Uskoro počinje nova skijaška sezona, i po svoj prilici bar 200 tisuća Hrvata, kao što čine godinama, krenut će na skijališta, u inozemstvu, uglavnom u Dolomitima i Alpama. Dio hrvatskih građana ostaje vjeran domaćim i skijalištima u regiji, ako im to klimatske prilike dozvole. No, sve su crnje prognoze za budućnost skijanja u Europi, naravno, zbog klimatskih promjena i sve ozbiljnijeg zagrijavanja Zemlje.
Mnoga skijališta, poput resorta Grand Puya u Francuskoj, zbog nedostatka snijega i skijaša prisiljen je na zatvaranje skijališta. Neka se zatvaraju zauvijek! Pa čak i ona s impresivnom tradicijom, kao što je spomenuti Grand Puy u Seyneles-Alpesu u Francuskoj, gdje žičare voze skijaše 65 dugih godina sve do 1800 metara nadmorske visine, o čemu javlja Euronews. Stanovnici su, međutim izglasali zatvaranje žičare i tamošnjeg zimovališta. Jer, snijega je sve manje a onda, razumljivo, i posjetitelja, što je imalo za posljedicu sve veći gubitak u proračunu grada s jedva nešto preko 1300 stanovnika. Gubici su se penjali na više stotina tisuća eura, pa su stanovnici odlučili izjasniti se što misle o budućnosti njihovog skijališta i donijeli odluku- njih čak 71 posto procijenilo je da je zatvaranje najbolja opcija u ovakvim okolnostima. Odluka stupa na snagu već 1. studenoga kada žičara staje na Grand Puyu nakon 65 godina rada. Riječ je o području koje ima preko 24 kilometra staza, ali one su zadnjih desetak godina sve praznije. Ilustracije radi, 2013.-2014. u Grand Puyu su bilježili čak 17 tisuća skijaških dana, a deset godina poslije jedva 6 tisuća! Gradonačelnik Seynea jasno je poručio da ne želi držati otvorena zimovališta koja općinu koštaju 350 tisuća eura godišnje, lokalna vlast morala se zadužiti za 2 milijuna eura kako bi pokrila troškove održavanja i funkcioniranja žičara, a zbog manjka snijega uloženo se ne vraća. Umjesto orijentacije na “zimske radosti” općina će radije investirati javni novac u nešto što će joj omogućiti snažniji, dinamičniji i sigurniji razvoj, poručio je tamošnji gradonačelnik.
Bilo je, naravno, među mještanima i protivnika zatvaranja resorta Grand Puy, ali uvjerljiva većina je presudila i žičare su zatvorene. Sada općinu čeka veliki zaokret, ali, ako je vjerovati lokalnoj upravi, bit će to ekološki prihvatljivije aktivnosti koje čuvaju prirodni okoliš i autohtoni krajolik. Skijališta se mogu supstituirati biciklističkim stazama, pogotovo onim na električni pogon koji su pogodni za brdski biciklizam, a umjesto umjetnog snijega prirodne akumulacije ( jezera ) bit će nova područja za rekreativni ribolov.
No, ne radi se samo o Grand Puyu, širom Europe i svijeta brojna skijališta koja su na manjim nadmorskim visinama zbog manjka snijega se zatvaraju, a lokalno stanovništvo okreće se drugim gospodarskim djelatnostima koje ne ovise o klimatskim promjenama. Još jedno francusko odmaralište, Saint-Colomban-des-Villards, početkom prošle godine zaustavilo je svoje žičare zbog temperatura koje su usred zime rasle i do 13 stupnjeva, što je daleko iznad prosjeka, primjerice u veljači, koji iznosi oko 4 stupnja.
Sudbina slična Grand Puyu, prenosi N1, zadesila je i Le Grad Serre gdje se ukidaju subvencije za tamošnje 85 godina staro skijalište u koje je lokalna vlast zadnjih nekoliko godina uložila 2,7 milijuna eura, ali ono unatoč tome ne može opstati u sadašnjim klimatskim uvjetima.
Samo u Francuskoj zadnjih desetljeća zatvoreno je preko 180 skijališta, na stotine ljudi je ostalo bez posla, mnoge male obiteljske tvrtke koje su vodile zimske resorte su propale. Francuska zimovališta zatvorena su zbog nedostatka snijega, a ski-liftovi se spremaju za demontažu iako nekima, poput La Sambuye nije nedostajalo posjetitelja za ljetnih mjeseci, pa je možda bilo moguće sa zimskog orijentirati se na proljetno-ljetni turizam. Čini se, međutim, da na tu vrstu eksperimenta nitko nije bio spreman…
Skijanje, očito, nema blistavu budućnost. Na srednjim i nižim nadmorskim visinama sve je manje snijega, a na višim ga umjetno proizvode jer ni ta zimovališta klimatske promjene nisu zaobišle. A proizvodnja umjetnog snijega ( tzv. topovima za snijeg ) dokazano je ekološki štetna, jer koristi ogromne količine vode i energije, pa i nije neka sreća za okoliš.
Ali nije samo budućnost skijanja u pitanju, nažalost, u pitanju je budućnost čovječanstva. Klimatske promjene pokreću ogroman val migracija, milijuni ljudi raselili su se iz svojih autohtonih područja u druge krajeve zbog elementarnih nepogoda ( poplava, oluja, požara, potresa, klizišta… ) i ratova, a potencijalno bi taj broj mogao premašiti i milijardu, kako piše Guardian, a prenosi N1.
Temperature Zemljine površine i oceana bilježe rekordne visine, što je izravna posljedica rekordnog izgaranja fosilnih goriva. Uostalom, na koncu smo listopada, a dnevne temperature, primjerice u Hrvatskoj, i dalje dosežu ljetnih 25 stupnjeva.
Europska unija se kune u smanjenje korištenja fosilnih goriva, donose se planovi koji od svih zemalja članica zahtijevaju značajnu redukciju emisije CO2, a unatoč tome velike članice EU-a troše milijarde eura na luksuzne službene automobile koje pogone fosilna goriva. Kao i svaka, i “europska politika “ je licemjerna, jer jedno propagira u svojim deklaracijama, sporazumima, planovima, a drugo primjenjuje u praksi.
Prema istraživanju udruge za zaštitu okoliša Transport & Enviroment, skupina velikih članica EU-a godišnje troši 42 milijarde eura na subvencioniranje službenih vozila na fosilna goriva, među kojima je Italija na prvom mjestu sa 16 milijardi eura, a slijedi je Njemačka s 13,7 milijardi, Francuska i Poljska s 6,5 milijardi dok dno ljestvice “velikih” drži Španjolska sa samo 100 milijuna eura.
Prestiž, luksuz, dizajn, brzina, važniji su od okoliša čak i za one koji spadaju u prave europske “propovjednike čistog okoliša”.
