Komemoracijom pod sloganom „80 godina, 80 sudbina” obilježena je 80-ta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Na komemoraciju je stigao cijeli državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašista te preživjelih zatočenika logora koji su došli odati počast žrtvama zločinačkog ustaškog režima.
Oni koji su se u Jasenovcu tim povodom okupili mogli su svjedočiti i bliskom susretu predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, dviju ključnih osoba u hrvatskoj državi koje su već nekoliko godina nepomirljivi politički protivnici, skloniji izbjegavanju i razmjeni uvreda, negoli dijalogu. No, ovog puta su se u Jasenovcu susreli istim povodom, rukovali i čak nakratko razgovarali, a potom stali na čelo Kolone sjećanja u kojoj su hodali jedan uz drugoga. Od Memorijalnog muzeja do kamenog Cvijeta…
Uz nikad brojnije izaslanstvo Vlade ( uz Plenkovića na obilježevanju 80-te godišnjice proboja logoraša bili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan, Marin Piletić, Plenkovićevi posebni savjetnici Sara Lustig, Mate Granić i akademik Zvonko Kustić, kao i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga ), ovog puta na službeno obilježavanje došao je i Ognjen Kraus u ime židovske zajednice, Boris Milošević predstavljao je Srpsko narodno vijeće, Veljko Kajtazi romsku manjinu a Franjo Habulin je bio u ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista. Među brojnim uzvanicima bio je i bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić.
Nakon prigodnog programa, u kojem su uz ostalo čitani i ulomci iz svjedočanstava preživjelih logoraša, brojna izaslanstva su položila vijence i cvijeće uz spomenik žrtvama najzloglasnijeg ustaškog logora kod nas u kojem je u 1337 dana trajanja logora ubijeno više od 83 tisuće ljudi, mahom Srba, Roma, Židova, ali i antifašista Hrvata, Bođnjaka, Slovenaca i pripadnika drugih naroda.
Koncem drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945., u proboj je krenulo oko 600 zatočenika jasenovačkog koncentracijskog logora, ali ih je do slobode stiglo tek nešto više od stotinu. Ostali, koji nisu išli u proboj zbog bolesti, nemoći i drugih razloga, svi su redom ubijeni i potom spaljeni zajedno s objektima u logoru, kako bi se zameo trag ovom bezumnom povijensom zločinu ustaške NDH.
Predsjednik Vlade na marginama obilježavanja 80-te godišnjice proboja logoraša iz Jasenovca kratko je kazao da je važno mlade obrazovati o svemu što se događalo jer se takvi zločini ne smiju zaboraviti kako se nikad više ne bi ponovili. U ime Vlade, Plenković je obećao nastaviti podupirati projekte spomen-područja Jasenovac, no, s obzirom na sve prijepore oko Jasenovca tijekom proteklih godina, a dio kojih je bio i aktualni premijer, najčešće iz oportunizma, takvim obećanjima koja se daju u prigodi velikih obljetnica ne treba baš vjerovati…