Boris Ruge, „drugi čovjek NATO-a u srijedu je sjeo za stol s članovima vanjsko-politićkog odbora Sabora i izaslanstvom Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, kako bi i dodatno pojasnio karakter NSATU misije za Ukrajinu i na taj način pokušao dokinuti dvojbe onih saborskih zastupnika u oporbi koji nisu suglasni da hrvatski vojnici sudjeluju u ovoj aktivnosti NATO-a. Načelnik Glavnog stožera OSRH Tihomir Kundid u Sabor nije došao. Da bi Sabor donio odluku o ovoj prijepornoj misiji potrebna je dvotrećinska većina, a prema javno izraženim stavovima oporbe to se ovog trenutka čini “nemogućom misijom”. Hoće li Ruge uspjeti u onome u čemu Plenković i HDZ nisu? S obzirom da se ništa novog nije moglo čuti iz njegovih pojašnjenja, malo je vjerojatno da će dolazak visokog predstavnika NATO-a u hrvatski Sabor pomoći da protivnici misije promijene mišljenje…
Na sjednicu nisu došli zastupnici SDP-a, kao ni većina oporbenih zastupnika, a pojavilo se tek nekoliko zastupnika iz Možemo!, Mosta i u ime Kluba nezavisnih Marija Selak Raspudić.
Ruge je objašnjavao što zapravo predstavlja NSATU misija i pritom decidirano kazao kako ova NATO aktivnost neće se provoditi na teritoriju Ukrajine, ali će neki časnici povremeno radi koordiniranja pomoći odlaziti u Ukrajinu.
–NATO-u sam se priključio 1991. u Bonnu. Bio sam desk officer kad je počeo rat na ovim područjima. Bilo je puno dramatičnih trenutaka u tom razdoblju i svjedočio sam hrvatskoj borbi za slobodu. Pomno sam pratio razvoj Hrvatske od 1991. i dobro sam upoznat sa situacijom. Slike koje vidim u Ukrajini, podsjećaju me na Hrvatsku 1991. Kad vidim slike Bahmuta, podsjete me na Vukovar i napade na brojne hrvatske gradove, kao i na civile koji su patili i stradali- uvodno je rekao Ruge, prenosi N1, praveći paralelu između Hrvatske 90-ih i Ukrajine danas.
Da bi pomogli Ukrajini kao žrtvi ruske agresije u NATO-u su odlučili uspostaviti novu obučnu NSATU misiju za sigurnosnu obuku i potporu Ukrajini, naveo je dodajući da je „nova zapovjedna grana NATO-a smještena u Wiesbadenu i očekujemo da će biti operativna u nadolazećim mjesecima. NSATU je odlučan poduprijeti ukrajinski suverenitet i imat će zadaće koje su već uspostavljene i već su na neki način određene nakon napada Rusije na Ukrajinu. Te zadaće su izričito obuka, nadgledanje obuke ukrajinskih oružanih snaga te pružanje potpore kroz planiranje. Vojnici će odlaziti u Wiesbaden i tamo će se pružati pomoć Ukrajini. Časnici će imati vezu s Ukrajinom i nekoliko njih ponekad će putovati u Ukrajinu. Svaka zemlja može odlučiti tko bi bili ti časnici za vezu. Neće se boriti, bit će samo časnici za vezu”, objašnjavao je ” drugi čovjek NATO-a”.
