U selu Varivode, u općini Kistanje, obilježena je 30-ta godišnjica zločina počinjenog nad devetoro srpskih civila 28.rujna 1995., danima nakon vojne operacije Oluja kojom je oslobođeno dotad okupirano područje pod upravom tzv. martićevaca i republike srpske krajine. Za zločine u Varivodama ( kao i ostalim selima na tom području poput Gošića i Grubora ) do danas nitko nije odgovarao.
Organizatori i sudionici komemoracije u Varivodama, Srpsko narodno vijeće ( SNV ), općina Kistanje i članovi obitelji žrtava, posebno ističu da svi imaju pravo znati gdje su posmrtni ostaci njihovih najbližih i dostojanstveno ih pokopati, pa tako i obitelji devetoro civila ubijenih u ranom poraću na kućnom pragu, mahom u poodmakloj dobi.
“Ratni zločin u Varivodama i trideset godina poslije nije procesuiran, iako je bilo neuspješnih pokušaja, krivci nisu kažnjeni, krivnja nije individualizirana, što obiteljima žrtava i hrvatskom društvu otežava proces žalovanja. Tek su neke od obitelji ubijenih obeštećene unutar građanskih postupaka, koje su same pokrenule“, ukazano je na komemoraciji u spomen na mještane Varivoda za koje se zna da su pobijeni od skupine koja je nosila odore Hrvatske vojske.
Kultura sjećanja uključuje sve žrtve, neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, smatraju u SNV-u.
-Činjenica je da su se zločini dogodili nakon što je Oluja prošla i to treba glasno ponavljati i svaki zločin osuditi. Pogotovo što su pogubljeni stari i bolesni ljudi, na svom kućnom pragu, tamo gdje su rođeni i gdje su njihovi preci stoljećima živjeli. A na kraju su pobijeni zato što su odbili otići, uvjereni da im ne prijeti nikakva opasnost jer nikome nisu ništa nažao učinili- rekla je na komemoraciji saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga.
Šimpraga je podsjetila da su od rata do danas podignute ukupno tri optužnice za ratne zločine počinjene u Oluji i neposredno nakon nje. Od te tri optužnice jedna je okončana oslobađajućom presudom, a za ostale su osuđene dvije osobe. Za zločine u akciji Bljesak nije podignuta nijedna optužnica, u slučaju zločina u Gruborima 2015. je bila podignuta optužnica kao i za paljenje kuća u selu Ramljane, navela je Šimpraga, prenosi N1, ali brzo je povučena s obrazloženjem da je u samom postupku bilo brojnih nedostataka ( ?! ).
“A mi, imamo pravo sjećati se, imamo pravo okupljati se, imamo pravo govoriti o problemima Srba u Republici Hrvatskoj, imamo pravo biti građani u svojoj zemlji. I svake naredne godine sjećat ćemo se svih izgubljenih života, kako ovdje na ovom mjestu, tako i u Zatonu Obrovačkom, Promini i Škabrnji. Razumjeli nas ili ne, bit ćemo ustrajni u kulturi sjećanja i komemoriranja”, kazala je zastupnica.
Toga 28. rujna 1995. u svojim dvorištima, na kućnim vratima, ubijeni su Mirko Pokrajac ( 84 ), Marija ( 69 ), Milka ( 67 ), Marko ( 82 ), Jovan ( 75 ) Radivoj ( 69 ), Špiro ( 55 ) i Jovan Berić ( 56 ) te Dušan Dukić ( 59 ).
U obližnjim Gošićima ubijeno je još sedam starijih civila: Marija ( 81 ), Kosovka ( 77 ) , Milka ( 75 ) i Grozdana Borak ( 75 ), Savo ( 70 ), Vasilj ( 69 ) i Dušan Borak ( 56 ). Svi su, baš kao i u Varivodama, ubijeni iz neposredne blizine, pucnjima iz vatrenog oružja, iako se tada više nikakve ratne akcije nisu vodile niti su se ovi civili našli usred paljbe. Pobijeni su bez otpora, uvjereni da su nakon Oluje i oni na sigurnom…
Počast žrtvama odali su saborski zastupnici SDSS-a Anja Šimpraga i Milorad Pupovac, izaslanica predsjednika Zorana Milanovića, Melita Mulić, državni tajnik u Ministarstvu kulture, Krešimir Partl, kao izaslanik Vlade i Hrvatskog sabora, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te predstavnici Veleposlanstava Republike Srbije u Hrvatskoj, lokalnih vijeća srpske nacionalne manjine i SDSS-ovi lokalni načelnici i dožupani
Foto : Sandro Lendler
