Zelena akcija upućuje podršku Palestincima, Palestinkama i propalestinskom pokretu u borbi za slobodu i pravdu te poziva na kontinuiranu međunarodnu solidarnost, uz napomenu kako je to prvenstveno pitanje zaštite ljudskih života i humanitarnosti, ali je i okolišno pitanje. Zašto okolipno i zašto to ima veze s klimatskim promjenama? Ukratko, osim ratnih nedaća i svakodnevnih razaranja i stradavanja, žitelje Gaze pogađaju i drastične promjene klime: meteorolozi upozoravaju kako na tom području temperature zraka rastu 20 posto brže nego na globalnoj razini (!), upozorava Zelena akcija.
Gaza nakon izraelske agresije
-Zelena akcija je potekla iz antinukleranog i antiratnog pokreta, konkretno mirovne inicijative Svarun. Naime, početkom rata 90-ih u Hrvatskoj, dio aktivista i članica Zelene akcije aktivno se uključio u antiratnu kampanju. Pozivom kojeg je Zelena akcija 4.7.1991. godine uputila svim ljudima dobre volje započela je antiratna kampanja “Spriječimo rat!”. Prvih nekoliko mjeseci je sekretarijat kampanje funkcionirao iz ureda Zelene akcije. Ova ostavština nam je od iznimne važnosti, kao i duboki osjećaj za društvenu pravdu koja je neodvojiva od borbe za zaštitu okoliša i koja prožima naš rad. Stoga, prepoznajemo isprepletenost različitih borbi, uključujući onu za slobodu Palestine. Vjerujemo kako borba za klimatsku pravdu ide ruku pod ruku s borbom protiv vojno-industrijskog kompleksa i ratova koji ubijaju ljude i uništavaju planet. – pojašnjavaju u ZA-i.
Palestinska borba predstavlja borbu za ljudska prava i klimatsku pravdu, ali i predstavlja borbu za oslobođenje od izraelske okupacije, koja se temelji na nezakonitom i nepravednom iskorištavanju palestinske zemlje, tla i prirodnih resursa, ističu..
-Na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, Palestincima je onemogućen pristup prirodnim resursima, njihovo korištenje i ostvarivanje koristi od njih. Izraelska okupacija nezakonito kontrolira više od 65 posto Zapadne obale i ograničava poljoprivredne prakse na 35 posto poljoprivrednog zemljišta Gaze (podaci prije početka sadašnjeg genocida), što sve sprječava Palestince da se nose s klimatskim promjenama. Gaza je gusto naseljena i nalazi se u regiji u kojoj temperature rastu 20 posto brže, nego na globalnoj razini. Bez prestanka okupacije i blokade, strategije prilagodbe na klimatske promjene imat će ograničen učinak. Stoga se pitanja zaštite okoliša i klimatskih promjena ne mogu odvojiti od priznavanja prava ljudi na suverenitet u njihovoj vlastitoj zemlji. Borba za pravdu i slobodu Palestine povezana je s globalnim pokretima koji zagovaraju prava domorodačkog stanovništva, prava na zemlju, borbu protiv industrije fosilnih goriva i klimatskog kolonijalizma*. Ona je sastavni dio kolektivne borbe za svijet u kojem svatko ima pravo živjeti dostojanstveno i bez ugnjetavanja. – upozorava Zelena akcija.
Iako trenutna vojna operacija Izraela u Gazi traje 17 mjeseci, etničko čišćenje i genocid nad Palestincima zapravo traje skoro 80 godina, podsjećaju.
– Od Nakbe (velike katastrofe) 1948., odnosno etničkog čišćenja palestinskih Arapa kroz njihovo masovno i nasilno raseljavanje i oduzimanje zemlje, imovine i stvari (raseljeno više od 750.000 ljudi), preko Nakse 1967., kada je raseljeno oko 280.000 do 325.000 Palestinaca sa Zapadne obale i pojasa Gaze, do danas. Prije listopada 2023. godine, u Gazi je živjelo oko 2.2 milijuna ljudi na skučenoj površini od 365 km² (nešto manje od površine Brača). U izraelskim neselektivnim napadima na Gazu u zadnjih 17 mjeseci ubijeno je preko 50.000 Palestinki i Palestinaca – od čega su dvije trećine žene i djeca – ranjeno je najmanje 110.000 ljudi, a raseljeno 90 posto populacije. No, prave brojke tek ćemo saznati jer ljudi umiru i od posljedica gladi i bolesti, a tisuće su još ispod ruševina. Prema jednom od najstarijih i najutjecajnijih akademskih medicinskih časopisa, Lancet, pravi broj žrtava izravnih napada na Gazu mogao bi biti oko 41 posto veći. U vrijeme objave njihove studije, u srpnju 2024., procjena je bila kako bi ukupan broj smrtnih slučajeva mogao biti 186.000 ili čak više. Istovremeno, izraelske vlasti su privele ili otele brojne stanovnike Gaze (mnogi su nestali) te uhitile tisuće Palestinaca na Zapadnoj obali, kao i arapskih državljana Izraela. I prije aktualnog genocida u izraelskim je zatvorima i pritvorima bilo preko 9.000 Palestinaca, uključujući djecu i maloljetnike. U ožujku ove godine, UN je objavio rezultate istrage o naglom porastu seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja od strane izraelske vojske i ilegalnih naseljenika diljem okupiranih palestinskih teritorija, uključujući zatvore. – pojašnjavaju u Zelenoj akciji.
