– Deset savjeta za gledanje televizije s djecom, 4 stvari na koje djeca i mladi trebaju paziti na društvenim mrežama, Savjeti za nastavnike: Kako spriječiti elektroničko nasilje u školi, Kako umiriti dijete nakon zastrašujućih vijesti, Što sve djeca uče gledajući filmove… – to su neke od niza tema koje se predstavljaju na upravo pokrenutom internetskom poralu Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
Naime, Agencija za elektroničke medije i UNICEF, u suradnji s partnerima – Akademijom dramske umjetnosti, Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Hrvatskim audiovizualnim centrom i Hrvatskim filmskim savezom, pokrenuli su internetski portal za medijsku pismenost – medijskapismenost.hr. Portal je namijenjen informiranju i edukaciji roditelja, dječjih skrbnika i učitelja o medijskoj pismenosti, a cilj mu je osnažiti roditelje da aktivno traže znanja i informacije o medijima i načinima na koji oni mogu utjecati na razvoj djece. Tu se može naći niz zanimljivih i jasno predstavljenih informacija, edukativnih filmova, animiranih filmića, jezgrovitih savjeta itd.
Pruža informacije o utjecaju različitih vrsta medija i žanrova na djecu, obrađuje teme kao što su sigurnost na internetu, nasilje u medijima, stereotipi, utjecaj medija na dječji razvoj te nudi niz savjeta roditeljima kako postupiti u konkretnim situacijama iz stvarnog života. Namjera portala je i uključiti roditelje u stvaranje njegovog sadržaja kako bi ponuđene teme u što većoj mjeri odgovarale potrebama roditelja i djece, a dio je projekta Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a oko medijske pismenosti, kojim se želi istaknuti važnost i potaknuti na medijsko obrazovanje roditelja i djece koje je u ovom globalnom konvergentnom medijskom svijetu ključno u zaštiti od potencijalno štetnih medijskih sadržaja za djecu i mlade.
– Portal koji smo pokrenuli važan je iskorak u medijskom opismenjavanju jer prvi puta svi oni koji na bilo koji način sudjeluju u odgoju djece i mladih na jednome mjestu mogu pronaći sveobuhvatan pregled pouzdanih i korisnih informacija o medijima i njihovu potencijalnom utjecaju na razvoj djece. Djeca su od najranije dobi izložena snažnim medijskim utjecajima, a najučinkovitija zaštitita od potencijalno štetnih medijskih sadržaja je poznavanje medija i sposobnost kritičkog razmišljanja o tome što čitamo, gledamo i slušamo u medijima – izjavio je na predstavljanju portala Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije.
Procjenjuje se da oko 89 posto videoigara ima nasilne sadržaje, koje djeca češće biraju, dok samo 5,6 posto igra igrice edukativnog sadržaja, ističe se na portalu, između obilja zanimljivih informacija. Tu su i konkretni savjeti za djecu i mlade za ponašanje na društvenim mrežama, npr. nikad nemoj odavati informacije o pravom identitetu (svoje ime i prezime, ime i prezime roditelja, broj telefona, kućnu adresu, radno mjesto roditelja, naziv škole, broj kreditne kartice roditelja) – bez obzira na to koliko simpatično netko djelovao preko interneta, ta osoba je ipak stranac, koji može biti i osoba loših namjera.
– Djeca gotovo da više vremena provode uz različite medije i ekrane nego u školi ili s roditeljima. U tome trebaju vodstvo odraslih osoba kojima vjeruju. No, to nije nimalo lak zadatak jer medijska pismenost u 21. stoljeću postaje sve složenija. Brzina razvoja različitih tehnologija je veća od naših kapaciteta da razumijemo sve posljedice koje njezina masovna primjena nosi. Stoga smo i u ovom projektu udružili snage i znanja kako bi roditeljima i djeci ponudili sve što smo kao stručnjaci i institucije naučili o medijima. Želimo da medijskapismenost.hr postane suvremena platforma za suradnju s roditeljima, djecom i učiteljima kroz koju ćemo nastaviti zajedno istraživati, učiti i tražiti odgovore na pitanja koja će se i dalje otvarati s razvojem tehnologije i medija“, izjavila je Gorana Dojčinović, voditeljica komunikacija hrvatskog ureda UNICEF-a.
Za kraj , evo i poveznice na nagrađeni film Škole animiranog filma Čakovec nazvanog Ni’š me ne zanima, akoji nastao je kao dječji odgovor na pitanje o čemu bi željeli raditi film.
Odgovor je bio da ih “ništa ne zanima” te se iz toga razvila priča o čovjeku kojega nimalo ne zanima što se događa oko njega.