Europski put Bosne i Hercegovine ponovo je na dnevnom redu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte sastali u se u utorak u Sarajevu s članovima Predsjedništva BiH te započeli razgovore s bosanskohercegovačkim dužnosnicima. Na taj se sastanak nije odazvao hrvatski premijer Andrej Plenković, jer, kako su javili mediji, nije htio sjesti za isti stol sa Željkom Komšićem kojemu odriče legitiman status hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Razgovorima s von der Leyen i Rutteom se, javlja N1, pridružio naknadno, te dao zajedničku izjavu za medije s Borjanom Krišto, predsjedateljicom Vijeća ministara BiH, Ursulom von der Leyen, predsjednicom Europske komisije, i Markom Rutteom, predsjednikom nizozemske vlade. Dio BiH medija Plenkovićev potez je nazvao skandaloznim činom nepoštovanja države BiH…
Reforme, preduvjet za pregovore
Krišto je u izjavi apostrofirala ulogu Hrvatske i premijera Plenkovića u naporima da se BiH vrati na europski put, te izrazila optimizam glede otvaranja pregovora u čemu očekuje podršku RH. Najavila je i skoro donošenje plana ekonomskih reformi ta promjene izbornog zakonodavstva.
-Očekujemo od EU kao ključnog partnera da nastavi poticati ove promjene. Trebamo učiniti sve da izbjegnemo nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice koje bi mogle narušiti odnose unutar same koalicije i institucija- kazala je Krišto, naglašavajući potrebu da se izbjegnu intervencije i rješenja međunarodne zajednice, jer, kako je rekla, “budućnost Bosne i Hercegovine ovisi o našoj sposobnosti, predanosti i odgovornosti”.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen je konstatirala da je napredak u BiH vidljiv, ali je potrebno učiniti više posebno po pitanju demokracije i vladavine prava, oko pravosuđa i pranja novca.
-Pokazali ste snažnu posvećenost europskom putu, zato ste i postali zemlja kandidat. Prošlog prosinca EU je donijela povijesnu odluku da će otvoriti pregovore sa BiH ako budu ispunjeni uvjeti koje smo dogovorili. Što to zapravo znači? Svjedoci smo određenog napretka s važnim zakonima koji su usvojeni, vi ste pokazali da možete ostvarivati rezultate. Što više rezultata ostvarujete, meni više pomažete u izradi izvještaja- kazala je Von der Leyen.
Plenković izbjegao susret s Komšićem!
Premijer Andrej Plenković je, uzostalo, pokušao objasniti zašto nije bio na prvom dijelu razgovora s BiH dužnosnicima te naglasio da ni trenutak, a ni sastav sastanka nije slučajan.
-On je plod rasprave i današnji posjet je poticaj da u sljedećim tjednima BiH donesene određene reforme i zakone kako bi dala argumente EK da u svom izvješću stvori preduvjete za otvaranje pregovora s BiH- ocijenio je Plenković, naglašavajući da je Hrvatska najveći zagovaratelj i prijatelj BiH po pitanju priključenja EU. Izrazio je optimizam i uvjerenje da će u sljedećim tjednima Europska komisija odobriti nužne argumente da ta odluka u ožujku bude donesena. Apelirao je na BiH da “ovaj otvoreni prozor iskoristi”, a Hrvatska će, dodao je, sa svoje strane podržati BiH u toj ključnoj odluci i na tom putu.
Zašto je izbjegao susret s Komšićem? Na to je pitanje odgovorio tvrdnjom da time nije htio iskazati nepoštovanje prema instituciji Predsjedništva BiH, već se to odnosi na jedan problem koji je u BiH na djelu od 2006.
–Odnosi se na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kao što svi vi znate, biran je ne većinskom voljom hrvatskog, nego drugih naroda. Mi smo protiv toga, ne zato što imamo nešto protiv Komšića, nego principijelno zbog načina na koji je izabran. On je za nas član Predsjedništva koji zastupa hrvatski narod, ali nije izabran po legitimitetu. Mi njega nismo primili u Hrvatskoj niti smo ga posjetili. Mi smo se neformalno sreli, da, jesmo. Došao sam ovdje da bih svim srcem pomogao Bosni i Hercegovini- poručio je Plenković.
