Kako bi dodatno doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju vlažnih staništa u Europskoj Amazoni, regionalna podružnica svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria i gradsko komunalno poduzeće Čakom d.o.o. posadili su, kako kažu, prvu šumu hrane u Čakovcu.
-Nakon najveće šume hrane, koja je posađena na Dan planeta Zemlje ove godine na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, ovo je drugi ovakav projekt kojim WWF osvještava o važnosti sadnje po principu permakulture. – kažu u WWF-u.
Ali što je to ‘šuma hrane’?
-Šuma hrane je dinamičan ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume. Čini je više katova vegetacije, visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke, koje su pažljivo odabrane kako bi se stvorio održiv i produktivan ekosustav. Tako samoodrživ ekosustav olakšava život i ljudima i planetu, jer su plodovi i sjemenke voćaka istovremeno i hrana za mnoge životinjske vrste. – pojašnjava se.
Stotinu drvenastih sadnica voća (jabuka, kruška, šljiva, višnja) i još 200 sadnica pratećeg bilja (dud, glog, drijen, žalfija, ružmarin, majčina dušica…) bit će javno dostupni građanima Čakovca. Čitav koncept javno dostupnih voćnjaka osmišljen je da osim prirodi, koristi i građanima koji mogu uživati u kemijski netretiranim plodovima i tako poboljšati kvalitetu svoje ishrane.
-Ovaj koncept prioritet daje bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta – ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače i tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. Šume hrane su dizajnirane da budu samoodržive – biljke se međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida, pa je na taj način šuma hrane ekološki prihvatljivija i održivija. – kažu u WWF-u.
Osim što proizvode hranu, šume hrane pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, vezivanja štetnog ugljičnog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.
„Naše šume hrane su dizajnirane sa željom da, kroz praktične primjere, probudimo svijest o ranjivosti prirode i u isto vrijeme pokažemo kako možemo unaprijediti okruženje u kojem živimo. Ova je šuma hrane nastala uz podršku Intesa Sanpaolo grupe kao direktan doprinos WWF-ovim naporima u očuvanju UNESCO-va Petodržavnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, znanog pod nazivom Europska Amazona.“, istaknula je Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.
Inače, WWF je u suradnji s Gradom Koprivnica i njihovim komunalnim poduzećem Komunalac posadila ovoga proljeća najveću šumu hrane u Hrvatskoj obilježivši tako Dan planeta Zemlje.
-Ova šuma hrane, koja će biti javno dostupna studentima i građanima, „niknula“ je na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, kao učinkovit alat prilagodbe na sve jaču klimatsku krizu. Šuma hrane dinamičan je ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume u kojoj raste voće, povrće i drugo korisno bilje. Sastoji se od slojeva jestivih biljaka, stabala, grmova i biljaka, pažljivo posađenih kako bi se stvorio održiv i produktivan krajolik. Na 1/10 hektara zemlje sadnjom na permakulturan način može se uzgojiti više od 2000 kg hrane godišnje. –rečeno je tada.
-Prvu smo šumu hrane posadili prošle godine u Koprivnici, središtu Europske Amazone, UNESCO-vog petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Ovaj Dan planeta Zemlje obilježavamo sadnjom najveće šume hrane, čak pet puta veće od prošlogodišnje, sa 150 stabala voćaka i čak 750 sadnica komplementarnog aromatičnog i začinskog bilja, te manjih voćaka i povrtnica. Najljepše od svega je da je zbog sadnje na permakulturan način ona zapravo – samoodrživa“, istaknula je tada Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar istaknula je tada zašto je šuma hrane najbolji način sadnje s obzirom na klimatsku sadašnjost.
-Iz mjeseca u mjesec svjedoci smo različitih klimatskih rekorda pa i vremenskih ekstrema koji nas podsjećaju da se klima već promijenjena te da se i dalje mijenja i čini i prirodu i nas sve ranjivijima. Baš je danas objavljen izvještaj europskog klimatskog servisa Copernicus u kojem uz ostalo stoji da je u 2023. godini zabilježen rekordan broj dana s ekstremnim toplinskim stresom te da se smrtnost povezana s vrućinom povećala za 30% u posljednjih 20 godina. Zelene površine u gradovima jedan su od efikasnijih načina smanjenja toplinskog otoka, a ovako sađene šume i same će sebe očuvati u promijenjenim klimatskim uvjetima. Upravo su ovakve akcije i ohrabrivanje građana da repliciraju šume hrane u svojim domovima koristan alat prilagodbe na klimatsku krizu i sve vremenske ekstreme s kojima se suočavamo – ustvrdila je Dunja Mazzocco Drvar.
WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
