Strategija za zeleniju Rijeku:
Do 2030. godine 83 parka (umjesto sadašnjih 18)

I dok velike vrućine još traju te se nazivaju toplinski val, a svi koji se zateknu na otvorenome traže hlad koji doslovce spašava život, u isto vrijeme u nekim lokalnim sredinama i dalje bezumno sijeku zelenilo, umjesto da planiraju i sade novo zelenilo. Sada bi i najvećim skepticima i neznalicama trebalo biti kasno da je sadnja zelenih površina i drveća nužnost i uvjet za preživljavanje aktualnih i budućih nesnosnih vrućina koje donose promjene klime.

Ipak, kao što je to u zemljama višeg demokratskog standarda već odavno normalna pojava, u u nas su se mjestimično počeli donositi ozbiljniji planovi koji se bave ‘zelenim’ planovima. Među takvima je i Grad Rijeka.

Naime, riječko Gradsko vijeće upravo je usvojilo Strategiju zelene urbane obnove Grada Rijeke kao, kako ističu, srednjoročni akt strateškog planiranja do 2030.g..

Kako pojašnjavaju, potreba za izradom Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke (ZUO) proizašla je iz strateškog cilja Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine koji zagovara razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima kroz planski osmišljene zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja pridonose očuvanju, poboljšanju i očuvanju prirode, prirodnih funkcija i procesa.

Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem naručio je izradu Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke kao srednjoročnog akta strateškog planiranja, koji se odnosi na razdoblje od deset godina, odnosno do 2030. g.. Strategiji je prethodila izrada analitičke podloge, Studija zelene infrastrukture Grada Rijeke i E-savjetovanje s javnošću. U izradu Strategije uključena je radna skupina predstavnika relevantnih gradskih upravnih odjela te vanjskih suradnika stručnjaka s područjima prostornog planiranja i uređenja krajobraza.

-Cilj izrade Strategije ZUO Grada Rijeke je poticanje održivog razvoja prostora Grada temeljenog na održavanju postojećih i stvaranju novih zelenih površina te unaprjeđenju njihovih socijalnih, ekoloških, gospodarskih, zaštitno-regulacijskih i urbano-morfoloških funkcija kroz umrežavanje i multi funkcionalnost. Na ovaj način će se odgovorno gospodariti s prostorima Grada koji su osnovni resurs za gospodarske djelatnosti, posebno turističku namjenu.  Strategija ZUO definirat će tematsko – programski koncept uz detaljniji prikaz specifičnih mogućnosti, inicijativa i projekata vezanih uz formiranje zelene infrastrukture kao i mogućnosti njihove provedbe. Strategija će predstavljati važnu stručnu podlogu za izradu izmjena Prostornog plana uređenja Grada Rijeke i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke. Provedba Programa sufinancirat će se iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.. – pojasnili su iz Grada Rijeke. 

Čemu služi ta Strategija?

Kako kažu, Strategijom ZUO je preporučena izrada čitavog niza stručnih dokumenata unutar 7 godina kroz izradu Akcijskog plana zelene urbane obnove, provedbenog akta koji će se sadržajno i logički jasno artikulirati buduće aktivnosti, tko ih provodi, u kojem vremenskom periodu i koliko sredstva će biti potrebno osigurati da ih se provede. Akcijski plan potrebno je realizirati u narednih godinu dana radi aktualnosti podataka na kojima se on temelji.

Konkretn0?

Provedbom aktivnosti definiranih Strategijom kanjonom Rječine povezalo bi se prirodno zaleđe Rijeke s obalom i centrom grada većim brojem boravišnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja; uspostavile bi se dvije nove park-šume; povećao broj parkova sa sadašnjih 18 na 83, od čega je planirano 17 novih gradskih, 45 nova lokalna parka i 3 sportsko-rekreacijska parka; uspostavilo 6 novih dječjih igrališta, 6 novih sportsko-rekreacijskih terena, 6 novih vježbališta na otvorenom i 3 parka za pse. Duljina gradskih šetnica povećala bi se s dodatnih 10 km, kao i povećala duljina gradskih drvoreda za više od 6 km. Revitalizacijom gradskih plaža, povećanjem sadržaja i sadnjom visoke vegetacije u njihovom zaleđu, stvorili bi se preduvjeti za njihovo korištenje tijekom cijele godine.

Nadalje, renaturalizacijom Škurinjskog potoka pospješila bi se mogućnost realiziranja dodatnog zelenog klina kojim bi se prirodno zaleđe povezalo s obalom, kako kažu.

Interesantna je riječ – renaturalizacija, a posve je jasno da vbi se trebala provesti renazturalizacija svega, premda se jasno da nikakva renaturalizacija ne može spasiti i preobraziti dijlove prostora koje je čovjek trajno i zauvijek uništio svojim (ne)djelovanjem.

