Udruga Hrvatski krški pašnjaci se priključila otporu većine stanovništva planiranoj gradnji velikih solarnih elektrana na području Općine Promina u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, velik broj mještana županije, posebice Općine Promina, gdje se u podnožju planine Promina namjerava ‘posaditi’ na tisuće solarnih panela, žestoko se usprotivio mogućnosti da se planirana solarna elektrana uvrsti u izmijenjeni Prostorni plan Šibensko-kninske županije. Smatraju to činom izdaje i početkom potpunog uništenja Dalmatinske zagore, a sve radi profita inozemnih ulagača i sitnih provizija nekih ‘lokalaca’ i mešetara zemljištem, i to pod lažnom egidom ‘proizvodnje zelenije energije’. Solarni profiteri su odavno bacili oko na Hrvatsku, a njihove neutažive apetite podanički hrane lokalni sitni profiteri koji bi ‘prodali i mater i ćaću za dva eura’, kako kaže narod.
Kao što je u Dalmaciji već viđeno, a u čemu je šibensko-kninska lokalna vlast u sprezi s državnim HDZ-ovim vlastima prednjačila dijeleći navedenim ‘investitorima’ zemlju i dozvole, na malom prostoru je ‘posijano’ na stotine vjetroturbina raznih ‘investitora’, a od čega, zna se, domaće stanovništvo nema apsolutno ništa, osim trajne devastacije prostora, štetnog utjecaja na floru i faunu (posebice ptičju populaciju), nesnosne buke i drugih šteta. Domaći živalj nema niti jeftiniju struju, niti ikakve pogodnosti zbog megalomanskih postavljenih vjetroparkova, poput onih zapadno od Knina, a zbog kojih su neki akteri te afere, da je pravde i poštenog pravosuđa, već dulje vrijeme trebali biti u zatvoru, a njihova nezakonita stečena imovina vraćena.
Beskrupulozni investitori uvezani s domaćim slugama pri vlasti ne mare za mišljenje lokalnog stanovništva, te se ono u pravilu u potpunosti ignorira, kao i realne opasnosti zagađenja podzemnih voda i izvora pitke vode za Dalmaciju. No slučaj u Promini i još neki slični slučajevi u kojima se narod pobuni zbog sličnih projekata, najčešće u lokalnim samoupravama gdje dugo godina vlada HDZ, pokazuje da im takvo što više neće prolaziti glatko kao do sada, a jer su mnogi konačno progledali i shvatili da im štetočine rade o glavi, a sve radi prizemne osobne koristi.
Evo što kaže Udruga Hrvatski krški pašnjaci (prenosimo u cijelosti). Ukratko, ukoliko pročitate kakve sve, prema njima, posljedice donose takve ‘elektrane’ u Dalmaciji, i to u vremenu izrazite promjene klime i sve većih vrućina, lako je zaključiti kako bi ovakvo što dopustio isključivo zločinac ili potpuni idiot:
Na području Općine Promine gradit će se još solarnih elektrana i to na dodatnih 500 ha, a gradnja je već u tijeku najveće solarne elektrane u ovom dijelu Europe, na postojećih 500ha što ukupno čini 1000 ha površine koja će biti pod solarima.
Naravno da su se mještani naveliko pobunili i skupili u dva dana 600 potpisa protiv gradnje solara.
Međutim svaku objavu koja je bila protiv solara i svaki komentar administratori su brisali i izbacivali ljude iz grupe.
Zahtijevamo hitnu reviziju dozvola i provođenje detaljnog hidrogeološkog trasiranja kako bi se spriječilo nepovratno zagađenje i zamućenje podzemnog sliva rijeke Krke.”
Projekt je na rubu Nacionalnog parka Krka i u neposrednoj blizini kuća.
Od tih solara nitko nema koristi, osim stranih investitora.To je trajna devastacija prostora.
Općina će nešto uprihodovati od koncesije, a daje strancu zemlju na dugogodišnju eksploataciju(kolonijalizacija).
Uništava se teren za tuđi profit na naš račun!!!
Investitor koristi rupe u zakonu na način da je projekt razbio na više lokacija Promina Sjever(Mratovo) i Promina Jug(Razvođe) kako bi minimalizira štetan utjecaj na okoliš a ta dva projekta će biti spojeni na jednu trafostanicu.
Selo Mratovo će uskoro biti okruženo solarima.
Investitor će svu struju koju proizvede izvoziti vani i prodavati je na burzi, a Hrvatska će uvoziti skuplju struju i još ćemo im mi plaćati naknadu za obnovljive izvore energije.
Ako Općina zaista želi pomoći svojim žiteljima onda neka im kroz EU projekte financira postavljanje solara na njihove kuće.
Promina, pogled prema Dinari (foto TRIS)
Sve mediteranske zemlje u našem okruženju koje imaju krška područja, iskoristile su zapuštene krške pašnjake za gradnju plantaža vinograda, maslina, smokava, bajama…razvoj stočarstva i ruralnog turizma.
Neka donosioci odluka malo pogledaju što rade i kako rade Grčka, Cipar, Malta, Italija, Austrija, Španjolska, Portugal, Francuska…
Zašto ne bi na takav način postupila Hrvatska i Općina Promina.
Ovaj kraj je bio poznat po stočarstvu, vinogradarstvu uz prepoznatljive brendove vina.
Rijeka Krka je u blizini, može se izgraditi navodnjavanje tih plantaža, velike gospodarske mogućnosti i potencijal su na ovom prostoru.