Inače, predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i nizozemskog premijera Marka Ruttea, u utorak su u Sarajevu dočekali članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Željka Cvijanović i Denis Bećirović . Plenković, iako najavljen, na sastanak nije došao.
Dio bosanskohercegovačkih medija Plenkovićev nedolazak na sastanak s članovima Predsjedništva BiH ocijenio je skandaloznim činom nepoštovanja države BiH.
U međuvremenu su iz hrvatske vlade priopćili da se ovaj posjet odvija na inicijativu Hrvatske, a u cilju pružanja podrške političkim akterima u BiH za provedbu reformi koje su preduvjet za otvaranje pristupnih pregovora s EU.
-Što se tiče sastanka s tročlanim Predsjedništvom BiH, konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade jednako je postupio i prigodom radnih posjeta 2021. i 2023. godine – kada je održao sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BIH. Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik Vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup- priopćeno je iz Vlade RH.
U ožujku će Europsko vijeće raspravljati o provedbi reformi u BiH koje su ključne za otvaranje pregovora o pristupanju ove zemlje EU, a odluka o tome umnogome će ovisiti o preporuci koju će prije toga izraditi Europska komisija.
Šefovi država i vlada EU su u prosincu prošle godine odobrili otvaranje pristupnih pregovora za Ukrajinu i Moldaviju dok se od BiH očekuje provedba bar dijela reformi što ih je kao obvezu te zemlje Europska komisija definirala još 2019. godine.
Milanović: Izmjena Izbornog zakona je prioritet!
Iz Ureda Predsjednika RH stiglo je također priopćenje u kojem Zoran Milanović pozdravlja napore koje poduzimaju demokratski izabrani predstavnici vlasti u BiH u cilju izmjena Izbornog zakona. U priopćenju se ističe da je dogovor o izmjeni Izbornog zakona BiH jedini ispravan put i jedini način da se stabilizira politička situacija u BiH.
-Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, o kojima razgovaraju demokratski izabrani predstavnici vlasti BiH, jamčio bi hrvatskom narodu u BiH pravo biranja svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, odnosno da hrvatski narod bude legitimno predstavljen u najvišem državnom tijelu BiH.
Budući da danas, kao ni nakon nekoliko prethodnih izbornih ciklusa, hrvatski narod u BiH nema svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, izmjena Izbornog zakona je prioritet koji predsjednik Milanović smatra važnim korakom kako prema osiguranju prava hrvatskog naroda u BiH, tako i prema postizanju stabilne i funkcionalne BiH, buduće članice EU- kaže se u priopćenju, uz napomenu da “sve dosadašnje intervencije u izborno zakonodavstvo BiH koje su dolazile sa strane ili su bile nametane BiH mimo volje izabranih predstavnika triju konstitutivnih naroda, na žalost, nisu doprinijele stabilizaciji i boljem funkcioniranju BiH” već su “dodatno pretvarale BiH u protektorat i kočile su demokratski napredak BiH stvarajući nezadovoljstvo i otpor”.
-Zbog toga neugodno iznenađuje činjenica što i sada svjedočimo pokušajima da se oteža ili čak spriječi dogovor o izmjeni Izbornog zakona koji je važan dio šireg rješenja za funkcioniranje BiH i napretka prema EU. Izjave, poput one iz Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, koje izmjene Izbornog zakona nepotrebno vezuju uz izmjene Ustava BiH – Hrvatskoj su neprihvatljive i mogu se tumačiti kao pokušaj opstrukcije rješenja koje bi hrvatskom narodu osiguralo ravnopravnu i legitimnu zastupljenost u tijelima vlasti BiH.
Predsjednik Milanović naglašava kako upravo legitimno izabrani predstavnici sva tri naroda u BiH trebaju odlučivati o Izbornom zakonu BiH jer samo dogovor triju konstitutivnih naroda može osigurati stabilnost i funkcionalnost te države, kao i njen ulazak u EU što Republika Hrvatska godinama podupire.
