Hitno treba zaštititi livade morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem – upozoravaju iz međunarodne ekološke organizacije WWF povodom Svjetskog dana oceana. Svjetski dan oceana, koji se obilježava 8. lipnja, prilika je za podizanje svijesti o dobrobitima koje čovječanstvo ima od oceana, a jer su oceani koji prekrivaju više od 70% Zemljine površine ključni za ljudske živote i njihova sredstva za život, kako se uvijek ističe.
No to je samo jedan datum, a prilika za ‘podizanje svijesti’ je vrlo kratkotrajna. Ta je svijest kod većeg broja ljudi na Zemlji minimalna ili je uopće nema, a najmanje je, čini se, ima kod onih koji imaju prilike donositi važne i bitne odluke od najveće važnosti za opstanak oceana, Zemlje, a tako i problematične ljudske rase, najvećih štetočina u poznatom svemiru.
Divljački i beskrupulozni ‘razvoj’ dovodi do brzog uništavanja oceana i mora, a jedna od aktivnosti koja tome pridonosi je nekontrolirano sidrenje na mjestima na kojima bi ono radi zaštite podmorja trebalo biti zabranjeno ili ograničeno. No tko će kontrolirati takvo što u visokokorumpiranoj državi Hrvatskoj, a u kojoj malo tko odgovara za bilo što, a jedina ideja državne vlasti je bezumno korištenje svih resursa bez razmišljanja o tome što će biti sutra i što će ostati budućim generacijama. Zbog turizma, klimave ali jedine gospodarske grane koja nije uništena od strane nekompetentnih vlasti, more i priobalni prostor se eksploatira bez ikakve strategije. Kada bi mogli, lokalne i državne vlasti bi od čitavog Jadrana i svake uvale i mjesta na obali napravili marine i privezišta, a kako bi podobnici mogli zarađivati ‘kruha bez motike’ tj. enormne novce od nautičkog turizma.
Novo izvješće WWF-a otkrilo je razmjere štete koju sidrenje plovila nanosi livadama morske cvjetnice u Sredozemlju. Procijenjeno je kako je u Sredozemlju samo u 2024. potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice – ključne vrste morske cvjetnice – direktno pogođeno sidrenjem plovila, što predstavlja ekonomski gubitak od preko četiri milijarde eura raznih usluga ekosustava.
Izvješće pod nazivom „Zaštita livada morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem” temelji se na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova. Istraživanje ističe sidrenje kao jednu od najkritičnijih i najlakše sprječivih prijetnji za Posidoniju oceanicu, spororastuću endemsku vrstu koja je ujedno i jedno od ključnih morskih staništa za zaštitu obale od erozije, regulaciju klime te usporavanje gubitka bioraznolikosti.
Kao jedno od najvažnijih rastilišta i mrijestilišta za veliki broj komercijalnih vrsta riba, posidonija je ključno stanište o kojem ovisi ribarstvo, a zbog njezine sposobnosti da veže velike količine ugljika – usporedivo s emisijama 430 milijuna automobila godišnje – ona je jedan od naših najvećih saveznika u borbi s klimatskim promjenama. Ipak, približno 34% livada posidonije izgubljeno je u posljednjih 50 godina.
WWF-ovo izvješće otkriva da je u Sredozemlju više od 179.000 plovila potencijalno sidrilo na livadama morske cvjetnice u 2024. godini, od čega je 45% plovila dulje od 24 metra. Velika plovila odgovorna su za gotovo 60% ukupno pogođenih područja, a žarišne regije uključuju Hrvatsku, Italiju, Španjolsku, Tursku, Grčku i Francusku, koje ne samo da imaju najveći broj plovila koja se usidre na morskoj travi, već se suočavaju i s najznačajnijim ekološkim posljedicama.
U nekim zonama, čak 50% livada je pogođeno nereguliranim sidrenjem. Područja sa strogim propisima o sidrenju, poput juga Francuske, bilježe znatno niže stope utjecaja sidrenja na livadama morske cvjetnice.
„Šteta od sidrenja sporo zacjeljuje. Livadama je potrebno i više od 100 godina da se oporave. Zaštita i poboljšano upravljanje predstavljaju najučinkovitije načine očuvanja ovih izuzetno važnih ekosustava“, izjavio je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adrije.
Ključne preporuke uključuju:provedbu nacionalne zabrane sidrenja na livadama morske cvjetnice za plovila dulja od 15 metara, proširenje infrastrukture za ekološko sidrenje i zaštićene zone, jačanje prekogranične suradnje u zaštiti morske cvjetnice i ulaganje u edukaciju, provedbu zakona i znanost o obnovi.
„Očuvanje i obnova livada morske cvjetnice nije samo ekološka misija, već strateška nužnost za našu budućnost. Vlade moraju odmah djelovati kako bi zabranile štetne prakse sidrenja i promovirale održivo korištenje mora, “ zaključuje Krstinić.
Što mislite, koliko će ove riječi zabrinuti npr. A. Plenkovića, njegovog resorno ministra Butkovića ili nekog priobalnog gradonačelnika… npr. T. Šutu u Splitu?
Odgovor je poznat, a cijeli izvještaj možete pročitati na poveznici: https://wwfeu.awsassets.panda.org/downloads/wwf-mmi_anchoring_2025_summary-report.pdf
Morske cvjetnice su biljke koje su se prilagodile životu u moru, a pripadaju velikoj skupini kritosjemenjača (Angiospermae). Za razliku od algi imaju razvijene organe kao što su korijen, stabljika, list i cvijet. U Jadranu obitava četiri vrste morskih cvjetnica, a najznačajnija i najrasprostranjenija je Posidonia oceanica, endem Sredozemnog mora. Njene livade smatraju se najznačajnijom životnom zajednicom priobalnog dijela Sredozemlja.
- Posidonija raste uglavnom na sedimentnom dnu gdje svojim korijenjem stabilizira podlogu. Njezini listovi služe kao zamka za suspendirani sediment u stupcu vode pa ga ona taloženjem tih čestica pročišćava. Svojim dugim listovima i isprepletenim rizomima smanjuje snagu valova i sprječava eroziju obale. Livade posidonije su važno stanište različitih vrsta životinja koje tu stalno borave, nalaze skrovište od grabežljivaca, rastu ili se razmnožavaju. One su podloga za naseljavanje mnogim sitnim algama, ali i brojnim pokretnim i nepokretnim životinjama.
Livade posidonije su pluća mora, jer uvelike obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika. Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov poteznim alatima i krivolov dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih.
Dakako, u Hrvatskoj sada nema nikoga tko bi na poziciji odlučivanja imao svijest i pameti ograničiti ili zabraniti idiotsko nasipanje mora neadekvatnim materijalom, šljunkom, građevinskim otpadom i zemljom, a koje se provodi gotovo posvuda i tako nepovratno uništava život u priobalju.
Nema na vidiku ni onoga tko bi se suprostavio moćnom marikulturno lobiju i nesmetanom širenju ribogojilišta diljem Jadrana, kao ni nekontroliranom koćarenju i oranju morskog dna.
Niti ima čovjeka koji bi se suprostavio i uveo reda na Divljem zapadu na Jadranu, a u kojem je sidrenje dopušteno bilo kome bilo gdje, bez neke brige da će biti kažnjen.
U svakom slučaju, sve nabolje povodom Svjetskog dana oceana.
