Kakva će klima u Zagrebu biti 2080. godine? Koliko će toplije biti zime u Šibeniku za 56 godina? Koliko će tada biti sušnija ljeta u Dubrovniku? Nemamo pojma, dakako, tko bi to znao… No na ta pitanja je pokušao u svojem projektu odgovoriti prostorni ekolog sa Sveučilišta Maryland Matthew Fitzpatrick. On je izradio interaktivnu kartu pod nazivom “The Future Urban Climates”, a koja dokonima i znatiželjnima omogućuje istraživanje kako će klimatske promjene utjecati na njihovu ili bilo koju regiju na Zemlji.
Koristeći podatke Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), uskladio je 40.581 lokaciju diljem svijeta s obližnjim mjestima koja trenutno doživljavaju klimu kakva se očekuje za tu lokaciju do 2080. godine.
Ako niste zatvoreni u nekoj pećini i niste potpuna zatucana neznalica, znate kako se klima na Zemlji radikalno, brzo i nezaustavljivo mijenja. To znate i ako živite u Hrvatskoj ovo ljeto, odnosno upravo sada kada je u vašem okruženju temperatura zraka viša nego li je bila donedavno u isto doba godine.
Ljudi već stradavaju zbog klimatskih promjena i klimatskih ekstrema koje donose. S temperaturama koje su prošle godine dosegle predviđene ekstreme, a ove godine se isti trend nastavlja, očito je da ćemo se, pobijali mi to ili ne, suočiti s ekstremnijim scenarijima prikazanim na navedenoj karti.
A na karti se mogu vidjeti podaci, odnosno predviđanja klimatske budućnosti, za nekolicinu hrvatskih gradova. Klikom na ime grada (Zagreb, Karlovac, Varaždin, Osijek, Slavonski Brod, Vukovar, Sisak, Rijeka Pula, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik) otvara se prozorčić na kojemu stoje podaci o tome kakva se klima predviđa u 2080. godini, te se crvenom linijom na karti odbrani grad poveže s drugim gradom na svijetu koji danas ima takvu sličnu klimu.
Dakako, svi su hrvatski gradovi povezani s daleko južnijim i vrelijim predjelima Španjolske, Italije, Albanije…
Krenimo sa Šibenikom: očekuje se da će ljeta u Šibeniku 2080. godine biti 6,5°C toplija i 24% suša, a zime biti 4,2°C toplije i 2,7% vlažnije.
Što to znači? Pa najjednostavnijom matematikom dolazimo do podatka kako bi temperature mogle prelaziti 45 stupnjeva celzijusovih, a što to znači saznat će naša djeca i unuci, a koji ni krivi ni dužni moraju ispaštati zbog nerazumne eksploatacije i čovjekovog pogubnog utjecaja na klimatski sustav planeta. Sve naše generacije posljednjih desetljeća su također izravno odgovorne za buduće nevolje, a jer nismo dizali svoj glas protiv samoubilačkih politika koje su dovele do ovakvog stanja, a kojima je u pozadini bio važniji što veći profit, nego razumno korištenje resursa i očuvanje okoliša.
Na ovoj karti će Šibenčanima biti kao što je to danas u španjolskom gradu Cordobi, u Andaluziji, a gdje tamnošnje stanovništvo već godinama zbog ekstremnih suša žeđa, a poljoprivredna proizvodnja je ozbiljno ugrožena zbog nedostatka vode.
Za one koji misle da je sve ovo šala i naklapanje, neka skoči na internetske stranice s podacima o vremenskim uvjetima i predviđanjima za sljedećih nekoliko dana za grad Cordobu. Tamo će pronaći zastrašujući podatak da se sljedeći tjedan očekuju temperature od 46 stupnjeva Celzijusovih.
Da: 46 stupnjeva Celzijusovih.
A kako će biti u Cordobi 2080. godine. Još toplije nego danas, dakako, i to uza oko 7 stupnjeva više, nalik pustinjskoj klimi kakva je karakteristična za grad Kazerun u Iranu.
A kako će biti u Kazerunu i pokolici i s čim će se moći usporediti?
Ne zna se. Nema na Zemlji takvog mjesta (niti ga je ikad bilo) na kojem je toliko vruće koliko će biti u tom dijelu Irana.
