I dok bi čitavu Hrvatsku tzv. investitori ovakvi ili onakvi sada najradije pretvorili u jednu veliku solarnu elektranu, jer njuše golemu i brzu zaradu uz slugansku kooperativnost hrvatskih državnih i lokalnih vlasti, a koje osim jeftine prodaje ili dugoročnog najma javnog prostora uglavnom nemaju nikakve drukčije zamisli za pospješenje gospodarstva i vlastitih imovinskih kartica, dotle u naprednijem svijetu već dulje vrijeme upozoravaju na negativnosti vezane uz stihijsko postavljanje solarnih panela. U slučaju Hrvatske, neprosvijećene vlasti bi dopustile postavljanje golemih elektrana i na poljoprivrednim i šumskim zemljištima, tik uz nacionalne parkove, u blizini naselja, ne razmišljajući dugoročno o pametnijem korištenju vrijednog prostora, te nimalo vodeći računa o utjecaju na okoliš. To su već pokazale na slučaju vjetroelektrana, koje se sad radi nečijeg profita, a bez ikakvog benefita na lokalno stanovništvo, dopustili instalirati na nepreglednom broju brda u Dalmaciji, ne brinući pritom ni o žiteljima tog kraja, a kamoli na ekološki aspekt, utjecaj na ptice, vode, tla, biljni i životinjski svijet. Štoviše, oni koji žive u okruženju elektrana, umjesto da plaćaju jeftiniju struju ili je uopće ne plaćaju ukoliko žive u krugu od nekoliko desetaka kilometara kao u nekim EU-državama , kod nas pak – koje li ironije i drskosti – plaćaju i dodatne naknade za razvoj obnovljivih izvora energije.
Nadalje, domaći mudraci na vlasti ni u primisli nemaju problem budućeg zbrinjavanja isluženih solarnih panela ili pak dijelova vjetroelektrana… Dok se u naprednijim državama nastoji rasvijetliti problem zbrinjavanja umirovljenih solara, u Hrvatskoj po pitanju zbrinjavanja solara vlada mrak... Srećom, u svijetu je drukčije.
Ilustracija: Je li ovakvome nečemu mjesto uz nacionalni park?
Naime, kako piše BBC, stručnjaci upozoravaju kako će se uskoro milijarde solarnih ploča na kraju sve trebati zbrinuti i zamijeniti, jer im je životni vijek oko 25 godina. Tako će, kakvog li apsurda, ono što se promicalo ‘kao ključno oružje u smanjenju emisije ugljika’, postati, odnono već je postalo – ozbiljan ekološki problem. Sve zbog toga što čovječanstvo i aktualna civilizacija nikada nije imala mjere ni pameti, pa ni u planiranju tzv. bolje budućnosti.
-Svijet je instalirao više od jednog teravata solarnog kapaciteta. Obični solarni paneli imaju kapacitet od oko 400 W, pa ako računate i krovove i solarne farme, moglo bi biti čak 2,5 milijardi solarnih panela – kaže dr. Rong Deng, stručnjak za recikliranje solarnih panela na Sveučilištu New South Wales u Australiji.
Prema britanskoj vladi, u Velikoj Britaniji postoje deseci milijuna solarnih panela, ali nedostaje specijalizirana infrastruktura za njihovo odlaganje i recikliranje, pa energetski stručnjaci pozivaju na hitnu akciju vlade kako bi se spriječila prijeteća globalna ekološka katastrofa, piše BBC.
-To će biti planina otpada do 2050., osim ako sada ne pokrenemo lance recikliranja. Proizvodimo sve više solarnih panela – što je sjajno – ali kako ćemo se nositi s otpadom? – pita se Ute Collier, zamjenica direktora Međunarodne agencije za obnovljivu energiju.
Nadaju se da će veliki korak biti poduzet krajem lipnja, kada se u Francuskoj službeno otvori prva svjetska tvornica posvećena potpunom recikliranju solarnih panela.
ROSI, specijalizirana tvrtka za solarnu reciklažu koja posjeduje postrojenje u alpskom gradu Grenobleu, nada se da će na kraju moći izdvojiti i ponovno upotrijebiti 99% komponenti jedinice.
Osim recikliranja staklenih fronti i aluminijskih okvira, nova tvornica može oporaviti gotovo sve dragocjene materijale sadržane u pločama, poput srebra i bakra, koji su obično neki od materijala koje je najteže izvaditi, kako tvrde.
Ti se rijetki materijali kasnije mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti za izradu novih, snažnijih solarnih jedinica.
Konvencionalne metode recikliranja solarnih panela obnavljaju većinu aluminija i stakla – ali ROSI kaže da je posebno staklo relativno niske kvalitete.
Staklo dobiveno tim metodama može se koristiti za izradu pločica ili za pjeskarenje – također se može miješati s drugim materijalima za izradu asfalta – ali se ne može koristiti u primjenama gdje je potrebno staklo visoke kvalitete, kao što je proizvodnja novog solarnog panela.
