Čelnici vladajuće partije HDZ, predvođeni aktualnim ministrom obrane I. Anušićem, sve češće najavljuju kako će se u Hrvatsku ponovno uvesti obvezni vojni rok koji će mladiće u Hrvatskoj natjerati da se na zasad neodređeno vrijeme odvoje od obitelji, studija i poslova kojima se bave. Ta omražena praksa je nešto starijima dobro poznata iz razdoblja bivše Jugoslavije, kao uglavnom traumatična obveza odlaska u tadašnju Jugoslavensku narodnu armiju. Nešto slično bi sada uveo i HDZ, a koji svoj politički program dijelom temelje tezama protiv odavno pokojne države, iako je značajan dio čelnika te partije i onda obnašao visoke položaje u nekadašnjim komunističkim partijame, vojsci, vlasti i drugim javnim i tajnim službama.
Dapače, mnogi od njih su zahvaljujući društvenim položaju i rodbinskim vezama često uspješno uspjeli izbjeći služenje vojnog roka u JNA, a pretpostavka je kako bi slično bilo i sada: privilegirani sinovi dužnosnika će prije otići na studij u inozemstvo nego u vojarne. Dakle, sada bi država koja ima puno značajnijih problema u društvu, poput iseljavanja mladih, katastrofalne demografske slike, krhkog gospodarstva koje se zasniva na nestabilnom masovnom turizmu, te manjkavog zdravstvenog, socijalnog i obrazovnog sustava, novac trošili na uvođenje vojnog roka. Mnogi se pitaju treba li Hrvatska, kao članica NATO-a, trošiti svoje resurse na takvo što, umjesto da ojača profesionalnu vojsku.
Kako navodi HRT pozivajući se na izjave I. Anušića, vojna obveza za sve mladiće starije od 18 godina trebala bi stupiti na snagu s prvim danom iduće godine, uz tvrdnje kako je za uvođenje vojnog roka sve spremno te se još samo čeka politička procedura…
2008. godine 90 posto mladih nije htjelo nošenje oružja
Nadalje, HRT navodi i kako se detalji još bruse, što je posve tipično za šlampavost i praksu nekompetentnosti kakva je svojstvena vlastodršcima u Hrvatskoj posljednjih desetljeća.
– Između dva i tri mjeseca se planira provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti je da smo mi podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, i ono što će biti i tada u služenju obveznog vojnog roka, isto će ostati vjerojatno ta naknada – rekao je ministar obrane Ivan Anušić, kako navodi HRT.
Kako kaže Anušić. ‘ideja je da se što više mladih zadrži unutar sustava obrane, a, prema procjenama, godišnje bi obuku trebalo proći njih 15 tisuća.’
– Sigurnosni izazovi su takvi da stavljaju pred sve nas obvezu promišljanja, ne samo Hrvatsku, već i mnoge zemlje u svijetu i Europi kako aktivirati taj model – reče o toj temi i drugi HDZ-ov ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Inače, podsjeća se kako je u Hrvatskoj obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno služenja za one kojima se to sviđa. Jedan od najvažnijih podataka iz tog vremena je i taj kako je tada gotovo 90 posto mladih iskazalo kako ne žele obavezni vojni rok i nošenje oružja (!), te su se pozvali na tzv. priziv savjesti i iskoristili mogućnost da ne uzimaju puške u ruke.
Inače, nije poznato jesu li iz vladajuće partije ozbiljno pristupili zamisli o uvođenju obaveznog vojnog roka, makar na način da su proveli anketu i istraživanje o stajalištu mladih: žele li oni ili ne uvođenje obveznog vojnog roka. Vjerojatno nisu propitivali ni koji bi postotak mladića danas posegnuo za prizivom savjeti.
Umjesto toga Anušić i HDZ imaju rješenje za one koji ne žele uzeti pušku za ruke.
– Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava, nosit će se neke druge stvari – oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema državi morati odradit – ustvrdio je Anušić.
Dvostruko dulji rok i manja plaća za one bez puške
Sljedeća najava je posebno problematična: za one koji ne budu htjeli pušku te se odluče za služenje civilnog roka obuka će trajati dulje i uz znatno manje povlastice, kako kažu.
Je li takva mogućnost posebnog tretiranja potencijalnih civilnih obveznika zakonita, ne znamo, ali je iz aviona vidljivo je da je diskriminirajuuća i nepoštena.
Ilustracija – Bivša predsjednica RH i hadezeovka s nekom puškom (foto: printscreen HTV)
Nadalje, ministar Anušić pojasnio je da će obveza godišnje obuhvatiti potencijalno 18 tisuća mladića i da će ona trajati tri mjeseca, te kako ostaje pravo na prigovor savjesti, ali da će zakonom “demotivirati služenje civilne službe” jer će trajati šest mjeseci.
Dakle, ako je pravilno shvaćena namjera vlasti, oni s puškom bi imali dvostruko kraću obvezu i veću plaću od onih koji se odluče na priziv savjeti.