Vratimo se u Hrvatsku: očekuje se da će ljeta u Rijeci u Hrvatskoj biti 7,3°C toplija i 21,9% suša, a zime biti 4,9°C toplije i 5,9% vlažnije. Najbolji klimatski analog je Skadar u Albaniji, kažu.
Zagreb? Očekuje se da će ljeta u Zagrebu u Hrvatskoj biti 7,2°C toplija i 22,3% suša, a zime 4,9°C toplije i 7,1% vlažnije, nalik prilikama kakvih ima Ponte di Castegnero u talijanskoj pokrajini Veneto.
Ljeta u Puli u Hrvatskoj biti 6,9°C toplija i 22% suša, a zime biti 4,9°C toplije i 3,5% vlažnije, kao što je to danas slučaj Torretta u Kalabriji.
Dubrovnik će biti 7,2°C topliji i 19,1% suši, a zimi 4,5°C topliji i 4,1% suši, kao što to danas doživljava stanovništvo juga Albanija i grada Vlore.
Osijek, Varaždin i Vukovar že biti otprilike 7,5°C (topliji i 23,9% sušniji, a zime će im biti oko 5,3°C toplije i 4,2% vlažnije. Svima će biti onako kako je danas na jugu Makedonije u Negotinu.
I žiteljima Slavonskog Broda će biti još nešto toplije nego maloprije navedenim gradovima, a kako će im biti mogu doznati ako otputuju u Gevgeliju u Makedoniji.
A Sisak? Grad koji je preživio potrese, ratove, pljačkašku privatizaciju i maćehinsku i nesposobnu vlast, možda izdrži i dramatične promjene klime koje se predviđaju, a po kojima se očekuje da će ljeta u Sisku u Hrvatskoj biti 7,7°C toplija i 25,1% suša, dok će zime biti 5,1°C toplije i 3,2% vlažnije, onako kako je u mjestu Brenzone u Italiji.
-Klimatske promjene već su počele transformirati planet Zemlju, a tijekom sljedećih nekoliko desetljeća očekuje se da će se te dramatične transformacije ubrzati kao stalni odgovor na emisije stakleničkih plinova. Možda ste već iskusili ove promjene tamo gdje živite i možda se pitate: Kakva će biti klima budućnosti tamo gdje ja živim? Koliko će ljeta biti vruća? Hoće li i dalje padati snijeg zimi? I možda: Kako bi se stvari mogle promijeniti ako djelujemo na smanjenju emisija? Ova web aplikacija pomaže dati odgovore na ova pitanja. Nemamo vremenske strojeve pa ne možemo otputovati u 2080. godinu. Međutim, možemo razmišljati o mjestima koja su danas toplija i vlažnija (ili suša) nego mi gdje živimo. – veli autor ove aplikacije Matthew Fitzpatrick.
Matthew Fitzpatrick
Možda ste čak putovali na takvo mjesto na odmor ili na posao i iskusili kakvo je vrijeme na tom mjestu, nastavlja…
– Kako bi pronašla mjesta s klimom koja je danas najsličnija očekivanoj budućoj klimi u vašem gradu, web-aplikacija koristi analizu podataka za tisuće gradova, mjesta i predgrađa diljem svijeta kako bi odgovorila na pitanje: Kad bih želio doživjeti kakva će klima u mom gradu biti u budućnosti, kamo da idem? Sumnjamo da će vas odgovor iznenaditi. –zaključuje Matthew Fitzpatrick.
Na koncu, kao što smo primjetili i ranije, neki gradovi nemaju se s čim usporediti…
-Zanimljivo, ali ne nužno i iznenađujuće otkriće je da ne postoje savršena podudaranja. Drugim riječima, ni za jedan grad ne postoji identična klima budućnosti i sadašnjosti. Zapravo, zbog očekivane klimatske promjene, za mnoge gradove “najbolje” podudaranje nije nimalo slično, posebno za gradove bliže ekvatoru. To znači da bi mnogi gradovi mogli doživjeti buduću klimu koja nije nalik ičemu što je danas prisutno na Zemlji, osobito ako se stope emisija stakleničkih plinova ne smanje.- veli Fitzpatrick.
Sretno svima.