Svjetski kapacitet za proizvodnju solarne energije porastao je za 22% u 2021. Oko 13 000 fotonaponskih (PV) solarnih panela postavlja se u Ujedinjenom Kraljevstvu svakog mjeseca – većina njih na krovovima privatnih kuća.
U mnogim slučajevima solarne jedinice postaju relativno neekonomične prije nego što dođu do kraja očekivanog životnog vijeka. Novi, učinkovitiji dizajni razvijaju se u redovitim intervalima, što znači da se može pokazati jeftinijim zamijeniti solarne panele koji su stari samo 10 ili 15 godina s nekim boljim ažuriranim verzijama.
-Ako se trenutni trendovi rasta održe količina otpadnih solarnih panela mogla bi biti ogromna. Do 2030. mislimo da ćemo imati četiri milijuna tona otpada – što je još uvijek moguće kontrolirati – ali do 2050. mogli bismo završiti s više od 200 milijuna tona na globalnoj razini. – kaže Collier.
Inače, svijet trenutno proizvodi ukupno 400 milijuna tona plastike svake godine.
Razlog zašto postoji tako malo postrojenja za recikliranje solarnih panela je taj što do nedavno nije bilo puno otpada za obradu i ponovnu upotrebu, a prva generacija domaćih solarnih panela tek sada dolazi do kraja uporabnog vijeka. Budući da se te jedinice sada približavaju umirovljenju, stručnjaci kažu da je potrebna hitna akcija.
-Francuska je već predvodnik među europskim nacijama kada je u pitanju obrada fotonaponskog otpada. Za najveći, koji smo stavili izvan pogona, trebalo je tri mjeseca – kaže Nicolas Defrenne iz organizacije Soren koja u partnerstvu je s ROSI-em i drugim tvrtkama koordinira demontažu solarnih panela diljem Francuske.
U ROSI-jevoj visokotehnološkoj tvornici u Grenobleu, solarni paneli se mukotrpno rastavljaju kako bi se iz njih vratili dragocjeni materijali – poput bakra, silicija i srebra.
-Svaki solarni panel sadrži samo sitne fragmente ovih dragocjenih materijala i ti fragmenti su toliko isprepleteni s ostalim komponentama da ih do sada nije bilo ekonomski isplativo odvojiti. Ali budući da su toliko vrijedni, učinkovito vađenje tih dragocjenih materijala moglo bi promijeniti dosadašnji način razmišljanja. Preko 60% vrijednosti sadržano je u 3% težine solarnih panela – kaže Defrenne.
Solarna ploča na ruševini (foto TRIS/G. Šimac)
Tim u Sorenu nada se da će se u budućnosti gotovo tri četvrtine materijala potrebnih za izradu novih solarnih panela – uključujući srebro – moći oporaviti iz povučenih PV jedinica i reciklirati – kako bi se ubrzala proizvodnja novih panela.
-Trenutačno nema dovoljno srebra za izgradnju milijuna solarnih panela koji će biti potrebni u prijelazu s fosilnih goriva. Vidite gdje imate proizvodno usko grlo, to je nedostatak srebra – kaže Defrenne.
U međuvremenu britanski znanstvenici pokušavaju razviti tehnologiju sličnu ROSI-ju.
Prošle su godine istraživači sa Sveučilišta u Leicesteru objavili da su otkrili kako ekstrahirati srebro iz fotonaponskih jedinica pomoću oblika fiziološke otopine.
Ali do sada je ROSI jedina tvrtka u svom području koja je podigla svoje poslovanje na industrijske razine.
Štoviše, tehnologija je skupa. U Europi su uvoznici ili proizvođači solarnih ploča odgovorni za njihovo zbrinjavanje kada postanu potrošni materijal. A mnogi preferiraju drobljenje ili usitnjavanje otpada – što je daleko jeftinije.
Defrenne priznaje da je intenzivno recikliranje solarnih panela još uvijek u povojima. Soren i njegovi partneri prošle su godine reciklirali nešto manje od 4000 tona francuskih solarnih panela.
-Ali postoji potencijal da se učini mnogo više. I to mu je misija. Težina svih novih solarnih panela prodanih prošle godine u Francuskoj bila je 232.000 tona – dakle, do trenutka kada se istroše za 20 godina, to je koliko ću morati prikupiti svake godine. Kada se to dogodi, moj osobni cilj je osigurati da Francuska bude tehnološki lider svijeta – zaključuje Defrenne.
A kakva je situacija u Hrvatskoj?
Razmišljaju li Plenkovići, Filipovići i ostali o budućem zbrinjavanju stotina tisuća solarnih panela koje bi se dopustili instalirati diljem Hrvatske?
Zna se.
Solarni paneli
