Drniško područje je i dalje jedno od najočuvanijih prirodnih područja u Hrvatskoj. Rijeke, kanjoni, planine, šumarci, krš, polja, vrtače… ljepote na sve strane. No takvo što treba i očuvati, ponajprije sprječavanjem samoubilačkih zamisli poput nakane spaljivanja otpada u pogonu na Kalunu, a što su drniške vlasti uspjele spriječiti. No još je važnije osvijestiti lokalno stanovništvo o prirodnim vrednotama kojima su okruženi, te o potrebi njihove zaštite.
Upravo s obilježavanjem Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj poklopilo se to da su u Gradu Drnišu baš završili s višegodišnjim projektom koji ima veze s prirodom i njezinom zaštititom: projektom „Natura Drniš – Održivi razvoj drniške prirodne baštine pod ekološkom mrežom Natura 2000“.

Cilj projekta je, kažu, bio razvoj nove posjetiteljske infrastrukture (hostel, biciklističko-pješačka staza, javne bicikle), te razvoj edukativno-interpretativnih sadržaja za podizanje stupnja educiranosti posjetitelja i lokalnog stanovništva o drniškoj prirodnoj baštini.
Bicikli na Promini
Tijekom projekta koji je započeo 1. veljače 2017. godine uređena je pješačko – biciklistička staza na planini Promini u duljini od šest kilometara, od sela Lišnjak do planinarskog doma, s dva odmorišta opremljena klupama i stolovima. Sustav javnih bicikala Grada Drniša je proširen s dva nova solarna terminala – pored hostela u Bogatiću i planinarskog doma na Promini. U sustav je dodano i 12 novih bicikla, 4 brdska i 8 električnih, pa se tako, primjerice, prev vrh plaminie kod planinarskog doma može unajmiti bicikl i s njime se odvesti do vrha, a za one s manje kondicije bit će podesniji bicikl na struju.

Novi bicikli na Promini
Nadalje, kažu, u objektu stare i napuštene škole u Bogatiću Miljevačkom uređen je hostel s tri spavaonice, ukupnog kapaciteta 20 ležajeva s popratnim sadržajima, čajnom kuhinjom, blagovaonicom i sanitarnim čvorovima.
-Kako bi podigli stupanj educiranosti posjetitelja i lokalnog stanovništva o drniškoj prirodnoj baštini tijekom projekta održane su brojne volonterske radionice gradnje suhozida, guvna, uređenja lokvi i okoliša te postavljanja kamenih klupa. Edukacije lokalnog stanovništva o ekološkoj poljoprivredi i očuvanju krajobraza kao i edukacije o konceptu aktivnog odmora u Drnišu – vele.

Drniš s Promine (foto TRIS/G. Šimac)
Na radionicama s djecom vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta izrađena je interaktivna knjiga koja u sebi inkorporira zvučne i slikovne efekte na temu drniške prirodne baštine. Riječ je o jedinstvenom sadržaju takve vrste u Hrvatskoj, a može poslužiti, osim u edukacijske svrhe, i kao interesantan promotivni materijal drniške prirodne baštine.
Bilo i prebrojavanja ptica
-Do sada je na području grada Drniša realizirano dvadesetak europskih projekata namijenjenih uređenju turističke infrastrukture. Ovaj kraj prekrasne prirode i jedinstvene gastronomske ponude želimo otvoriti u turističkom smislu i promovirati njegove ljepote. Različitim ulaganjima razvijamo ponude za provođenje aktivnog odmora koji gosti mogu kombinirati s gastronomijom, razgledom baštine i uživanju u ljepotama krajobraza. Svim projektima pokušavamo otvoriti mogućnosti za veći turistički iskorak i stvaranje novih radnih mjesta koja znače ostanak ljudi u ovom kraju – kaže gradonačelnik Grada Drniša Josip Begonja.

Gradonačelnik Drniša J. Begonja (lijevo) donira opremu planinarima iz PD Promina
Partner na projektu, Javna ustanova Priroda Šibensko – kninske županije, je provela jednogodišnji monitoring ptica na drniškom području pod Naturom 2000, a to se odnosilo na prebrojavanje i mjerenje brojnosti i rasprostranjenosti vrste ili staništa ptica.
„Natura Drniš – Održivi razvoj drniške prirodne baštine pod ekološkom mrežom Natura 2000“ financiran je iz Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija, a ukupna vrijednost mu je 5.674.022,42 kn, od čega je 4.765.774,50 kuna tzv. bespovratnih sredstava.

Promina, pogled prema Dinari (foto TRIS/G. Šimac)
Za one koji žele doznati više o ovoj temi u Gradu Drnišu su priredili i nekoliko malih filmova koji se mogu pronaći na sljedećim poveznicama:

Petrovo polje (foto TRIS/G. Šimac)

Drniš s Promine (foto TRIS/G. Šimac)

***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


