Može li i kako Ukrajina do mira? Sudeći po dosadašnjim ruskim uvjetima to je moguće ali samo tako da se Ukrajina odrekne teritorija pod okupacijom ruskih snaga i da pristane na jedan od ključnih uvjeta Rusije a to je neutralnost. Ako želi mir, Ukrajina se mora odreći, uz značajan dio svoga teritorija, i članstva u NATO-savezu. A nema pravo ni na nuklearne kapacitete…
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u nedjeljnom intervjuu, prenosi Reuters, izjavio je da bi jamac sigurnosti Ukrajine trebala biti skupina država, među kojima su i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Dakle, sve što je Ukrajina priželjkivala, sve čemu se nadala, Putin naziva neprihvatljivim. Štoviše, Kremlj zahtijeva da Ukrajina preda cijelu istočnu pokrajinu Donbas, da se odrekne članstva u NATO-u i da ostane neutralna, te da ne dopusti raspoređivanje zapadnih snaga na svome teritoriju.
Lavrov je za NBC također, piše N1, podsjetio da je Putin pokrenuo pitanje propalih pregovora u Istanbulu 2022., na kojima su Rusija i Ukrajina razgovarale o trajnoj neutralnosti Ukrajine u zamjenu za sigurnosna jamstva pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, a radi se o Velikoj Britaniji, Kini, Francuskoj, Rusiji i SAD-u, ali i nekih drugih zemalja, a Lavrov spominje da bi dio te skupine mogle biti još i Njemačka i Turska…
Te bi države jamčile sigurnost Ukrajine pod uvjetom da ona bude neutralna, izvan bilo kojeg vojnog bloka, i nenuklearna, kako to zahtijeva Rusija, a u spomenutom intervjuu, kojeg je objavilo i ministarstvo vanjskih poslova, iznosi Sergej Lavrov.
Dakle, Ukrajina bi se morala odreći de facto svega zbog čega je već četvrtu godinu u krvavom, brutalnom ratu koji je ovoj zemlji donio goleme ljudske žrtve, vojne i civlne, i strahovita razaranja. Nema govora o ulasku u NATO savez, to je za Rusiju potpuno neprihvatljivo, nema povrata okupiranih teritorija, a zahtijeva se i dodatna zaštita za govornike ruskog jezika u Ukrajini. Rasprave s Ukrajinom o teritoriju, napomenuo je u intervjuu Lavrov, će se morati voditi, ali kuda to smjera s obzirom da Rusija ne odustaje od svojih teritorijalnih pretenzija na ukrajinski teritorij, sasvim je jasno. Od Ukrajine se zapravo traži kapitulacija i potpuno podjarmljivanje volji ruske vrhuške koja od svojih pretenzija ne odustaje ni za korak.
Jer, ako se Ukrajina odrekne dijela svoga teritorija, ambicije da bude članica NATO-a, i umjesto toga pristane na neutralnost, što podrazumijeva i da zapadne snage ne smiju biti raspoređene na njezinom tlu pa ni kao jamac sigurnosti te zemlje, dakle, u mirovnim misijama, što za Ukrajinu takvi pregovori znače? U čemu je doprinos američkog predsjednika Donalda Trumpa okončanju rata u Ukrajini, ako se nije uspio izboriti ni za jedan bitan cilj Ukrajinaca. Naprotiv, nakon svakog razgovora Trumpa i Putina, ratna djelovanja su se nastavljala, a čak je i nakon jednog od takvih, kako bi Trump rekao- “dobrih razgovora”- od ruskih granata stradala američka tvornica u Ukrajini. što je svojevrsna ironija , ali i znakovita Putinova poruka Trumpu.
Trump voli sebi laskati uporno tvrdeći da je ovo rat koji se ne bi nikad dogodio da je on bio američki predsjednik tada. Također je potom najavljivao da će on u 24 sata riješiti taj rat, a kako vidimo mir još uvijek nije na vidiku, pogotovo ne pravedan mir. Pa ipak, ovaj osebujni, često ridikulozni predsjednik najveće svjetske sile za svoje mirovne napore ambiciozno očekuje Nobelovu nagradu. Svijet je zbilja sve sličniji karikaturi…
