Evo jedne publikacije koja bi mogla donijeti neke odgovore na neka pitanja koja se često mogu čuti među hrvatskim življem, a koja se odnose na izbore, demokraciju, profil birača u Hrvatskoj… itd. Zašto na izborima većina glasa ovako kako glasa, pa onda vlast u Hrvatskoj izgleda kako izgleda danas? Zašto na izbore masovno i disciplinirano izlaze stranački poslušnici i s njima vezana stranačka mašinerija, a visoki postotak stanovništva ne iuzlazi na izbore, iako nezadovoljan stanjem u državi, korupcijom, kriminalom, srozavanjem društva, iseljavanjem mladih iz Hrvatske… ?
Naime, predstavljanje zbornika “Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja” će se održati u četvrtak, 23. svibnja u 18 sati, u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, Perkovčeva 2.
Zbornik donosi jedinstvenu bazu podataka o hrvatskim biračima nastalu na temelju anketnih istraživanja izbornog ponašanja i stavova građana koje je Fakultet političkih znanosti provodio od 1990. do 2020. godine. Zbornik otkriva i cijeli niz obilježja hrvatskih birača koja su igrala bitnu ulogu i na parlamentarnim izborima 2024. godine, a koja će utjecati i na rezultate dolazećih izbora za Europski parlament.
Analize predstavljene u Zborniku pružaju jedinstven uvid u trendove i promjene u izbornoj participaciji, političkom znanju, povjerenju u institucije, autoritarnosti, stavovima prema manjinama i povijesnim ličnostima, vrijednosnim orijentacijama, ideološkoj identifikaciji te, naravno, biračkom ponašanju u Hrvatskoj.
O zborniku će govoriti urednici Kosta Bovan, Daniela Širinić i Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti. Svoj osvrt na rezultate istraživanja predstavljene u zborniku dat će i profesori s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Dragan Bagić i Dinka Čorkalo Biruški te Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Predstavljanje će moderirati Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.
-Primjerice, još od 1990.-ih uočene su jasne razlike u profilima birača ljevice, desnice i centra, a analiza predstavljena u Zborniku pokazala je iznenađujuću postojanost tih profila kroz različite izbore i promjene. Desne birače i dan danas obilježavaju naglašenija religioznost, niže obrazovanje, lošiji socioekonomski status i život u ruralnim/prigradskim područjima. Nasuprot tome, za birače ljevice i centra tipična je sekularnost, više razine obrazovanja, bolji socioekonomski status i život u urbanim sredinama. Uz to, vrijednosti poput antikomunizma, nacionalnog interesa i religioznosti istaknule su se kao trajni čimbenici koji oblikuju biračko opredjeljenje, posebice na desnici. Isto tako, iako je bilo za očekivati da će političko znanje, socijalno i institucionalno povjerenje građana rasti s konsolidacijom demokracije, istraživanje je pokazalo suprotno: uočen je pad političkog znanja građana, a socijalno i institucionalno povjerenje su na niskim razinama uz trend opadanja. Osim toga, raste podrška autokratskim tendencijama, stranačka identifikacija se smanjuje kao i socijalna distanca prema tradicionalnim manjinama, a prema novim manjinama se povećava. Na kraju, povećava se i jaz između podrške demokraciji kao ideji i zadovoljstva s aktualnim stanjem demokracije u Hrvatskoj. Izdavač zbornika je Biblioteka Političke analize Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. – ističu urednici Zbornika Kosta Bovan, Višeslav Raos i Daniela Širinić.
