Onečišćenje, degradacija staništa, utjecaji klimatskih promjena i pretjerano korištenje slatkovodnih resursa vrše pritisak na europska jezera, rijeke, obalne i podzemne vode kao nikada prije. Prema najvećoj procjeni zdravstvenog stanja europskih vodnih tijela, koju je objavila Europska agencija za okoliš (EEA),Europa nije na pravom putu da ispuni svoje ciljeve poboljšanja zdravstvenog stanja voda prema pravilima EU-a. Bolje upravljanje vodama ključno je za poboljšanje otpornosti na vodu, smanjenje pritiska na vodu i osiguranje dovoljno kvalitetne vode za europske građane, prirodu i industriju. EEA, eto, otkriva toplu vodu, rekli bi neki. No dobro je da se kontinuirano upozorava na taj problem, jer u nekim članicama EU-e, na primjer u Hrvatskoj, vodeća politika se ni najmanje ne bavi vodama, a ni drugim najvažnijim pitanjima za svoje građane, već o vlastitim interesima.
Agencija EU-a sa sjedištem u Kopenhagenu istaknula je da postoji hitna potreba za povećanom otpornošću i održivim izvorima svježe pitke vode za ljude i okoliš, naglasivši nužnost hitnog djelovanja.
Poljoprivreda je najveći pritisak koji utječe na površinske i podzemne vode, navodi se u izvješću EEA ‘ Stanje vode u Europi 2024.: potreba za poboljšanom otpornošću na vodu ‘. To je rezultat korištenja vode i onečišćenja uslijed intenzivne upotrebe hranjivih tvari i pesticida, prema vlastitom praćenju država članica. Poljoprivreda je daleko najveći neto potrošač vode u Europi i, bez promjena u praksi, potražnja za navodnjavanom poljoprivredom vjerojatno će se povećati s klimatskim promjenama.
‘Voda’ (foto TRIS/G. Šimac)
Izvješće EEA-e pokazuje da su, usprkos određenom napretku, europske vode i vodeni ekosustavi još uvijek pod velikim utjecajem kemikalija , uglavnom onečišćenja zraka od proizvodnje energije na ugljen i difuznog onečišćenja hranjivim tvarima i pesticidima iz poljoprivrede. Degradacija staništa također je široko rasprostranjena. Dodatni izazov za zaštitu vodenih ekosustava su klimatske promjene, koje remete vremenske obrasce i dodatno povećavaju pritiske na vodne resurse i upravljanje.
Samo 37% europskih površinskih voda postiglo je ocjenu ‘dobro‘ ili ‘visoko’ ekološko stanje, mjeru zdravlja vodenog ekosustava, prema Okvirnoj direktivi o vodama EU-a, a samo 29% postiglo je ‘dobro’ kemijsko stanje u razdoblju od 2015. do 2021., prema podacima koje su dostavile države članice EU.
“Zdravlje europskih voda nije dobro. Naše se vode suočavaju s nizom izazova bez presedana koji prijete sigurnosti kvalitetne vode u Europi. Moramo udvostručiti naše napore kako bismo obnovili zdravlje naših vrijednih rijeka, jezera, obalnih voda i drugih vodnih tijela i osigurali da ovaj vitalni resurs bude otporan i siguran za generacije koje dolaze – kaže direktorica EEA Leena Ylä-Mononen.
Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica EEA-e
Mjere koje su poduzele države članice uspjele su izbjeći daljnje pogoršanje stanja voda EU-a rješavanjem nekih kemijskih onečišćenja i poboljšanjem izgleda za neke vrste, poput dagnji i rakova, ali nije uočeno opće poboljšanje od posljednjeg ciklusa praćenja.
Podzemne vode u Europi prolaze bolje od površinskih voda, sa 77% u dobrom kemijskom stanju, a u smislu opskrbe, 91% podzemnih voda navodno je u dobrom kvantitativnom stanju. Ali i dalje postoje problemi u smislu onečišćenja pesticidima i hranjivim tvarima. Podzemna voda ključni je izvor naše pitke vode i potrebna je okolišu, poljoprivredi i industriji.
Dobro kemijsko zdravlje znači izostanak prekomjernog onečišćenja hranjivim tvarima i štetnim kemikalijama poput PFAS-a i mikroplastike.
Površinskim vodama prijeti i ugrožava ih onečišćenje zraka (izgaranje ugljena, emisije iz vozila itd.), ali i poljoprivreda, koja zbog odlaganja većih količina otpada zagađuje tlo.
“Europska poljoprivreda morala bi više koristiti održivije prirodne i agroekološke prakse uz poticajne mjere i promjene kada su posrijedi naše prehrambene navike”, preporučuje se u izvješću.
Rok postavljen Okvirnom direktivom o vodama (WFD) EU-a za postizanje dobrog statusa površinskih i podzemnih voda bio je 2015., a najkasnije do 2027. Prema trenutnoj stopi napretka, to neće biti ispunjeno.
Ilustracija: poplava, voda… (foto TRIS/G. Šimac)
-Smanjenje upotrebe vode i poboljšanje učinkovitosti ključni su za rješavanje problema s vodom u poljoprivredi, industriji i kod kuće. Postavljanje ciljeva , usmjereno na uštedu vode ili smanjenje potražnje, moglo bi pomoći u pokretanju akcije i olakšati praćenje napretka prema otpornosti na vodu. Ažurne i pravodobnije informacije o količini i kvaliteti vode također su potrebne za poboljšanje upravljanja vodama. Pritiske treba smanjiti. Onečišćenje se mora spriječiti u skladu s ciljevima akcijskog plana EU-a za nultu razinu onečišćenja . Kratkoročno je potrebno smanjiti korištenje i spriječiti ispuštanje štetnih tvari i hranjivih tvari u vodu. Obnova prirode ili ponovno povezivanje rijeka i njihovih poplavnih nizina te obnova močvara i tresetišta može dovesti do zdravijih, biološki raznolikih slatkovodnih ekosustava, koji mogu opskrbljivati kvalitetnom vodom, a istovremeno skladištiti ugljik i ublažavati utjecaj ekstremnih vremenskih prilika. –ističe se.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju izazove opskrbe vodom. Takozvani ”vodni stres” jedan je od najvažnijih okolinskih čimbenika koji štetno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, rezultirajući znatnim smanjenjem uroda, što je sve veći problem u Europi, posebice zbog sve uočljivije nestašice vode na njezinu jugu i sve češćih i pogubnijih suša diljem kontinenta, upozorava EEA.
Izvješće EEA najveća je procjena zdravlja europskih voda, koja uključuje više od 120 000 površinskih voda i 3,8 milijuna km ćetvornih područja podzemnih voda diljem EU-a i Norveške. Izvješće se temelji na podacima iz 19 država članica EU-a . Predstavlja 85% površinskih voda i 87% površine podzemnih voda u EU.
Svi ključni rezultati i prijavljeni podaci o državama članicama EU i Norveškoj mogu se pronaći u informacijskom sustavu WISE Freshwater.
