Kada je 2014. godine N1 televizija počela s emitiranjem u Hrvatskoj činilo se da je hrvatski medijski prostor dobio snažno profesionalno pojačanje koje afirmira kvalitetno, objektivno, otvoreno i iznad svega neovisno novinarstvo. No, jedva da su izdržali desetljeće prije urušavanja i prije čistke profesionalaca u korist režimskih poslušnika. Danas nažalost svjedočimo da neki novinari N1 bez srama ratne zločince nazivaju herojima, a nagrađivani dokumentarni film „Mirotvorac” koji govori o ubojstvo osječkog načelnika policije Josipa Reihla Kira stigmatiziraju zbog navodnog sugeriranja da su Hrvati jednako željeli rat kao i oni koji su ga stvarno pokrenuli. N1 televizija ispričala se šturo gledateljima svog novinara Ivana Hrstića, autora spornog priloga, ali u isprici potpuno prešućuju njegove opservacije o „Mirotvorcu”…
Ivan Hrstić, poznat po karakterističnom „crnom modnom izričaju” od kojeg ne odstupa ni pod koju cijenu, javio se u program N1 televizije s obljetnice postrojavanja oko dvije tisuće ljudi u Bogdanovcima kod Vukovara, u ožujku 1991. godine. U prilogu je, uz ostalo, kazao:
„Prije punih 35 godina, ovdje u Bogdanovcima, održano je postrojavanje nenaoružanih ljudi. Onih koji će samo nekoliko tjedana kasnije svojim tijelima zaustavljati kolone tenkova JNA. Središnje ime, ono koje se najviše spominjalo, ime je Tomislava Merčepa, ratnog heroja, a s druge strane čovjeka izloženog progonu hrvatskog pravosuđa. Jasno je u trenutku kad se snimaju filmovi koji sugeriraju da su Hrvati jednako željeli rat kao i oni koji su stvarno taj rat pokretali, nikome od onih koji su preživjeli do danas, koji nisu pali u tom ratu, nije milo kad se sugerira da su oni htjeli taj rat“, izgovorio je Hrstić i izazvao šok i nevjericu kod velikog broja gledatelja, u najboljem slučaju čuđenje. Nazvati Tomislava Merčepa, osuđenog za ratni zločin, ratnim herojem, ne samo da je neprofesionalno i drsko, nego i besramno.
Skandalozan Hrstićev prilog nagnao je N1 televiziju da se javnosti obrati kratkom, šturom isprikom zbog „profesionalnog propusta”. No, to što je Hrstić učinio teško bi se moglo nazvati propustom, naprotiv, “kukavičje jaje” koje je spomenuti novinar smišljeno progurao u program kako bi javno ratnog zločinca Merčepa uzdigao do heroja, svim zločinima koji mu se stavljaju na teret unatoč. U Hrstićevom prilogu ništa nije slučajno, ni „ratni heroj Merčep”, ni film, kojem izbjegava spomenuti naslov, iako je svima jasno da aludira na „Mirotvorca”, čiji spomen je u funkciji diskreditacije jer navodno sugerira da su rat željeli i Hrvati koliko i „oni koji su stvarno taj rat pokretali”. U istom prilogu, de facto u istoj rečenici Hrstić glorificira notornog Merčepa koji je dokazano u ratu okrvavio ruke, zbog čega mu je i presuđeno, i dezavuira lik i djelo ubijenog Josipa Reihla Kira o kojem film govori. Zapravo, Hrstić radi inverziju, pomiješao je zločinca i heroja, i to čini na televiziji kao masovnom mediju s nacionalnom koncesijom. A njegovi nadređeni jedva da su se ispričali „profesionalnim propustom” novinara!?
„Tomislav Merčep, osuđen za ratni zločin, ne može biti heroj, kako je prikazan u prilogu objavljenom u Pregledu dana u utorak. Izvještavanje N1 televizije sa svakog događaja, bez obzira o čemu se tamo i kako govorilo, u ovom slučaju s obljetnice u Bogdanovcima, mora biti u skladu s profesionalnim standardima i suosjećanjem prema žrtvama zločina.
Ispričavamo se gledateljima ubog profesionalnog propusta. N1 će postupati u skladu sa svojim uredničkim smjernicama”, stoji u reagiranju N1 televizije koje nema potpisnika.
