Danima već slušamo o prijetnjama postavljenim eksplozivnim napravama u školama, vrtićima, trgovačkim centrima, čak i zračnoj luci i bolnicama ( danas je bila dojava i o podmetnutoj bombi u KBC-u Zagreb ), evakuiran je bio i zagrebački Arena centar. Navodno je u zadnjih tjedan dana bilo više od 500 dojava o bombama. Srećom, sve su bile lažne. Masovne dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama pogodile su de facto cijelu regiju. Od kraja ožujka o tome izvještavaju mediji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji, a od sredine travnja na meti nepoznatih pošiljatelja poruka o navodno podmetnutim bombama je i Hrvatska. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da dojave najvjerojatnije dolaze s lažnih adresa iz inozemstva te da je istraga, u kojoj je intenzivirana međunarodna suradnja, dala određene rezultate. Navodno poruke stižu sa servera u jednoj baltičkoj državi, javlja Jutarnji list…
Počelo je s dojavama o bombama u zagrebačkim školama, nastavilo se u Splitu, Rijeci, Dubrovniku, Zadru, Osijeku, Šibeniku, Karlovcu, potom su prijetnje obuhvatile trgovačke centre, zagrebačku Arenu, čak i KBC Zagreb. Policija postupa po svakoj dojavi i svaku shvaća krajnje ozbiljno, što, razumljivo, angažira velike kapacitete i izaziva značajan trošak za sustav.
Razmatra se više različitih scenarija tko bi mogli biti počinitelji, od organiziranih skupina do pojedinaca koji se koriste umjetnom inteligencijom za automatizirano slanje prijetnji na velik broj adresa, kako navodi N1.
Činjenica je da izazivaju strah i paniku, javnost je uznemirena jer u pravilu za navodne mete biraju školske i vrtićke ustanove čime je ugrožena sigurnost djece na koju su svi iznimno osjetljivi. Osim objekata u kojima je velik broj djece, pošiljatelji poruka ciljaju i trgovačke centre gdje se okuplja velik broj ljudi, ali i bolnice gdje je također velika frekvencija ljudi, a i radi se o posebno ranjivim skupinama. Sve se te ustanove moraju evakuirati kako bi policija mogla obaviti svoj dio posla i utvrditi je li dojava lažna.
“Niti jednu dojavu ne shvaćamo olako, policija radi svoj posao i škole, kao službene institucije, od prvog dana usko surađuju s policijom, što je ključno za pravovremeno postupanje i zaštitu učenika i djelatnika”, izjavio je Božinović, koji smatra da ova situacija neće utjecati na kraj školske godine ni državnu maturu.
Prijetnje postavljenim bombama stigle su i u zagrebačku Gradsku upravu, koja je uz osudu takvog širenja nemira i panike među ljudima posebno ukazala i na činjenicu da su i lažne prijetnje kazneno djelo.
Ministar Božinović ovih je dana izjavio da su dojave o podmetnutim bombama vrsta hibridnog ratovanja te da naša policija surađuje s nekim europskim zemljama za koje misli da bi domene i serveri s kojih su prijetnje poslane, mogle biti upravo u njima.
“Ima naznaka”, kazao je ministar Božinović, „ odakle bi mogle biti te domene i serveri, ali o detaljima nismo spremni govoriti”. Podsjetio je i da su dojave o bombama u Hrvatskoj dio procesa koji je prisutan u cijeloj regiji.
Dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima u Hrvatskoj i susjednim zemljama masovno stižu već nekoliko tjedana, a do sada su se sve pokazale lažnima. Od kraja ožujka prijetnje podmetnutim bombama izazivaju nemir u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji. Prve dojave su zabilježene 30.ožujka u nekoliko osnovnih škola u Banja Luci, dan poslije morali su biti evakuirani trgovački centri u Beogradu i Nišu, a nastavilo se u brojnim gradovima, školama, trgovačkim centrima i drugim objektima širom Hrvatske.
Kako je za N1 izjavio bivši SOA-in operativac Ante Letica, iako su dojave lažne one su već proizvele velike posljedice, i kako tvrdi, imaju obilježja terorizma.
“Ovim porukama ciljano se napadaju djeca kao najranjivija skupina društva. Stvara se strah, panika, prouzročene su već velike ekonomske štete. Sve su to posljedice terorizma“, objašnjava Letica, napominjući kako su troškovi već sada značajni jer policija izlazi na teren, rad institucija se obustavlja, a ako se ovako nastavi, uvjeren je, to bi moglo utjecati na nastavu, maturu, ali i turističku sezonu. Od toga godinama strahujemo, jer smo zemlja u kojoj je udio turističkog proizvoda premašio 20 posto BDP-a i čini nas ekonomski ovisnima o uspješnosti sezone. Posve je jasno kakav utjecaj na sezonu mogu imati prijetnje podmetnutim bombama u hotelima, zračnim lukama, na trajektima, upozorio je Letica.
Smatra također da je moguće da počinitelji koji stoje iza ovih prijetnji žele testirati rad policije i njihove metode, ali i izazvati zamor sustava, pa postoji mogućnost da se „resursi sigurnosnih službi zaokupe ovim prijetnjama, dok se paralelno provodi neka druga, ozbiljnija operacija!
Teško je reći koliko bi to moglo trajati, možda i mjesecima, a u međuvremenu neke su škole prešle na rad na otvorenom, neke na online nastavu.
Kad je riječ o motivima, prvo na što bi se pomislilo je da se radi o obijesti tinejdžera koji bi htjeli dobiti koji dan bez nastave, a usput ostaviti i dojam na vršnjake, no, riječ je o osmišljenim akcijama, smatra sigurnosni stručnjak Gordan Akrap, i to strane obavještajne službe koja ovakvim dojavama destabilizira društvo i nanosi mu veliku štetu, a istovremeno provjeravaju kako sustav zaštite reagira, kakve sigurnosne snage se angažiraju, kakvi su protokoli, koliko provjere traju… Dobiva se uvid u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba. Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba, kazao je za Novi list Akrap, inače prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman iz Zagreba, zaključujući da je na djelu zapravo ono što nazivamo obavještajnom diverzijom.
