Jadransko more se puni plastikom. Plastificiranju Jadrana ponajviše pridonosi divljaci među nama koji žive na obalama mora i obalnom pojasu, ali i oni iz unutrašnjosti. Među zagađivačima Jadrana su i oni koji žive uz rijeku Neretvu, kako u njezinom hrvatskom dijelu, tako i u porječju u susjednoj BiH. O razmjerima zagađenja Neretve smo na ovom portalu pisali više puta, primjerice u tekstu koji se tiče deponije smeća u Mostaru, tik do Neretve, ali i u temama koji se tiču pomora živih bića uz obale Neretve zbog prekomjerne upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi, divljih odlagališta smeća… itd.
Kako javlja Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, prema ranijim modeliranjima procjenjivalo se da rijeka Neretva unosi oko 2,8 % ukupnog plastičnog otpada u Jadran. Zbog posebnosti svoje delte i blizine zaštićenog Malostonskog zaljeva pružila je znanstvenicima Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Sveučilišta u Dubrovniku, iznimnu priliku za proučavanje kako riječna dinamika i udaljenost od ušća utječu na gomilanje otpada.
Jedan čovjek na ušću Neretve (foto TRIS/G. Šimac)
U znanstvenom radu objavljenom u časopisu Marine Pollution Bulletin predstavljeni su rezultati dvogodišnjeg mjesečnog praćenja na više plaža, tijekom kojeg se ispitivala količina, sastav i sezonski obrasci morskog otpada te njegova povezanost s riječnim protokom. Rad je objavljen u okviru projekta PRIMOS sufinanciranim od strane EU – NextGenerationEU.
-Količina smeća se više nego udvostručila tijekom vlažnih sezona s povećanim protokom rijeke Neretve. Nakupljanje smeća bilo je povećano na deltastim plažama u blizini ušća rijeke Neretve. Dominirala je plastika za jednokratnu upotrebu, čineći 45,4% ukupnog otpada po broju. Godišnje razine otpada bile su stabilne, što ukazuje na stalne izvore onečišćenja uzvodno. – ističe se u uvodu tog rada.
Tijelo mrtve ptice ibis imena Gipsy je pronađeno pored napuštenog poljoprivrednog objekta na području bivšeg poljoprivrednog kombinata Neretva (foto: Biom)
Uzorkovanje je provedeno mjesečno (i tjedno ljeti) na četiri plaže udaljene od ušća Neretve: 0,01 km (Komin), 2 km (Opuzen), 12,7 km (Klek) i 13,7 km (Moračna). Na svakom lokalitetu postavljeni su 100 metara dugi transekti, na kojima je prikupljan sav otpad veći od 2,5 cm, uvijek prije redovitog čišćenja koje su provodili koncesionari.
Plastika je činila više od 94 % ukupnog otpada, a među njom je prevladavala jednokratna plastika poput vrećica, omota, čaša i slamki. Količina otpada opadala je s udaljavanjem od ušća rijeke, ali se udio plastike proporcionalno povećavao. Osim toga, potvrđena je jasna povezanost između protoka rijeke i količine otpada na plažama, najveće količine bilježene su tijekom kišne sezone, kada je protok bio visok, dok su ljeti bile znatno manje.
Rezultati ove studije jasno pokazuju da je za smanjenje morskog otpada ključno bolje gospodarenje otpadom u riječnim slivovima. To podrazumijeva postavljanje sustava za sustavno odvajanje i odlaganje otpada, prevenciju dospijevanja, te učinkovito uklanjanje otpada u rijekama, redovite i sezonski prilagođene akcije čišćenja, osobito u blizini ušća, te donošenje učinkovitih propisa o ograničenju jednokratne plastike i sustavnog praćenja stanja na terenu.
Mrtva riba na ušću Neretve koncem travnja 2025.g. (foto TRIS/G. Šimac)
-Tijekom dvogodišnjeg razdoblja istraživanja, morski otpad je dosljedno uočen na svim uzorkovanjima i lokacijama. Ukupno 13.614 komada otpada, ukupne težine 416,4 kg, prikupljeno je s istraživanih plaža. Plastika je dominirala sastavom otpada, prisutna na svakom transektu (100% zastupljenost). Metal je bio drugi najčešći materijal, pojavljujući se na 64% transekata, a slijede guma i papir/karton, koji su pronađeni na 57% i 54% transekata. – ističe se u studiji.
Razumijevanje dospijevanja otpada putem rijeka do morskih obala ključno je za učinkovito upravljanje morskim onečišćenjem, no utjecaj protoka rijeka, obalne dinamike i oblika plaža na gomilanje otpada, osobito plastike, još uvijek nije dovoljno razjašnjen.
Smeće na obali (foto TRIS/G. Šimac)
-Ova studija doprinosi boljem razumijevanju kako rijeke utječu na nakupljanje morskog otpada na plažama, ne samo u jadranskoj regiji već i u širem obalnom kontekstu. Uvidi stečeni u prostornu i vremensku dinamiku transporta otpada mogli bi pomoći kreatorima politika i upraviteljima okoliša da razviju ciljanije i učinkovitije strategije za smanjenje onečišćenja morskim otpadom u obalnim područjima. – nadaju se autori studije.
Na žalost, ne znaju s kim imaju posla. ‘Kreatori politika’ u većem dijelu Hrvatske, a pogotovo u susjednoj BIH gdje vlada još veći društveni nered, korupcija i manjak kompetentnih i poštenih političara, teško da će išta naučiti iz njihove studije, ako je ikada ugledaju.
Takvima je privatni profit bio i ostat će na prvom mjestu, a ako pritom stradavaju, ljudi, životinje, priroda, vode, rijeke i mora, njima ne znači i nikada neće značiti – ništa.
Natpis na ušću Neretve (foto TRIS/G. Šimac)
Mrtva riba na ušću Neretve koncem travnja 2025.g. (foto TRIS/G. Šimac)
