Pariška urbana šuma u kojoj je posađeno 478 stabala, na Katalonskom trgu, prvorazredan je primjer brige gradskih vlasti za njihove sugrađane, za zdrav okoliš i revitalizaciju prirode kako bi stanovnici uživali u većim količinama kisika i zdravom zelenom okruženju. Kako bi disali punim plućima. I dok Francuzi sade u svojoj metropoli, u hrvatskim gradovima se i dalje sijeku stabla iz sasvim trivijalnih razloga, e da bi ustupili prostor za neku nehumanu betonsku gradnju, bilo stambenu, turističku ili ugostiteljsku. Često i bespravnu. Jer, kod nas je i dalje dominantna psihologija profita koji je važniji od zraka kojega udišemo…
Katalonski trg prije početka radova
U pariškoj, urbanoj katalonskoj šumi, nema otrovnih ispušnih plinova iz automobila, ovdje se čovjek, onako kako on to danas zna, vratio prirodi. Kako navodi Ekovjesnik, Katalonski trg u Parizu počeo se pripremati za sadnju šume prije dvije godine, 2022., ali nakon što je obavljeno javno savjetovanje u studenome 2021., a urbana šuma je primila prve posjetitelje u lipnju ove godine, na oduševljenje građana.
Place de Catalogne se nalazi u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora, okružuje ga suvremeni polukružni stambeni kompleks, s ukupno 274 stana, koji je izgrađen 80-ih godina prošlog stoljeća, a nekad je predstavljao iznimno prometni kružni tok kojim su neprestano cirkulirali automobili i zagađivali javni prostor. U središtu trga nalazila se fontana, rad poljskog autora Shamaï Habera, ali je bila izvan funkcije još od 2013. U sredini je bio toplinski otok, površine od oko 2000 kvadratnih metara, prekriven granitnim pločama za koje je specifično da akumuliraju toplinu, pa se stoga i nazivao toplinskim otokom. Umjesto granitnih ploča, danas ovaj urbani toplinski otok zauzima dvostruko veću površinu pod zelenilom. Danas su to otoci svježine, a ne topline…
Francuska je iznimno posvećena provedbi mjera prilagodbe klimatskim promjenama, Pariz pogotovo, o čemu svjedoči i Pariški klimatski plan kojim je do 2030. predviđeno novih 300 otoka svježine, a uz njih i tri urbane šume poput Katalonske koja je otvorena samo 44 dana prije Olimpijade.
Ova jedinstvena urbana šuma u srcu Pariza nije projekt koji je gradska vlast nametnula svojim građanima a da ih o tome nije ništa ni pitala. Naprotiv, mjesec dana je trajalo javno savjetovanje tijekom kojeg su građani imali priliku iznijeti svoje prijedloge. Održano je i niz konzultacija s načelnicima pariških arondismana, a posebno se konzultirala struka, točnije nacionalno udruženje arhitekata koje brine o francuskoj krajobraz6noj arhitekturi. Ne gradi se ovdje kako kome padne na pamet, i nije jedini kriterij novac investitora kojemu se zauzvrat daju odriješene ruke. Pariz čuva svoju arhitekturu i kulturno-povijesno urbano nasljeđe.
Katalonski trg nije slučajno odabran za prvu parišku urbanu šumu. Presudila je činjenica da u tom dijelu grada nema podzemne infrastrukture pa nije bilo zapreke za sadnju stabala čije korijenje treba odgovarajuću dubinu tla kako se ne bi zaplelo u vodovodne, plinske i druge instalacije.
Zelena oaza umjesto toplinskog otoka, šuma umjesto betona i asfalta, svježina umjesto užarenog zraka, k tome još i zagađenog ispušnim plinovima iz brojnih automobila, sve su to prednosti prve pariške urbane šume na samo par minuta od Montparnassa, a još se dobio i uski jarak za prikupljanje kišnice uz sam rub šume.
Automobile, koji spadaju među najveće zagađivače današnjice, zamijenili su bicikli, gusti promet – pješačka zona. Svi su ovim projektom profitirali, napose građani Pariza koji su s prvom urbanom šumom dobili ogledni primjer kako bi to trebalo izgledati i u drugim gradskim kvartovima. Jer, plan je sadnja čak 170 tisuća stabala do 2026., odnosno do kraja drugog mandata gradonačelnice Anne Hidalgo, a riječ je o projektu čija je vrijednost 9,6 milijuna eura.
Prva pariška urbana šuma prostire se na površini od 12 400 četvornih metara, s tim da središnji zeleni dio trga na kojem je posađeno nešto manje od petsto stabala zauzima prostor od oko 4 000 kvadrata. Stabla su gusto sađena, kombinirana su nova, mlada sa starijim sadnicama, a prirodni hlad krošnji omogućava izniman užitak rekreativcima i redovitim posjetiteljima ovog oplemenjenog urbanog gradskog trga.
A što će još Parižani dobiti ovom jedinstvenom šumom u gradu? Znatno primjereniju temperaturu, nižu za čak 4 stupnja, što je od iznimne važnosti u gradu kojemu klimatske promjene, kako se prognozira, donose u neradnim godinama tijekom ljeta i temperature od nevjerojatnih 50 stupnjeva!
Nova šumska površina koja će pozitivno utjecati i na smanjenje temperature zraka, apsorbirat će i ugljični dioksid, pročišćavati zrak i poticati bioraznolikost, jer će pogodovati razvoju ne samo brojnih biljnih nego i životinjskih vrsta. Politika ozelenjavanja Pariza ovim projektom je postigla pun pogodak, a njime je srušen i rekord s 45 tisuća posađenih mladih stabala u samo jednoj godini, kako se pohvalila pariška gradonačelnica, podsjećajući da je od 2020. godine grad zazaelenjen s ukupno 113 tisuća novih stabala, prenosi Ekovjesnik.
Inače, Katalonski trg ( 14. arondisman ) je samo jedna od tri izabrane lokacije za pariške urbane šume. Druga je Bois de Charonne s 2 000 stabala u 20. pariškom arondismanu, koja se dovršava na nekadašnjem zapuštenom zemljištu veličine 3,5 hektara koje je Grad Pariz kupio za 11 milijuna eura kako bi ga u potpunosti vratio prirodi. Treća je trg Place du Colonel-Fabien u 10. arondismanu, čije se uređenje očekuje do 2025. godine, dok bi sadnja manje urbane šume na trgu ispred pariške Gradske vijećnice trebala uslijediti nakon završetka Olimpijskih igara, piše Ekovjesnik.
Pariz bi mogao mnogima poslužiti kao primjer. Tako se provodi djelatna klimatska politika, a ne deklaracijama i rezolucijama koje bez konkretnih projekata ne znače ništa. Naposljetku, tko zna svaka čast, a tko ne zna, nije grijeh da kopira one koji znaju. A Pariz zna!
