Svijet je nikad nesigurnije mjesto otkako je Donald Trump postao američki predsjednik po drugi put. Ne samo da nije ispunio predizborna obećanja o brzom okončanju ratova u Ukrajini i Gazi, a sjetit ćemo se kako je prepotentno najavljivao da će rusko-ukrajinski rat okončati za 24 sata, da do toga sukoba ne bi ni došlo da je on tada bio predsjednik, da bi umjesto uspostave mira u kriznim žarištima, Ameriku izravno uključio u izraelsko-iranski rat, te se pohvalio da je „svim nuklearnim lokacijama u Iranu nanesena monumentalna šteta”. Vojnim udarom na Iran, navodno zbog njihovog nuklearnog programa, Trump je SAD uveo u opasnu avanturu koja bi se, nažalost mogla poput požara proširiti i na druga područja. Svijet je s Trumpom došao na rub Trećeg svjetskog rata.
Ne samo da se Izraelu pridružio američkom vojnom silom koja je udarila na Iran, otvorio je i pitanje promjene iranskog režima poručujući Irancima: “Make Iran great again”. Ključno pitanje sada je hoće li Iran uzvratiti odmazdom, i ako hoće, kakvih će ona razmjera biti.
Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei je već najavio da će se „kazna nastaviti” protiv cionističkog neprijatelja, da su SAD otvorila vrata za odmazdu i da se nikad neće povući, javlja CNN. Na Bliskom istoku opasno vrije, radi čega se hitno sastalo i Vijeće sigurnosti UN-a i pozvalo sve strane na deeskalaciju sukoba i traženje diplomatskih rješenja, umjesto razbuktavanja ratnog požara…
Iranski parlament najavio je, kao znak odmazde za američki udar na njihova nuklearna postrojenja, zatvaranje Hormuškog zaljeva kojim prolazi petina svjetske količine nafte. U Americi vjeruju da do toga ipak neće doći jer bi štete mogle biti najveće za iransku ekonomiju. Ova najava već je imala za posljedicu rast cijena nafte, a vjeruje se da će one nastaviti i dalje rasti.
Amerikanci zamjeraju Trumpu da je donio neustavnu odluku, mimo Kongresa, o uvlačenju SAD-a u rat, što neki smatraju dovoljnim razlogom za njegov opoziv. No, Trump tvrdi da nije riječ o ratu nego o „ograničenoj vojnoj operaciji” za koju ne treba suglasnost Kongresa.
– Imamo predsjednika koji gotovo svakodnevno djeluje protiv vrijednosti ove zemlje i protiv interesa radničkih obitelji – optužio ga je američki senator Bernie Sanders komentirajući američki napad na Iran ove nedjelje.
Amerikanci su, dodao je,” trebali ulagati u obnovu, a ne voditi ratove”.
S druge strane, Trump je, unatoč tome što su dužnosnici njegove administracije, poput J.D. Vancea, naglašavali da ne rade na rušenju iranske vlade, na platformi Truth Social otvoreno plasirao iznimno opasnu ideju promjene režima u Iranu, što bi moglo obilježiti cijeli njegov drugi mandat.
– Nije politički korektno koristiti izraz ‘promjena režima’, ali ako trenutni iranski režim nije u stanju PONOVNO UČINITI IRAN VELIKIM, zašto ne bi došlo do promjene režima??? MIGA!!! – napisao je Trump.
Svijetom, napose SAD-om, se širi strah od iranske odmazde, a iranske oružane snage već su poslale znakovitu poruku Trumpu nazivajući ga kockarom, i najavljujući da SAD treba očekivati teške posljedice zbog udara na iranska nuklearna postrojenja. Hoće li meta biti SAD?
– Gospodine Trump, kockaru, vi možda započinjete ovaj rat, ali mi ćemo ga završiti– prijeteći poručuje glasnogovornik Glavnog iranskog zaposvjedništva Khatam al-Anbiya Ebrahim Zolfaqari.
Unatoč svemu Iran također ističe da će Teheran i dalje biti „predan član” UN-ovog Ugovora o neširenju nuklearnog oružja ( NPT ), ali će nastaviti, unutar tog okvira, obogaćivati uranij u miroljubive svrhe i za energetske potrebe zemlje.
I dok iranski ministar vanjskih poslova u Moskvi s Putinom vodi razgovore o „zajedničkim izazovima i prijetnjama”, Izraelska vojska hvali se svojim „vojnim uspjesima”, navodeći da su izveli zračne udare na najmanje šest aerodroma u zapadnom, istočnom i središnjem dijelu Irana, te da su bespilotnim letjelicama uništili 15 iranskih zrakoplova i helikoptera.
„Udari su oštetili piste za polijetanje, podzemne bunker-e, zrakoplov za punjenje gorivom te zrakoplove F-14, F-5 i AH-1 koji pripadaju iranskom režimu,“ objavili su na X-u.
Istovremeno, Izrael nastavlja s bombardiranjem Pojasa Gaze gdje je jučer ubijeno 37 Palestinaca, među kojima je njih osam čekalo na humanitarnu pomoć. U Gazi je humanitarna kriza na vrhuncu, većina bolnica više nije u funkciji, ostale su bez osnovnih medicinskih potrepština i zaliha goriva, stanovništvu prijeti i glad i žeđ, a zapadni svijet to šutke promatra…
Rusija, Pakisatan, Kina osuđuju američku intervenciju na Iran i traže od Vijeća sigurnosti UN-a donošenje rezolucije kojom se poziva na bezuvjetni prekid vatre na Bliskom istoku. Na Zapadu ništa novo. A genocid u Gazi se, kako vidimo, i pored otvaranja novog sukoba s Iranom, nastavlja nesmanjenim intenzitetom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković oglasio se, nakon američkog napada na iranske nuklearne kapacitete, pozivom Iranu „da bude suzdržan i odustane od ambicija da razvije nuklearno oružje”. Hrvatska vlada je zabrinuta, kaže Plenković, a „regionalna nestabilnost ugrožava međunarodnu sigurnost, nosi rizik ozbiljnih poremećaja globalnih energetskih tokova i može potaknuti širu destabilizaciju s dalekosežnim globalnim posljedicama” . Stoga, poziva na dijalog i pregovore koji, kaže, trebaju biti u središtu zajedničkog djelovanja”.
Kako dovesti Iran za pregovarački stol dok se na njih udara svim silama, iz Izraela i SAD-a? O čemu da pregovaraju? O bezuvjetnoj predaji?
Što je s porukama Izraelu i SAD-u, Netanyahuu i Trumpu? Na njihove adrese Plenković ni riječ da bi poslao…
