Iako o tome političari na vlasti ne razmišljaju ni najmanje, niti su toga uopće svjesni, Hrvatskoj, kao i većini država na jugu Europe, jedna od najvećih prijetnji u budućnosti su požari. Enormno visoke temperature i višemjesečne suše, niska svijest o požarnoj opasnosti, veliki broj turista i nesrazmjerno mali broj vatrogasaca, te zastarjelost vatrogasne opreme i voznog parka – sve to upućuje kako bi protupožarna zaštita trebala biti apsolutni prioritet za one koji vladaju Hrvatskom.
Ali nije. Imaju prečeg posla, zna se. Osim namirenja potreba partije i prosperiteta dijela članstva, bave se perifernim i nepotrebnim politikantstvom, umjesto da djeluju u interesu Hrvatske i njezinih građana. Tako se, primjerice, trse s uvođenjem vojnog roka, unatoč činjenici da o tome negativnom stajalište ima glavnina mladih u Hrvatskoj, umjesto da energiju i novac usmjere u nešto što je puno potrebnije – u osnaživanje vatrogastva.
Umjesto da se silan novac ulupa na tzv. vojni rok, bilo bi bolje da ga se iskoristi za zapošljavanje i obuku više vatrogasaca, te da se obnovi, primjerice, vozni park vatrogasaca koji je u nekim sredinama prosječno stariji od 35 godina, nabavi suvremenija zaštitna oprema itd.
– Prema statističkim podacima u 2024. godini bilježi se značajno povećanje broja požara na otvorenom prostoru, a važno je istaknuti kako požarne intervencije čine tek 33 % od ukupnog broja vatrogasnih intervencija. Iza nas je izazovna godina po pitanju vatrogasnih intervencija. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine ukupno je zabilježeno 6.650 požara, od čega 3.825 požara raslinja dok opožarena površina iznosi 26.807 ha. Uspoređujući s 2023. godinom za isto razdoblje, vidljivo je povećanje od 21 % požara otvorenog prostora, broj požara raslinja povećan je za 29 % dok je opožarena površina povećana za 411 %. – javljaju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Požar u Slavoniji (foto Facebook)
Dakl, lani je buknulo za trećinu više požara, a spaljeno je čak četiri puta veća oivršina nego godinu ranije!
I to nikoga ne znaima, osim vatrogasaca, čini se.
No tko će gasiti požar ovoga ljeta? Članovi Vlade RH i njihova djeca sigurno neće. Već su zaboravljene nedavne dramatične slike vatre koja bjesni i guta kuće, šume, polja, maslinike unatoč višednevnim naporima iscrpljenih vatrogasaca.
-Važno je napomenuti kako je ukupno zabilježeno 35.326 intervencija, od čega 11.605 požarnih intervencija što govori u prilog činjenici kako vatrogasci godišnje odrade više tehničkih intervencija nego li požarnih, pa je tako i u 2024. godini samo 33 % bilo požarnih intervencija dok su sve ostale bile tehničke prirode (spašavanje u prometu, intervencije s akcidentima, sanacija nakon poplava i vremenskih nepogoda). Vremenske prilike koje su uključivale dugo sušno razdoblje i visoku temperaturu utjecale su na klasu opasnosti od požara u 2024. koja je bila veća nego godine ranije u cijeloj Hrvatskoj. Bitno je napomenuti da su tijekom 2024. godine bila tri dugotrajna toplinska vala na kontinentu i četiri na priobalju. Ovogodišnja požarna sezona je od početka godine pa tako i za vrijeme glavnog napora požarne opasnosti, za razliku od prošlogodišnje, bila operativno vatrogasno zahtjevnija što se i vidi iz svih dosadašnjih iskustava i statističkih podataka o nastalim požarima, izgorenim površinama i angažiranim vatrogasnim (zemaljskim i zračnim) snagama. – veče u HVZ-u.
Onda nabrajaju nekoliko značajnijih požara za vrijeme napora požarne sezone na kojima su uz zemaljske djelovale i zračne snage: 30.7. Skradin – Ićevo (1.700 ha), Tučepi (1.300 ha), Smoković – Zemunik (450 ha), 31.7. Vrsine – općina Marina (1.338 ha), 11.8. Solin -Rupotine (213 ha), 15.8. Knin – Crvena zemlja (2.000 ha), 16.8. Kijevo- Ošljak (2482 ha), Hrvace – Vrdovo – Bitelić (1.095 ha), Oton – općina Ervenik (500 ha), Pribudić – općina Gračac (500 ha) i 26.8. Žrnovnica – Markovača (800 ha).
Ovaj prvi skradinski će se ipak pamtiti dulje vrijeme, i to po nakaradnoj ‘aferi nakaze’, a u kojoj je kćer visokopozicioniranog HDZ-ovca i direktora Hrvatskih šuma brutalno izvrijeđala vatrogasce, iako su baš oni spašavali njihove kuće.
Treba li vatrogasce koji se izlažu pogibelji dok spašavaju tuđu i zajedničku imovinu vrijeđati? O tome govori i podatak kako je broj vatrogasaca koji su ozlijeđeni u požarima povećan s 166 koliko ih je bilo u 2023., na 175 koliko je ih ozlijeđeno u 2024. godini.
-Vatrogasci prosječno godišnje bilježe oko 30.000 intervencija, a iako javnost vatrogasce percipira kao one koji gase požare, prema statističkim podacima, povećava se broj ostalih intervencija, od spašavanja u prometnim nesrećama, intervencijama s akcidentima, sanacija nakon poplava i olujnih nevremena, do spašavanja životinja i prijevoza vode. Danas gotovo i da nema intervencije u kojoj vatrogasci ne sudjeluju i na njih se građani uvijek mogu osloniti te se zahvaljujem dobrovoljnim vatrogascima i profesionalnim zbog koji čitav sustav vatrogastva uspješno funkcionira – rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Treba li nam, dakle, još vatrogasaca?
Gašenje požara (foto DVD Šibenik)