NSATU će, tvrdi zamjenik glavnog tajnika NATO-a, pratiti sigurnosna događanja u Ukrajini i omogućiti koordinaciju te suradnju među saveznicima. To će dati iskustvo onim časnicima koji će sudjelovati u NSATU misiji. NSATU neće davati vojnu potporu Ukrajini, ona će biti u smislu donacija. Dakle, 32 saveznika neće postati strana u sukobu, niti će NATO pružati logističku potporu izvan teritorija zemalja članica NATO-a. NSATU je uspostavljen izvan Ukrajine i neće biti NATO-ovih snaga u Ukrajini. Međutim, postojat će časnici za vezu koji će odlaziti u Ukrajinu i to će biti jedan ograničeni broj, koji će služiti kao veza s Ukrajinom. NSATU znači identifikacija i koordinacija različitih oblika potpore Ukrajini, a uspjeh će biti onoliki kolike će biti donacije i potpora različitih nacija kako bi postao koristan i operativan, to je ključna stvar koju želimo postići. Ovisimo apsolutno o donacijama u tom smislu. Ključno nam je da svaka zemlja članica odredi službenike koji će biti dodijeljeni misiji i to će biti vrijedan doprinos. Također, to je neophodno za uspjeh misije, ali i za to da Ukrajina bude suverena i neovisna država.- poručio je, javlja N1.
„Washingtonsku deklaraciju”, posebno je naglasio, „potpisali su šefovi država i vlada, a ona je rezultat pregovora 32 zemlje članice. Deklaracija jasno kaže da NATO neće biti strana u sukobu. Stoga, u pripremi svega, posavjetovali smo se s vojnom i pravnom stranom te smo šefovima vlada i država sve pojasnili. Ono što radimo jest pomaganje Ukrajini u njenoj samoobrani, ne borimo se zajedno s njom. Saveznik smo joj, ali ne i strana u sukobu”, podvukao je još jednom Ruge.
Govorom visokog predstavnika NATO-a, naročito onim dijelom koji se odnosio na Hrvatsku u borbi za vlastitu neovisnost, posebno dirnut je bio HDZ-ov Andro Krstulović Opara koji u to vrijeme nije bio na ratištu, nego je sjedio u prvom sazivu Sabora kao najmlađi zastupnik i zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova. Snažno ga se dojmila, rekao je, potpora koju je Hrvatska tada dobivala od Njemačke.
Ministar obrane Ivan Anušić naglasio je da Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u misijama, a u ovu novu aktivnost NATO-a ( NSATU ) Hrvatska se trebala priključiti 2024., 2025. i 2026. godine na teritoriju država članica saveza. Ponovio je da je na summitu u Washingtonu bio hrvatski predsjednik Zoran Milanović i da se misiji nije protivio, iako je za to imao priliku. No, unatoč svemu Hravtska će nastaviti pomagati Ukrajini, rekao je ministar.
-Vi kao zemlja imate opciju izostaviti tu funkciju slanja časnika i reći jasno da ne smiju biti poslani u Ukrajinu. Što se tiče NATO predstavništva u Kijevu, to je ured koji imamo od 1999. Tamo radi oko 60 zaposlenika i to nipošto ne znači da je NATO stranka u ratu s Rusijom. Mislim da obavljaju važnu ulogu veze između NATO-a i Ukrajine, ali nema veze sa sukobom s Rusijom- kazao je Ruge odgovarajući na pitanje HDZ-ovog Željka Reinera o NATO-vom uredu u Kijevu koji je odavno aktivan. No, ured u Kijevu je, dodaje, civilna struktura, odvojena od NSATU.
–Sve napore stavljamo na čvrsti temelj kako bi Rusija shvatila da nećemo napustiti Ukrajinu i da ćemo je nastaviti podupirati. Za budućnost je važno da Ukrajina bude demokratska i neovisna država. Ako se Rusiji dopušta ući 2014. ili 2022. pa prisvojiti dio ukrajinskog teritorija, moramo se bojati da ruski apetiti tu neće završiti. Zato moramo pokazati da to nećemo promatrati sa strane – rekao je na pitanje HDZ-ove Nataše Tramišak o važnosti NSATU misije za ukrajinsku neovisnost, napominjući da su se Australija i Novi Zeland također uključili u potporu NSATU-a jer vjeruju da se kršenje Povelje UN-a neće tolerirati.
Foto: xThomasxImo photothek.netx via Gulive
