U sjeni „thompsonovskih” najava televizijskih specijala o spektakularnom vojnom mimohodu u Zagrebu povodom 30. godišnjice VRO Oluja, Documenta je u ponedjeljak predstavila preliminarne rezultate istraživanja ljudskih stradanja tijekom i nakon VRO Oluja, a prema kojima su identificirali 2353 žrtve rata. Žrtve su pretežno srpske nacionalnosti, mahom civili, a najviše ih je u dobi od 36 do 64 godine.
– Ovi su podaci u samom centru pitanja koliko smo se kao društvo uspjeli suočiti s prošlošću, u samom centru dileme jesmo li zreli za uzajamno priznanje patnje i jesmo li zreli za priznanje patnje svih koji su stradali u ratu od 1991. do 1995., mada među žrtvama imamo podatke sve do ranih 2000.- kazala je voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič. Suočavamo se s posve suprotstavljenim slikama što se tiče stradanja tijekom i nakon Vojno-redarstvene operacije “Oluja” kojom je vraćen teritorij RH- navela je Teršelič.
– U Hrvatskoj, posebno među onima kojima je ‘Oluja’ omogućila da se vrate u svoje kuće u do tada okupiranim područjima, ‘Oluja’ se slavi kao pobjeda, a tako će se uskoro slaviti i mimohodom u Zagrebu. S druge strane rata, vezana je uz egzodus, uz ubijanje civila, uz nerazjašnjene sudbine nestalih. To je lice i naličje iste priče- rekla je Teršelič.
– Što se tiče sudske pravde, neke su činjenice utvrđene, a druge nisu zabilježene ni u presudama Međunarodnog kaznenog suda, ni u presudama pred hrvatskim pravosuđem. Tu očekivanje porodica žrtava nije ispunjeno- ocijenila je.
Predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić istraživanje smatra povijesno značajnim radom i kako je rekao, da je Documenta samo to napravila već bi opravdala svoje postojanje
– Za normalnog čovjeka, kojeg te suhoparne brojke podsjete da se iza svake od njih kriju ljudske patnje i tuga, to je i snažan antiratni dokument – smatra Pusić.
Istraživanje i podaci će biti publicirani, s poimeničnim popisom žrtava, okolnostima stradanja, kao i drugim detaljima.
Evo samo nekih od podataka iz istraživanja:
U razdoblju od 25.srpnja 1995. do 14. siječnja 2001. evidentirano je ukupno 2654 osoba, od toga 2353 su identificirane kao potvrđene ili djelomično potvrđene žrtve rata. Evidentirano je i 126 osoba za koje se, prema dostupnim podacima, ne može utvrditi da su bili žrtve rata.
Najviše je žrtava stradalo u Sisačko-moslavačkoj županiji – 788, zatim u Šibensko-kninskoj – 475, Ličko- senjskoj – 336, te Zadarskoj – 276..
Najveći broj žrtava – 1747 je srpske nacionalnosti, dok ih je 466 hrvatske. Civilnih žrtava je bilo 1170, vojnih 918, miješanog statusa 228, te 22 policajca.
Među srpskim žrtvama najviše je bilo civila- 1055, te 472 vojnika, a među hrvatskim žrtvama su mahom vojnici – 371, te 60 civila. Najviše je žrtava bilo u dobi od 36- 64 godine, iznad 65 godina ih je bilo 763, od 13 – 35 godina – 562, te sedmero djece do 12 godina.
Većina žrtava su žrtve ubojstava – 1073, nestalih je 383, a ubijenih tijekom borbe – 346.
Svih ovih proteklih godina nije bilo novih optužnica, otvorenih novih istraga, čulo se prilikom predstavljanja rezultata istraživanja, iako je Documenta na temelju svojih podataka slala kaznene prijave. Očito uzalud…
