili geografske varijacije, pri čemu je u južnoj Europi zabilježen znatno veći broj smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama nego u sjevernoj Europi.
To je prvenstveno zbog viših temperatura s kojima se suočavaju zemlje južnije, iako su se pojavile i druge ranjivosti.
„Na primjer, čimbenici poput povećane razine onečišćenja zraka , ograničene infrastrukture zelenih površina, dostupnosti zdravstvenih sustava i upozorenja na vrućinu“, objašnjava suautor studije dr. Garyfallos Konstantinoudis, docent na ICL-ovom Grantham institutu.
Neviđeno ljeto u Europi: Koja je zemlja bila najteže pogođena?
Rizici za javno zdravlje zbog vrućeg ljeta u Europi bili su ogromni, a nekoliko vlada izdalo je upozorenja na vrućinu i procjene smrtnosti povezane s vrućinom u stvarnom vremenu.
Vrućina
Prema izvješću za ljeto 2026., procjenjuje se da je Italija pretrpjela najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom: ukupno 13.303. Sljedeća je bila Francuska sa 7.268, a zatim Španjolska sa 6.824.
Tradicionalno hladnije zemlje također su se borile s vrućinom, koju je dodatno pogoršala infrastruktura dizajnirana za drugačiju klimu i građani nenavikli na takve temperature.
Njemačka se suočila s procijenjenih 6340 dodatnih smrtnih slučajeva, a Velika Britanija s 4354.
„U Ujedinjenom Kraljevstvu ljeto je povijesno najmirnije vrijeme za naš zdravstveni sustav. Međutim, ovog ljeta zabilježena je potražnja i pritisak koji su bili slični stvarno lošoj zimskoj sezoni virusa“, kaže Andrew Hartle, profesor anesteziološke prakse na Imperial College Healthcareu.
Točnost modeliranja znači da ima potencijal omogućiti zdravstvenim službama da se pripreme za ekstremne događaje prije nego što se dogode.
Osim smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničilo buduće zagrijavanje, gradovi mogu ulagati u dodavanje zeleno-plavih prostora, što dolazi s popratnim prednostima smanjenja temperatura i poboljšanja kvalitete zraka.
Autori studije kažu da bi sjeverna i zapadna Europa trebale tražiti rješenja na jugu koja su već dobro uspostavljena.
To uključuje ulaganje u klimatska skloništa; preuređenje zgrada kako bi bolje podnijele vrućinu, poput dodavanja vanjskih zavjesa ili roleta; te poticanje promjena u ponašanju poput provjeravanja ranjivih susjeda, neizlaska na podnevno sunce, ozbiljnog shvaćanja upozorenja o vrućini, traženja hlada i pijenja puno vode.
Vrućina
