Vruću temu zadnjih dana, koja je čak postala i dio predsjedničke kampanje, deportaciju migranata iz zemalja EU, pogotovo iz Njemačke, natrag u Hrvatsku i opasnost da Hrvatska postane hotspot, komentirao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zajedno s načelnikom Uprave za granicu Zoranom Ničenom. Božinović je decidiran: Hrvatska nije i ne može postati hotspot! No, Njemačka ima namjeru u Hrvatsku deportirati čak 16 tisuća migranata, pa stoga, što se tiče Božinovićeve tvrdnje- o tom, po tom…
Ministar Božinović tvrdi da je ovog trenutka deportiranih migranata u Hrvatskoj svega 650, naglašava da je Hrvatska od početka isticala kako je riječ o ekonomskim migrantima koji žele izbjeći propise EU pa za dolazak u zemlje koje su njihovo ciljano odredište, a Hrvatska to nije, koriste krijumčare, kojih je, kazao je ministar, ove godine hrvatska policija uhitila oko 300, piše N1.
Božinović ističe i da su brojke o ulasku migranata u Schengen svojevrsno priznanje hrvatskoj policiji koja dobro radi svoj posao, jer bi u protivnom ilegalnih migranata, kaže, bilo značajno više. U odnosu na 2023., kako navodi Božinović, Hrvatska je ove godine za čak 60 posto smanjila broj nezakonitih prelazaka granice. Od početka migrantske krize u Hrvatsku se vratilo ( deportirano ) oko 3500 osoba, a od toga u prvih devet mjeseci ove godine 1157 migranata, koji su deportirani uglavnom ( 70 posto ) čarter letovima Kroz sustav readmisija sa susjednim državama, rekao je, iz Hrvatske je vraćeno gotovo 7 tisuća ljudi.
Spomenuo je, navodi N1, i da je Njemačka najavila u ovoj godini u Hrvatsku vratiti 1519 migranata, a realno je vratila svega 401 osobu. Prema dogovoru dviju zemalja do kraja godine u Hrvatsku bi iz Njemačke trebalo biti vraćeno još 182 osobe, međutim, Božinović vjeruje da ih neće biti više od 50-ak.
Mahom se radi o migrantima iz Sirije i Afganistana, zatim Rusije, u najvećem broju to su mlađi muškarci koji odlaze u bogatije zemlje EU zbog posla i zarade.
Ministar decidirano tvrdi da Hrvatska neće postati nikakav hotspot, a ako bi se nekim slučajem stvari razvijale u tom smjeru, Hrvatska bi, kaže, na to znala adekvatno odgovoriti. Postoje i tzv. contingency planovi, dodao je načelnik Ničeno, koje svaka članica EU-a s vanjskom granicom mora imati, i ako bi se pokušalo Hrvatsku tretirati kao potencijalni hotspot, ona bi spremno te planove primijenila.
