Nema sumnje: ovo je doista planet idiota, a to je isključivo zbog toga jer na njemu živi čovjek, odnosno ljudi, to jest ljudska vrsta. Mi ljudi pobili smo dvije trećine drugih živih tzv. divljih vrsta u svega 50 godina. Naime, došlo je do katastrofalnog prosječnog pada od 73% u populacijama promatranih divljih vrsta u samo 50 godina (1970.-2020.), prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2024. Danas objavljen u cijelom svijetu, Izvještaj upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.
Istovremeno kolovođe na planetu idiota i dalje potpiruju razorne ratove, te se ljudi nastavljaju usput i međusobno istrebljivati. Ni , kako je krenulo, taj napor nije ni potreban: znanstvenici opet upozoravaju kako je vijek trajanja ljudske vrste na ovom planetu također vrlo upitan i kratkoročan, te kako smo na sigurnom putu da usput istrijebimo i sami sebe.
Indeks živućeg planeta, koji je izradilo Zoološko društvo u Londonu (Zoological Society London, ZSL), uključuje gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5.495 vrsta od 1970. do 2020. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85%), zatim u kopnenim (69%) i morskim (56%). Gubitak i degradacija staništa, uglavnom uzrokovana ljudskim prehrambenim sustavom, predstavlja najveću prijetnju populacijama divljih vrsta diljem svijeta. Slijedi prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95%.
-Pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava. Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo – čisti zrak, vodu i zdravo tlo za hranu – i postaju osjetljiviji na prijelomne točke. Prijelomna točka događa se kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena. – veli Petra Boić iz WWF-a.
Globalne prijelomne točke, kao što je nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, imaju golemi utjecaj na cijeli planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda. Upozorenje dolazi nakon što je broj šumskih požara u Amazoniji u rujnu dosegao 14-godišnji maksimum, a ove godine je četvrti put da se službeno dogodilo globalno masovno izbjeljivanje koralja.
-Podatak o smanjenju 73% populacija vrsta je šokantan, ali očekivan. Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prijelomnim točkama koje prijete oštetiti Zemljine sustave za održavanje života i destabilizirati društva. Katastrofalne posljedice gubitka nekih od naših najdragocjenijih ekosustava, poput Amazonske prašume i koraljnih grebena, osjetit će ljudi i priroda diljem svijeta – kaže direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar.
Indeks otkriva i neke populacije koje su se stabilizirale ili povećale zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko 3% godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi, ili povratak europskih bizona u središnju Europu. Međutim, izolirani uspjesi nisu dovoljni.
Zemlje su se već dogovorile o ambicioznim globalnim ciljevima za zaustavljanje i poništavanje gubitka prirode (Globalni okvir za biološku raznolikost), ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5ºC (Pariški sporazum) i iskorjenjivanje siromaštva (UN-ovi ciljevi održivog razvoja). Međutim, Izvještaj o stanju planeta navodi da su nacionalne obveze i djelovanje na terenu daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka.
-Predstojeći međunarodni sastanci na vrhu o bioraznolikosti i klimi – COP16 i COP29 – predstavljaju ključne prilike za države da ubrzaju korak i povećaju opseg svog djelovanja. WWF poziva zemlje da razviju i provedu ambicioznije nacionalne planove za prirodu i klimu koji uključuju mjere za smanjenje globalne prekomjerne potrošnje, zaustavljanje i poništavanje domaćeg i uvezenog gubitka bioraznolikosti i smanjenje emisija – sve na pravedan način. To se može postići vrlo brzo ako vlade oslobode više financiranja iz javnih i privatnih izvora i bolje usklade svoje politike i akcije u pogledu klime, prirode i održivog razvoja – nastavlja Mazzocco Drvar.
Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)
Kao i obično, nakon ovakvih katastrofalnih izvještaja koje upućuju kako nam nema spasa, opet se nađe netko tko izrazi određeni optimizam… To je zdravo i pohvalno, no i upizntno, kada se pogleda struktura i profil osoba koji vladaju, počev od naših općina i države, pa do svjetskih ‘velesila’. Ovaj put je optimistična generalna direktorica WWF Internationala Kirsten Schuijt.
–Iako je situacija iznimno ozbiljna, još nismo prošli točku bez povratka. Imamo globalne sporazume i rješenja za vraćanje prirode na put oporavka do 2030. godine, ali do sada je postignut mali napredak u provedbi i nedostaje osjećaj hitnosti. Odluke koje donesemo i aktivnosti koje provedemo u sljedećih pet godina bit će ključne za budućnost života na Zemlji. U svojim rukama imamo moć i priliku da promijenimo postojeću putanju. Možemo obnoviti naš planet, ali moramo odmah djelovati – reče KIrsten Schuijt, a jesu li se njene riječi ‘primile’ u ušima i svijesti onih koji odlučuju, saznat ćemo za pet godina.
Inače, WWF Adria danas održava konferenciju za javnost u Laubi o ovoj temi. Programska direktorica Dunja Mazzocco Drvar donosi sažetak Izvještaja, nakon čega će uslijediti panel diskusija u kojoj sudjeluju Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije; Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta; Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u RH; Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a i dr.sc. Dražen Cepić, Institut za društvena istraživanja.
Ilustracija: lavić © Juozas Cernius_WWF-UK.jpg
Izvještaj o stanju planeta 2024. je petnaesto izdanje tradicionalne WWF-ove znanstvene publikacije koja izlazi svake dvije godine. Cijeli izvještaj i sažete verzije izvještaja dostupni su na stranici wwfadria.org.
- Uzastopna izdanja Indeksa živućeg planeta ne mogu se direktno uspoređivati jer uzimaju u obzir različite skupine životinjskih vrsta. Važno je naglasiti i značaj 1970. godine, početne godine mjerenja, za različite regije u kojima se vrši mjerenje. U Europi i Sjevernoj Americi su veliki utjecaji na prirodu bili prisutni i prije početka mjerenja Indeksa 1970. godine, što objašnjava zašto je zabilježen manji negativni trend u populacijama. Sjeverna Amerika je zabilježila prosječan pad od 39%, dok su Europa i srednja Azija zabilježile pad od 35%.
- Zemlje trebaju podnijeti revidirane nacionalne strategije i akcijske planove biološke raznolikosti (NBSAP) usklađene s Globalnim okvirom za biološku raznolikost prije Konferencije o bioraznolikosti COP16 u gradu Cali u Kolumbiji (od 21. listopada do 1. studenoga 2024). WWF poziva zemlje da osiguraju ambicioznost i sveobuhvatnost ovih strategija, kao i njihovu ulogu u povećavanju financiranja za očuvanje bioraznolikosti. Više o WWF-ovim očekivanjima za COP16 možete pročitati OVDJE.
- U okviru Pariškog sporazuma, zemlje moraju predstaviti nove klimatske planove (Nacionalno utvrđen doprinos – NDC) do 2025. godine, u kojima će biti nacrt njihovog doprinosa ograničavanju zagrijavanja na 1,5°C. Ti bi planovi trebali uključivati i mape načina za pravedno ukidanje fosilnih goriva i transformaciju prehrambenih sustava. Mi u WWF-u se nadamo da će na konferenciji COP29 u Bakuu, Azerbajdžan (od 11. do 22. studenog) biti postignut dogovor o novom, ambicioznom cilju financiranja klimatskih aktivnosti kako bi se zadovoljile potrebe zemalja u razvoju za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje njima. Više o očekivanjima WWF-a za COP29 možete pročitati OVDJE.
Inače, WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
