Netom završena godina, 2024., najtoplija je (ikad) otkad je mjerenja, kažu Ujedinjeni narodi. Klimatske promjene 2024. su uzrokovale niz vremenskih neprilika i rekordne vrućine, objavili su Ujedinjeni narodi, pozivajući svijet da prestane ići putem prema propasti.
-Godina na izmaku bit će najtoplija godina ikad zabilježena, Istovremeno emisije stakleničkih plinova obaraju nove rekorde i dodatno uzrokuju klimatske promjene, upozorila je UN-ova meteorološka agencija (WMO).
-Klimatske promjene nam se događaju pred očima gotovo svakodnevno u obliku veće učestalosti i snažnijih utjecaja ekstremnih vremenskih događaja. Ove godine smo svjedočili rekordnim kišama i poplavama te tragičnim gubicima života u mnogim državama koji su slamali srca zajednica na svim kontinentima. Tropske ciklone uzrokovale su ogromne ljudske i ekonomske štete, posljednje u francuskom prekomorskom departmanu Mayotte na Indijskom oceanu. Intenzivne vrućine spržile su desetke zemalja, s temperaturama koje su mnogo puta dosezale 50 stupnjeva Celzija. Šumski požari stvorili su pustoš,- rekla je glavna tajnica organizacije Andrea Celeste Saulo.
Inače, svjetske države su se Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na dva stupnja iznad predindustrijskih temperatura, a poželjno i 1,5. WMO je u studenom objavio da je u periodu od siječnja do rujna prosječna temperatura zraka iznosila 1,54 stupnja više od perioda između 1850. i 1900. godine. To znači da je 2024. na putu da obori neslavan rekord postavljen 2023.
Prošle godine temperature su bile 1,45 stupnjeva više u odnosu na predindustrijsko razdoblje, vrijeme u kojem čovječanstvo nije koristilo ogromne količine fosilnih goriva. WMO će konačno izvješće o globalnim temperaturama u godini na izmaku objaviti u siječnju, a izvješće o stanju globalne klime u ožujku.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres osvrnuo se na klimatsku krizu u zadnjih deset godina u svom novogodišnjem obraćanju.
-Danas mogu službeno izvijestiti da smo izdržali desetljeće smrtonosnih vrućina. Deset najtoplijih godina ikad zabilježenih dogodilo se u proteklih deset godina, uključujući 2024.,To je slom klime u stvarnom vremenu. Moramo napustiti taj put prema propasti. Nemamo vremena za gubljenje, zaključio je Guterres.
World Weather Attribution (WWA), mreža za praćenje utjecaja globalnog zagrijavanja na ekstremne događaje, kaže da je gotovo svaka katastrofa koju su analizirali u posljednjih 12 mjeseci bila dodatno izražena zbog klimatskih promjena.
“Utjecaj zagrijavanja Zemlje korištenjem fosilnih goriva nikad nije bio jasniji ili razorniji nego 2024. godine. Živimo u novoj, opasnoj eri, izjavila je Friederike Otto, klimatska znanstvenica na čelu WWA-a.
O problemu vrućine najbolje govori ovogodišnji hadž, muslimansko hodočašće u Saudijskoj Arabiji na kojem je umrlo 1.300 ljudi budući da su temperature dosegle i 51,8 stupnjeva Celzija. Ekstremna vrućina, tzv. ‘tihi ubojica’, također se pokazala smrtonosnom u Tajlandu, Indiji i Sjedinjenim Državama. Uvjeti su u Meksiku bili toliko intenzivni da su majmuni padali mrtvi s drveća, dok u Pakistanu milijuni djece nisu napuštali domove dok se živa penjala iznad 50 stupnjeva.
Grčka je zabilježila svoj najraniji toplinski val u godini, na početku ionako najtoplijeg ljeta u Europi u povijesti. Divljale su vatrene šumske stihije i zatvarale se turističke znamenitosti poput slavne Akropole. Klimatske promjene ne manifestiraju se samo visokim temperaturama. Topliji oceani znače veće isparavanje, a topliji zrak apsorbira više vlage, što je recept za obilne kiše, koje su još k tome nepredvidljive.
U travnju je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u jednom danu pala dvogodišnja količina kiše, pretvorivši dijelove inače pustinjske države u more i poplavivši međunarodnu zračnu luku u Dubaiju.
Kenija tek što se izvukla iz suše kakva se događa jednom u generaciji kad su nastupile najgore poplave u nekoliko desetljeća pa se tako ta istočnoafrička država borila s dvjema suprotnim krajnostima jednom za drugom.
Četiri milijuna ljudi našlo se u potrebi za pomoći nakon što su povijesne poplave prvo usmrtile više od 1500 ljudi diljem zapadne i središnje Afrike. Europa, ponajviše Španjolska, također je pretrpjela ogromne pljuskove koji su uzrokovali smrtonosne bujične poplave.
Afganistan, Rusija, Brazil, Kina, Nepal, Uganda, Indija, Somalija, Pakistan, Burundi i Sjedinjene Države među ostalim su poplavljenim zemljama 2024. godine.
Toplije oceanske površine opskrbljuju energijom tropske ciklone dok se kreću prema kopnu, što doprinosi žestokim vjetrovima i jača njihov razoran potencijal.
Veliki uragani poput Miltona, Beryl i Helene pogodili su Sjedinjene Države i Karibe u 2024., godini natprosječne olujne aktivnosti.
Filipini su pretrpjeli šest velikih oluja samo u studenome, i to samo dva mjeseca nakon tajfuna Yagija koji je prohujao jugoistočnom Azijom.
U prosincu su znanstvenici procijenili da je globalno zatopljenje pomoglo jačanju ciklona Chino do oluje kategorije 4, kad se obrušio na Mayotte, razarajući to već ionako najsiromašnije prekomorsko područje Francuske.
Dok neke regije postaju vlažnije jer klimatske promjene mijenjaju obrasce padalina, drugima raste rizik od suše.
Sjeverna i Južna Amerika pretrpjele su jaku sušu, a šumski požari poharali milijune hektara u zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi i Amazonskom bazenu, obično jednom od najkišovitijih mjesta na Zemlji.
Između siječnja i rujna zabilježeno je više od 400.000 požara diljem Južne Amerike, obavijajući kontinent zagušljivim dimom.
Organizacija Svjetski program za hranu (WFP) u prosincu je priopćila da je 26 milijuna ljudi diljem južne Afrike u opasnosti od gladi jer je višemjesečna suša
Ekstremni vremenski uvjeti odnijeli su tisuće života u 2024. godini i još nebrojene ljude ostavili u očajničkom siromaštvu. Trajni danak takvih katastrofa nemoguće je kvantificirati.
Poplave u Europi, posebice u španjolskoj pokrajini Valenciji, gdje je u listopadu poginulo više od 200 ljudi, i uragani Helene i Milton dodatno su povećali materijalnu štetu, priopćila je tvrtka.
Do 1. studenoga Sjedinjene Države pretrpjele su 24 vremenske nepogode u 2024. s gubicima koji su premašili milijardu dolara svaka, pokazuju vladini podaci.
Suša u Brazilu koštala je poljoprivredni sektor 2,7 milijardi dolara između lipnja i kolovoza, dok su “klimatski izazovi” globalnu proizvodnju vina spustili na najnižu razinu od 1961. godine, priopćuju izvori iz te industrije.
Tako je to bilo 2024. godine.
Kako će biti 2025. godine?

Fotomontaža: klima