To bi bilo društveno prihvatljivo i korisno, a ne zagađivanje okoliša, devastacije prostora, lobiranja i podmićivanje političara.
Graditi solare je van svake pameti, nehuman i neljudski čin prema Promini i Promincima.
Zar nebi bilo ljepše i korisnije na tom području vidjeti plantaže vinograda, maslina i smokava i tisuće turista, umjesto solara koji zagađuju okoliš i trajno degradiraju taj prekrasan prostor??
NEGATIVNI UČINCI PROJEKTA:
utjecaj na okoliš je ogroman kao i s vjetrenjačama ,ali investitori koriste rupe u zakonu pa su razbili cijeli projekt na nekoliko manjih mikrolokacija tako da papirnato utjecaj na prirodu ne bude velik
Stvarni utjecaj solara na mikroklimu: Efekt toplinskog otoka suprotno narativu o “potpuno zelenoj energiji”, tisuće tamnih solarnih panela postavljenih na jednoj lokaciji drastično mijenjaju fiziku tla, pogotovo na kršu.
Slika iz splitskog zaleđa: solarizirano brdo, pa vjetrenjača i jedno preživjelo stablo (foto TRIS)
Promjena albeda (refleksije): Prirodni svijetli krš i trava reflektiraju dobar dio sunčevog zračenja natrag u atmosferu.
Tamni fotonaponski paneli apsorbiraju gotovo svu svjetlost, a tek 15-20% pretvaraju u struju. Ostatak energije pretvara se u toplinu. Paneli će stvarati efekt fotonaponskog toplinskog otoka (PVHI)
Ta toplinska kupola isušuje okolnu vegetaciju, pojačava isparavanje ionako oskudne vlage iz krškog tla i dugoročno mijenja lokalne zračne struje i mikroklimu.
Taj topli zrak širit će se prema prvim kućama, stvarajući osjećaj sparine i suhoće tijekom ljetnih mjeseci.
Sredstva za pranje solara završavati će u podzemnim vodama i mogu zagaditi rijeku Krku
Kiše će zbog solara radit nove pukotine u tlu što povećava veliku mogućnost da se poremete prirodni slivovi i da prodru do starih rudnika boksita i poremete cijeli taj teren.
udar na poljoprivredu i pčelarstvo, projekt će otežati ionako izazovno stočarstvo u ovom kraju, a pčelari bi mogli primijetiti smanjenje medonosnog bilja u krugu od nekoliko kilometara oko elektrane jer će se vegetacija zbog velike vrućine sušiti
Gubitak tradicionalnog krajobraza i pad vrijednosti nekretnina.
Najnovija međunarodna znanstvena istraživanja iz 2024., 2025. i 2026. godine jasno dokazuju da solarna postrojenja u krškim i mediteranskim područjima uzrokuju pad pH vrijednosti tla za 17%, uništavanje do 83% autohtone vegetacije te ubrzanu eroziju tla uslijed efekta mlaznica na rubovima panela.
Promina je prepoznatljiva po svom netaknutom vidikovcu, suhozidima i krškom pejzažu koji privlači ljude željne mira.
-Vizualno zagađenje: Pogled na prirodna brda i zaravni zamijenit će nepregledno “more” tamnih panela i žičane ograde. Prostor koji je bio otvoren za kretanje, ispašu blaga ili lov bit će trajno ograđen i pod video nadzorom.
-Pad cijena djedovine: Kuće i zemljišta u neposrednoj blizini industrijske energetske zone gube na atraktivnosti za seoski turizam (kuće s bazenima), što direktno ruši tržišnu vrijednost nekretnina lokalnog stanovništva
iako solarni paneli sami po sebi ne proizvode zvuk, prateća infrastruktura i te kako proizvodi.
Inverterska i transformatorska stanica: Srce sustava (golema trafostanica i pretvarači) konstantno proizvode niskofrekventni zvuk, odnosno specifično “zujanje” ili brujanje dok elektrana proizvodi struju.
Ovisno o smjeru vjetra, stanovnici najbližih kuća u Mratovu i Razvođu mogli bi se suočiti s ovim iritantnim pozadinskim šumom, pogotovo tijekom vedrih i tiših dana kada elektrana radi punim kapacitetom
Strah za pitku vodu i bunare. Mnogi mještani na ovom području i dalje ovise o lokalnim podzemnim izvorima, bunarima i gustirnama.
Rizik pri ispiranju panela: Čak i ako investitor koristi samo čistu vodu za pranje, svaka prašina, čađa ili eventualne mikročestice s panela ispirat će se izravno u porozno tlo.
Porozni krš te oborine brzo odvodi u podzemne kanale.
Stanovnici će živjeti u stalnom strahu od dugoročne kontaminacije podzemnih slivova tekućinama iz transformatora u slučaju havarija ili jačih potresa.
Ovim projektom nestaje i ptičji svijet i bioraznolikosti.
Promina je stanište brojnih vrsta ptica koje ovise o očuvanom krškom krajoliku.
Pretvaranjem velikih površina prirodnog staništa u ograđene solarne komplekse smanjuju se mjesta za gniježđenje, hranjenje i odmor ptica.
Zbog gubitka staništa, može doći i do smanjenja brojnosti pojedinih vrsta ili njihova povlačenja s tog područja.
Time se narušava prirodna ravnoteža i osiromašuje bioraznolikost po kojoj je Promina prepoznatljiva.