Još do nedavno na ovoj se televiziji provodila besprizorna čistka, i to redom vrhunskih, etabliranih novinarskih profesionalaca, baš kao da je to bio kriterij za odstrel. Odlazili su mahom oni sa stavom, kritičkim odnosom prema društvu, državi, institucijama, vlasti. Hrstić, koji se svojim modnim i novinarskim izričajem savršeno uklapao u radikalne desničarske trendove čiji su simboli ZDS, Thompson, HOS i kako vidimo Merčep, bio je siguran. Njemu je mjesto bilo zajamčeno. Pogotovo kad je redakcija dobro počišćena od „novinarskih liberala”… Što mu je, vjerojatno dodatno dalo vjetar u krila, pa je poletio sve do vulgarne, izokrenute interpretacije heroja i zločinaca. Kao da je jedva dočekao da slobodno progovori svojim, a ne standardnim novinarskim jezikom. Da otpusti kočnice i zločinca Merčepa uzdigne a mirotvorca Josipa Reihla Kira i njegovu žrtvu unizi zajedno s autorima filma ( redatelj Ivan Ramljak, scenaristi Hrvoje Zovko i Drago Hedl, producent Nenad Puhovski ).
Na ovaj skandal, kakvog prije samo nekoliko godina teško da je moglo biti na N1 televiziji, otvorenim pismom direktoru vijesti N1 Hrvatska, Tihomiru Ladišiću, reagirale su aktivistkinje za ljudska prava, Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, i Vesna Teršelič iz Documente- Centra za suočavanje s prošlošću. Obratile su se i odgovornima u Adria News Networku zbog skandaloznog Hrstićevog izvještavanja s obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Vukovara u Bogdanovcima.
Otvoreno pismo aktivistkinja za ljudska prava prenosimo u cijelosti:
“Poštovani gospodine Ladišiću,
obraćamo vam se povodom izvještavanja televizije N1 Hrvatska s obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Vukovara u Bogdanovcima 10. ožujka 2026., emitiranog u emisiji Novi dan. U javljanju s tog događaja vaš novinar Ivan Hrstić izjavio je:
„Središnje ime, ono koje se najviše spominjalo, ime je Tomislava Merčepa, ratnog heroja, a s druge strane čovjeka izloženog progonu hrvatskog pravosuđa.“
Važno je naglasiti da novinar u ovom slučaju nije citirao govornike sa skupa, nego je kvalifikaciju “ratni heroj” izrekao u vlastitom novinarskom izvještaju. Time ta izjava nije privatno mišljenje pojedinca, nego javna kvalifikacija izrečena u programu N1 i u ime medija koji predstavlja.
Tomislav Merčep pravomoćno je osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima. Nazivati pravomoćno osuđenog ratnog zločinca “ratnim herojem” znači negirati sudski utvrđene činjenice i relativizirati zločine za koje je osuđen.
Takva izjava neprihvatljiva je u svakom javnom prostoru. No činjenica da je izgovorena upravo u Bogdanovcima, dok je novinar stajao pored memorijala žrtvama ratnih zločina – ubijenim Hrvatima i Albancima, civilima i ratnim zarobljenicima stradalima tijekom jeseni 1991. godine – čini je osobito teškom. Na mjestu na kojem se odaje pijetet žrtvama i podsjeća na njihovu patnju izrečene su riječi koje rehabilitiraju pravomoćno osuđenog ratnog zločinca i predstavljaju gaženje sjećanja na žrtve.
Podsjećamo da je za zločin počinjen 11. studenoga 1991. u Bogdanovcima pred sudom u Beogradu pravomoćno osuđen Boško Soldatović, pripadnik Vojne policije JNA, na 15 godina zatvora zbog ubojstva devet civila. Fond za humanitarno pravo (FHP) je na tom suđenju zastupao obitelji žrtava, dok je Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podnijela kaznenu prijavu DORH-u za zločine u Bogdanovcima.
N1 je nakon emitiranja priloga objavio ispriku. Međutim, tekst koji je objavljen ne predstavlja profesionalnu ispriku za ovakav propust. U njemu se ne priznaje jasno što je bilo pogrešno, izrečena kvalifikacija se ne povlači, a odgovornost se relativizira formulacijama koje umanjuju težinu izgovorenog. Takva reakcija ostavlja dojam pokušaja ublažavanja i umanjivanja ozbiljnosti izrečene tvrdnje, umjesto jasnog i nedvosmislenog priznanja profesionalne pogreške.
Novinarstvo koje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca naziva herojem nije pogreška u formulaciji, nego ozbiljan profesionalni i etički promašaj.
Očekujemo da televizija N1 jasno osudi ovakav način izvještavanja i poduzme mjere kako se relativiziranje ratnih zločina i rehabilitacija pravomoćno osuđenih počinitelja u programu N1 više nikada ne bi ponovili”, poručile su otvorenim pismom odgovornima na N1 televiziji Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo i Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.