Kako će ova ideja HDZ-ove vlasti utjecati na mlade koji još nisu napustili domovinu i otišli u Irsku, Njemačku, Švedsku, Norvešku... da to ipak učine? Nije za vjerovati da su oni koji odlučuju uopće promišljali o tim problemima, ali su zasigurno razmišljali o modelima koji će povlaštenim sinovima omogućiti izbjegavanje služenja vojnog roka, a nekima i profit i bogaćenje u poslovima npr. opskrbe ročnih vojnika hranom, pićem, opremom itd.
Ipak, uslijedila je i reakcija dijela javnosti koja se ne slaže s ovom namjerom niti se da impresionirati populističkim kvazidomoljubnim politikama.
-Ovakav prijedlog obveznog vojnog roka je protuustavan, krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima te je ekonomski štetan. Prema Ustavu Republike Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savjesti, što im omogućuje da, zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja, odbiju sudjelovanje u vojnim dužnostima i umjesto toga izvršavaju civilnu službu. Ovo pravo je također zajamčeno člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim Europski sud za ljudska prava ističe da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak, čemu se protivi najava ministra obrane Anušić -navode iz Inicijative protiv obveznog vojnog roka koju je pokrenuo Centar za ekonomsko obrazovanje.
Centar za ekonomsko obrazovanje najavljuje pravne korake, uključujući prijedlog za ocjenu ustavnosti, tužbu Europskom sudu za ljudska prava i javne prosvjede, kako bi se zaustavila ova politika.
Neravnopravnost žena
Građani, organizacije civilnog društva, sindikati i udruge poslodavaca pozvani su da se pridruže peticiji protiv uvođenja obveznog vojnog roka. Peticija se može potpisati na vojnirok.hr, a na istoj se stranici može pronaći više informacija o ciljevima i argumentima inicijative. Informacije se mogu pronaći na društvenim mrežama pod nazivom @vojnirokHR.
Inače, podsjećaju da je u presudi iz 2018. godine protiv Armenije Sud u Strasbourgu zaključio da alternativna služba ne smije trajati više od 50% dulje od vojnog roka. U slučaju Armenije, gdje je alternativna služba trajala gotovo dvostruko duže od vojne, Sud je utvrdio povredu članka 9. Europske konvencije o ljudskim pravima. Ova presuda, kažu iz Inicijative protiv obveznog vojnog roka, sugerira da bi najavljene promjene u Hrvatskoj također predstavljale kršenje prava na prigovor savjesti.
Ilustracija: Oklopno vozilo s grabljama (foto U.S. Army)
Osim kršenja prava na slobodu savjesti, inicijativa ističe problem nejednakosti pred zakonom. Prema važećem Zakonu o obrani, svi državljani između 18 i 55 godina (muškarci) i 50 godina (žene) su vojni obveznici. Iako žene već služe u oružanim snagama pod istim uvjetima kao i muškarci, zakon ih izričito oslobađa novačke obveze i obveze služenja vojnog roka. Ministar je najavio da će tako ostati i u novom zakonu, što inicijativa smatra kršenjem ustavnih odredbi o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.
Inicijativa također naglašava ekonomske posljedice vojnog roka, ističući da bi prisilno služenje imalo značajan negativan učinak na tržište rada.
Inicijativa protiv uvođenja vojnog roka upozorava da će prisilni rad ročnika koštati više nego što se procjenjuje. Troškovi nisu samo za smještaj, hranu, prijevoz i obuku već i razlika između naknade za prisilni rad i zarade koju bi ročnici ostvarili na tržištu rada. To će, kažu, dodatno pogoršati nedostatak radne snage u Hrvatskoj, što će negativno utjecati na gospodarstvo.
Rezultat: ekonomska šteta i još veći nedostatak radne snage
Napominju i da bi odgoda ulaska desetaka tisuća mladih ljudi na tržište rada pogoršala već postojeći nedostatak radne snage u Hrvatskoj.
-Pozivamo vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja protuustavnog, protukonvencijskog i ekonomski štetnog vojnog roka. Vlada treba razmotriti i uvesti drugačije politike poput revizije plaća vojnih službenika i uspostave robusne ugovorne pričuve. To bi omogućilo oružanim snagama ispunjenje obrambene funkcije bez kršenja prava i sloboda građana i s manje troškova za gospodarstvo – poručuju iz inicijative.
Inicijativa protiv obveznog vojnog roka naglašava da se, u slučaju uvođenja vojne obveze, ona ne smije nametnuti građanima samo zbog spola, a trajanje civilne službe ne smije imati odvraćajući učinak na osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti.
-Educiramo, proučavamo i pokrećemo rasprave o ekonomskim i javnim politikama. Prepoznajemo važnost snažne afirmacije građanskih sloboda radi poštivanje prava pojedinaca u demokratskom društvu. Pozivamo sve organizacije civilnog društva koje se zalažu za očuvanje ljudskih prava da se pridruže Inicijativi. Jednako tako pozivamo sindikate i udruge poslodavaca da podrže inicijativu protiv politike koja će negativno utjecati na tržište rada – zaključuje Centar za ekonomsko obrazovanje.