Nadalje, primjenom NBS principa NBS (Nature-based solutions) odnosno zeleni/plavi/smeđi krovovi, održivi drenažni sustavi, sadnja visoke vegetacije na zelenim površinama među zgradama i dr., u velikim planiranim stambenim zonama (Turanj-Kostabela, Rujevica i sl.) ublažio bi se utjecaj toplinskih otoka, povećala ambijentalnost otvorenih prostora u naselju, što bi imalo utjecaj i na povećanje kvalitete života stanovnika Rijeke u širem gradskom području.

Urbanom sanacijom gospodarsko-poslovnih zona, kao i sadnjom zaštitnog zelenila uz postojeće i planirane poslovne zone te parkirališta, utjecalo bi se na povećanje bioraznolikosti i ambijentalnih kvaliteta u Gradu, smanjenje utjecaja toplinskih otoka (naročito u obalnom pojasu i Škurinjskoj dragi) i ublažavanje utjecaja sve učestalijih jakih oborinskih nevremena. Planirana je uspostava 5 novih urbanih vrtova (uz postojeći „Zeleni put“) i 13 vrtova (voćnjaka i povrtnjaka) uz osnovne škole na području cijelog Grada Rijeke. Sve navedeno utjecat će na bolju distribuciju zelenih površina i sadržaja dostupnih svim stanovnicima Rijeke te na kvalitetniju i raznovrsniju turističku ponudu.

Vijećnici koji su sudjelovali u raspravi pohvalili su izradu Strategije i njene sadržajne elemente naglašavajući ipak skepsu o mogućnosti njene implementacije, s obzirom na dosadašnju praksu i propuštene prilike.

-U GUP-u su zelene zone u velikoj mjeri već određene, a također i zaštićene šume. Tijekom ove godine provodi se transformacija prostorno-planske dokumentacije u sustav e-planovi pri čemu se mora početi od planova najvišeg reda. Ta transformacija kreće već u rujnu ove godine i kroz nju će svi segmenti o kojima se govorilo biti sagledani. Ddetaljnije treba sagledati izgrađene dijelove naselja, razmotriti primjenu NBS gradnje, sadnju visokih stabala te uređenja zelenih krovova. -Što se tiče samih trgova koji su obuhvaćeni strategijom, to se ne može urediti odjednom, ali se može definirati kako ih urediti. Isto se odnosi na sadnju drvoreda. – ustvrdila je pročelnica Ljiljana Buljan.

Što se područja Delte i Žabice tiče, o čemu su govorili pojedini vijećnici, za  Žabicu već postoji projekt koji je predviđen u sklopu izgradnje novog kolodvora, a njime je predviđena zelena površina na području sadašnjeg kolodvora.

-Za južni i sjeverni dio Delte propisana je obaveza izrade urbanističkog plana. Upravo u tim područjima predviđena je NBS gradnja na način da se što više površina obuhvati zelenilom. Što se primjedbe o projektima gradnje stanova na Kantridi, tamo se ništa ne gradi pa se ne može govoriti o tome, a kada se bude i predlagalo onda će se primijeniti odredbe strategije. Slijedi konkretan akcijski plan unutar godine dana. Koristit će se svi fondovi koji to omogućavaju. – istaknuto je.

Voditeljica izrade strategije Višnja Šteko je kazala kako je u dokumentu predviđeno rješavanje zelenila na plažama te dodala kako se na temelju digitalnih modela izvuklo sve javne i gospodarske objekte kako bi se za njih razmotrilo gdje se mogu implementirati NBS projekti. Strategija je usvojena, no neki od riječkih gradskih vijećnika, primjerice Sabina Marov (Most) i Iva Davorija (Možemo!) izrazili su bojazan da se taj dokument neće provoditi u praksi. Marov je istaknula da nije skeptična prema samoj strategiji, nego provedbi. Pokazalo se da su dosadašnji strateški planovi Grada Rijeke u praksi provedeni nemarno i površno, dodala je. Davorija se upitala kako ova strategija korespondira sa započetim, planiranim ili predloženim velikim infrastrukturnim projektima u Rijeci poput kompleksa novog stadiona i nebodera na Kantridi, autobusnog kolodvora i garaže na Žabici, nove marine i sličnih.

Tea Mičić Badurina (PGS) ocijenila je da je dokument napisan dobro i razumljivo, ali se upitala u kojoj mjeri će ga se moći uskladiti s prostornim planovima.

Jesu li sve navedeno samo papirnate ideje ili će se ostvariti u zbilji, vidjet će se 2030. godine u Rijeci.