Goleme brodusine za krstarenje, tzv. kruzeri, zagađuju zrak znatno više od automobila i drugih zagađivača u priobalnim gradovima i na moru. Da stvar bude i gora, istraživanje je pokazalo kako europskih 218 kruzera koji voze turiste tamo-vamo zagađuju zrak i okoliš jednako kao i čitava milijarda automobila na svijetu. Valja znati kako sada na svijetu ima u pogonu oko – nevjerojatnih i zastrašujućih – 1,5 milijardi automobila.
Naime, Europska federacija za promet i okoliš, koja se obično naziva Transport & Environment, europska platforma za nevladine organizacije koje djeluju na području prometa i okoliša, promičući održivi promet u Europi, potakla je istraživanje koje je dovelo do gore navedenih rezultata.
Otrovni zagađivači zraka s brodova za krstarenje oko luka viši su od razina prije pandemije, zbog čega se europski lučki gradovi guše u onečišćenju zraka, pokazuje nova studija Transport & Environment. Unatoč uvođenju ograničenja sumpora UN-ovog pomorskog tijela 2020. godine, prošle je godine 218 europskih brodova za krstarenje ispustilo onoliko sumpornih oksida (SOx) koliko i 1 milijarda automobila. Međutim, u venecijanskoj luci zagađivači zraka s brodova za krstarenje pali su za 80% nakon gradske zabrane velikih brodova za krstarenje. To pokazuje da je moguće uhvatiti se u koštac s onečišćenjem zraka, kaže T&E, koji poziva na veću elektrifikaciju luka kako bi se spasili životi.
-Pandemija je pružila malo predaha za lučke gradove, ali ovo je sada dobro i doista gotovo. Krstarenja su se vratila i turistička žarišta poput Barcelone i Atene ponovno se guše u toksičnom onečišćenju zraka s brodova za krstarenje. Venecija je pokazala da je moguće uhvatiti se u koštac s onečišćenjem kruzera, ali zabrane nisu jedini način. Luke mogu znatno smanjiti razinu onečišćenja prisiljavajući brodove da se priključe na struju u luci umjesto da pokreću svoje motore, te podržavanjem usvajanja goriva s nultom emisijom. – rekla je Constance Dijkstra, voditeljica kampanje za brodarstvo u T&E.
Venecija zabranila kruzere i očistila zrak
U usporedbi s 2019., broj kruzera, vrijeme koje su proveli u lukama i potrošnja goriva porasli su za oko četvrtinu (23%-24%). To je rezultiralo povećanjem od 9% u emisijama SOx, 18% u emisijama NOx i 25% u emisijama PM2,5 – tri toksična onečišćivača zraka.
Ilustracija: Kruzer u tijesnoj šibenskoj luci (foto TRIS/G. Šimac)
Barcelona je prošle godine bila najzagađenija luka u Europi, a slijede Civitavecchia, obalna luka sjeverozapadno od Rima i atenska luka Pirej. U Barceloni su brodovi za krstarenje emitirali gotovo tri puta više SOx nego svi automobili u gradu. Ograničenja SOx za automobile u Europi su 100 puta stroža od onih za brodove.
Venecija je, s druge strane, znatno napredovala. Najzagađenija luka za kruzere u 2019. pala je na 41. mjesto prošle godine nakon zabrane uplovljavanja velikih brodova za krstarenje u luku koja je uvedena 2021., što je dovelo do pada emisija SOx od 80%.
To međutim nije spriječilo Italiju da nadmaši Španjolsku kao najzagađeniju zemlju s kruzera u Europi. Iako Mediteran snosi najveći teret onečišćenja brodova za kružna putovanja, Norveška je četvrta na ljestvici i čak ima najveći promet kruzera od svih zemalja, iako s manjim brodovima.
Operator brodova za krstarenje koji najviše zagađuje bio je MSC Cruises – čiji su brodovi za krstarenje emitirali gotovo onoliko SOx koliko sva putnička vozila u Europi. Računajući u svim svojim podružnicama, Carnival grupa je zagađivala najviše.
Mnogi operateri krstarenja poput MSC-a ulažu u fosilni plin (LNG) kao čišću alternativu. Do sada ove godine, više od 40% naručenih brodova za krstarenje bilo je na LNG. Ovi brodovi su bolji u smislu onečišćenja zraka, ali su izuzetno štetni iz klimatske perspektive zbog curenja metana iz njihovih motora – snažnog plina koji više od 80 puta više zagrijava od CO2. P&O’s MS Iona je, na primjer, emitirala metana koliko i 10 500 krava tijekom godine.
Constance Dijkstra, zaključila je: “Prebacivanje s nafte na plin je kao zamjena pušenja za alkohol. To bi moglo pomoći industriji kruzera da smanji onečišćenje zraka, ali je užasno iz klimatske perspektive.”
Boli ih briga za zrak
No, čemu čuđenje? Pa isto je i u Hrvatskoj. Svatko zdravog vida i pameti tko živi u, primjerice Dubrovniku, Splitu i drugdje gdje pristižu takvi brodovi dobro zna o čemu je riječ. Dovoljno je vidjeti kakav gusti dim neprestance kulja iz takvih brodova dok su vezani ili usidreni u blizini gradova, pa je sve jasno.
Trebalo bi to biti jasno i vlastima, ali, zna se, zdravlje građana je vladajućima u državi i lučkim upravama koje kontroliraju putem svojih stranačkih poslušnika uvjerljivo najzadnje na pameti. Boli njih briga za kvalitetu zraka u Dubrovniku Splitu, Zadru, Šibeniku, Puli..., katastrofalno opterećenje na gradsku infrastrukturu, zagađenje zraka, posjetitelje s kruzera koji zapravo najmanje pridonose prihodu u turizma i slično – jedini interes im je enormna zarada od pristajanja kruzera.