Procjenjuje se da je preko 70 posto zgrada u Gazi oštećeno ili uništeno. Izraelske snage su više puta bombardirale, opsjedale i napadale bolnice u Gazi. U siječnju je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su od početka genocida zabilježena 654 napada na zdravstvene ustanove, a više od 1.000 zdravstvenih djelatnika i djelatnica je ubijeno, što je samo jedan u nizu ratnih zločina (Ženevske konvencije). Gotovo sve školske zgrade u Gazi su oštećene ili uništene, a nijedna nije u funkciji (skolasticid).
-Ne smijemo zaboraviti niti hrabre palestinske novinarke i novinare koje zapadni mediji uglavnom ignoriraju. Izraelska vojska ubila je 232 novinara u Gazi – u prosjeku 13 tjedno – što čini ovo najsmrtonosnijim sukobom za medijske djelatnike ikada zabilježenim, navodi se u izvješću projekta “Troškovi rata” Instituta Watson za međunarodne i javne poslove. Drugim riječima, u Gazi je ubijeno više novinara_ki, nego u oba svjetska rata, Vijetnamu, Jugoslaviji i Afganistanu zajedno. Izrael je bacio preko 85.000 tona bombi na Gazu, daleko nadmašujući najgora bombardiranja u Drugom svjetskom ratu (atomska bomba bačena na Hirošimu imala je oko 15.000 tona eksplozivne snage). Do 15 posto ovih eksplozivnih naprava nije detoniralo pri udaru te predstavljaju veliki rizik za Palestince, ali i okoliš koji je već devastiran i zatrovan. Uz to je od listopada 2023. do studenog 2024. u izraelskim napadima ispušteno otprilike 54,5 milijuna tona CO2, što je otprilike jednako godišnjem ugljičnom otisku 16 elektrana na ugljen. -ističe se.
U svemu ne smijemo zaboraviti odgovornost Zapada, napominju u ZA-i. .
-Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Sjedinjene Države su glavni dobavljač oružja Izraelu, čineći 69 posto izraelskog uvoza konvencionalnog oružja između 2019. i 2023. godine. Njemačka je drugi najveći dobavljač. Kao najveći saveznik Izraela, SAD je potrošio 22 milijarde dolara podržavajući izraelsku vojsku od listopada 2023. do danas. Gotovo sva američka pomoć Izraelu danas ide u vojne svrhe. Prema američkom think tanku, Council on Foreign Relations, SAD je od 1946. godine osigurao više od 310 milijardi dolara vojne i ekonomske pomoći Izraelu. Njemačka je odobrila izvoz oružja u Izrael u vrijednosti od 94 milijuna eura samo od kolovoza do listopada 2024. – ističe ZA.
17.1.2025. je nastupilo primirje između Izraela i Hamasa koje je bilo prividno jer ga je izraelski režim kontinuirano kršio, kroz zračno i topničko bombardiranje, pri čemu je do ožujka ubijeno preko 150 ljudi. Osim toga, Izrael je 2. ožujka zaustavio priljev sve robe, uključujući hranu, lijekove i gorivo.
Istovremeno, izraelska vojska je krenula u ofenzivu na okupiranu Zapadnu obalu, nasilno raselila preko 40.000 ljudi i ubila najmanje 55 osoba (od studenog 2023., na tom području je ubijeno barem 870 Palestinaca, uključujući 177 djece). Izraelska vlada prošle je godine ubrzala naseljavanje – praktički aneksiju – okupirane Zapadne obale, uključujući istočni Jeruzalem, premještajući vlastito stanovništvo na ovaj teritorij i nezakonito rušeći palestinske domove, dok je nasilje naseljenika poraslo u klimi neprestane nekažnjivosti, pokazalo je izvješće Ureda UN-a za ljudska prava.
-Ne smijemo zaboraviti niti izraelske napade na Libanon, Siriju i Jemen koji nisu prestali. Dogovor o primirju dosegao je samo prvu od tri planirane faze jer je Izrael jednostrano prekinuo primirje 18. ožujka ubivši u zračnim napadima preko 400 Palestinaca, većinom djecu, žene i starije osobe. Zelena akcija oštro osuđuje brutalni masakr i kontinuirani genocid nad Palestincima od strane izraelske okupacije. Nekažnjivost Izraela za ove zločine predugo omogućavaju SAD i druge države poput Njemačke, koje ga štite i potpomažu vojno i ekonomski, a posljedicama toga svjedočimo ne samo u Gazi i na Zapadnoj obali, već i u drugim dijelovima regije. Sve države, pa tako i Republika Hrvatska, moraju „poštivati i osigurati poštivanje“ međunarodnog humanitarnog prava (Ženevske konvencije), čijem kršenju svakodnevno svjedočimo. – zaključuje Zelena akcija.