Ilustracija: Kruzer u tijesnoj šibenskoj luci (foto TRIS/G. Šimac)
Do takvih ne dopiru ni vijesti kako su neki najveći gradovi, poput Venecije, Amsterdama i drugih, ograničili ili potpuno zabranili pristajanje kruzera. Zašto? Pa zato što im , kao i nama, donose znatno veću štetu nego korist…
-Zasićenost zraka sumpornim oksidom često je veća i od one u Sisku i Slavonskom Brodu. Bez obzira na sve pokušaje uvjeravanja kompanija čiji brodovi pristaju u grušku luku u okviru svojih krstarenja, kako njihovi brodovi ne onečišćuju zrak i ne rade nikakvu štetu, dovoljno je obaviti razgovor sa stanovnicima Kantafiga i obići njihova kućanstva da bismo se uvjerili u suprotno. Njihove terase su pune čađe, poljoprivredne sadnice koje uzgajaju za osobne potrebe više ne uspijevaju, a gotovo svakodnevno gledaju kako iz brodskih dimnjaka suklja gusti crni dim – kazao je, među ostalim, dubrovački gradski vijećnik Maro Kristić u svom nedavnom priopćenju o zagađenju koje donose kruzeri.
Dubrovački dnevnik još je 2018. godine pisao kako je inspekcija dubrovačke Lučke kapetanije iste godine kaznila kruzer, jer je onečistio more čađom, te je tada platio kaznu od tričavih od 35 tisuća kuna. Godinu prije, odnosno 2017., još je jedan kruzer kažnjen, potvrdilo im je tada Ministarstvo mora pod čijom su ingerencijom lučke kapetanije koje provode inspekcije kruzera. Taj je kruzer onečišćavao zrak nedozvoljenom uporabom sumpora u gorivu. Morao je platiti 215 tisuća kuna.
Aparat za mjerenje kakvoće zraka im je – skup
No to su bili presedani, te nema podataka da se takvo što ponovilo. Na kruzer kompanije koje enormno zarađuju gleda se kao na bogove, pa njihove nakaradne grdosije koje su dimenzijama veće od trećine gradske jezgre uživaju svojevrsnu zaštitu od sličnih kazni.
Inače, nevjerojatan je podatak kako i dalje nema ozbiljnog praćenja kvalitete zraka u Dubrovniku.
Lučka uprava Dubrovnik svojevremeno je u luci Gruž imala mjerni uređaj koji je bilježio kvalitetu zraka, no taj se odavno pokvario.
-Taj smo mjerni uređaj nabavili preko europskog projekta te smo mjerili kvalitetu zraka dvije do tri godine. Mi smo te podatke slali Sveučilištu u Dubrovniku, točnije profesorici Marijani Pećarević, no ti podaci nisu bili službeni, jer taj mjerni uređaj nije bio najtočniji, nije ga bilo jednostavno baždariti pa samim tim nije mjerio prisutnost svih mogućih čestica. Također, mi smo te podatke stalno objavljivali na našim internetskim stranicama – kazao je Dubrovačkom dnevniku Blaž Pezo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.
A onda je kazao i kako je taj uređaj ‘skup’. I to poduzeću koje obilato zarađuje od kruzera. Je li zdravlje Dubrovčana jeftinije?
-Ti uređaji su skupi pa planiramo njihov najam. Postavili bismo ga mjesec dana ljeti kada kruzeri dolaze, te mjesec dana zimi kada nema brodova pa bismo usporedili te podatke. Tako bismo dobili puno bolje znanstvene uzorke. Nije riječ o kotlini kao primjerice u Sarajevu pa tako ako utjecaj kruzera i postoji, nije toliko štetan kao što bi tamo bio – veli Pezo.
Ilustracija: Kruzer u tijesnoj šibenskoj luci (foto TRIS/G. Šimac)
Nadalje, prisjeća se Dubrovački dnevnik, profesorica Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević je još 2013. godine napravila istraživanje koje je pokazalo da je Dubrovnik u to vrijeme bio najzagađeniji grad u Hrvatskoj po broju sumpornih oksida u zraku, zagađeniji od Siska i Slavonskog broda koji se tradicionalno ističu kao gradovi s najgorim stanjem zraka.
-Došli smo do zaključka da je taloženje sulfata u Dubrovniku bilo trideset puta veće nego na području Slavonskog Broda. – kazala je.
Od kruzera 50 milijuna eura prihoda i 388 milijuna eura štete!
Postoji još jedan rad koji se bavio ovom temom: riječ je o radu koji je proveo Hrvoje Carić iz Instituta za turizam u Zagrebu 2009. godine, pa se došlo do podatka kako je te godine prihod od kruzera bio oko 50 milijuna eura, a istovremeno su kruzeri prouzročili onečišćenje u iznosu od 388 milijuna eura, što je bio zaključak da su puno veće štete nego koristi velikih brodova na kružnim putovanjima
Dubrovnik ne vodi dovoljno računa o onečišćenju kako s plovila, i to ne samo kruzera, tako i s cestovnog prometa. Veliki broj kruzera akumulira i veliki broj taksista, odnosno jedno vuče drugo. Tu su i jednodnevni izletnici –pojasnio je Carić.
Zaključak?
Nekompetentne i nehajne vlasti štete građanima i općem boljitku na svim razinama, pa čak i u aspektu tobožnjeg ekskluzivnog tzv. kruzer turizma.
S ponistre se vidi kruzer (foto TRIS/G. Šimac)
