Od 22. siječnja do 2. veljače hrvatski suci bit će u tzv. bijelom štrajku, a pridružit će im se i državnoodvjetnički službenici. Sve aktivnosti u prvostupanjskim i drugostupanjskim predmetima se odgađaju, osim u onim slučajevima gdje bi to prouzročilo nenadoknadivu štetu. Razlog su indeksacije, koeficijenti za plaće, platni razredi, u najkraćem, sustavno rješavanje materijalnog statusa sudaca. Kao i u svakom štrajku, tako se ni u ovom ne slažu podaci o odazivu kojima barataju organizatori ( Udruga hrvatskih sudaca ) i Ministarstvo uprave i pravosuđa…
Iz Ministarstva su se oglasili i posebnim priopćenjem u kojem otvoreno izražavaju sumnju u podatke sudačke udruge o navodno 80- postotnom odazivu sudaca.
U priopćenju se ističe da je prvog dana štrajka, prema podacima eSpisa , odgođeno svega 35 posto ročišta na svim hrvatskim sudovima, odnono 741 od ukupno 2077.
– Ako uzmemo u obzir da je u “regularnim“ danima bez štrajka, prosjek dnevnih otkazivanja 13%, taj postotak je još i manji – tek dodatnih 22% potaknuto samim štrajkom. U slučaju da uistinu 80 posto hrvatskih sudaca danas štrajka, kako Udruga hrvatskih sudaca tvrdi, broj odgođenih ročišta bio bi veći. Zasigurno ne spadaju sva današnja zakazana ili održana ročišta pod hitna- napominju iz Ministarstva pravosuđa te pozdravljaju odluku sudaca diljem Hrvatske koji se, kažu, u većini nisu odlučili za štrajk. Time su pokazali, dodaje se u priopćenju, da su prepoznali inicijativu Ministarstva oko povećanja plaća, ali i odgovornost prema građanima i pravnom sustavu održavajući ročišta usprkos naputcima Udruge hrvatskih sudaca.
Iz Ministarstva opetovano ističu da je Udruga sudaca prošli tjedan dvaput odbila vlastiti zahtjev o uvođenju materijalnih prava, čime bi se neto plaće sudaca u prosjeku uvećale za gotovo 700 eura za manje od godinu dana. A to bi bilo, tvrde, i najveće povećanje sudačkih plaća u posljednjih nekoliko godina.
I dalje ostaju, kako su poručili, otvoreni za dijalog, ali ne prihvaćaju ultimatume i prijetnje poput one o bojkotu rada u izbornim povjerenstvima koju je osudio i predsjednik Vrhovnog suda- stoji u priopćenju Ministarstva uprave i pravosuđa.
Suci su odgode ročišta i svih ostalih aktivnosti na predmetima nazvali “mjerama upozorenja”, no, ma kako tko to tumačio, činjenica je da se na sudovima ne radi, odnosno da su u štrajku! Mnogi će, zbog ukupno loše situacije u hrvatskom pravosuđu, ironično primijetiti da nema velike razlike kad suci rade ili kad štrajkaju, no, ma što mislili o tome, možemo samo zaključiti kako će zbog ove blokade, provocirane nezadovoljstvom sudaca plaćama, broj neriješenih predmeta koji tradicionalno opterećuju hrvatske sudove, samo rasti i problem zaostataka učiniti gotovo nerješivim.
Da je riječ o štrajku ( a ne “mjerama upozorenja” ) misli i ministar Ivan Malenica, jer, kako je objasnio, mjere upozorenja impliciraju prosvjed koji se održava u javnom prostoru, izvan radnog vremena i uz iznošenje zahtjeva i očekivanja prosvjednika. Štrajk je mjera pritiska, kojim se poslodavcu ciljano stvara šteta odbijanjem rada, ne bi li ga tako prisilili da ozbiljnije shvati i brže rješava zahtjeve onih koji su prekinuli obavljati dio svog posla, odnosno cijeli posao.
Neki pravni stručnjaci smatraju da je štrajk sudaca nezakonit, ali bi taj njegov status opet trebali utvrditi suci, a oni ne mogu odlučivati sami o sebi, pa je ova situacija, kako god se interpretirala- neodrživa.
Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo, smatra da su “suci svjesni da bi štrajk bio nezakonit pa nekako bježe od tog pojma i ne žele ga koristiti”.
No, štrajkaju suci i u drugim zemljama EU, pa i u Sloveniji, rekao je u razgovoru za N1 Gotovac,ali kod njih je na snazi definicija štrajka još iz Jugoslavije, a po njoj štrajk može organizirati i grupa građana. Stoga je, zaključuje Gotovac, neusporediv s hrvatskim gdje imamo Zakon o radu iz 1995. kojim je jasno uređeno pitanje štrajka.
Gotovac smatra da su suci trebali izaći na ulicu i prosvjedovati, a ne otkazivati ročišta. Najgore je ako su u nezakonitom štrajku, jer, ako će suci postupati nezakonito, kakva može biti percepcija građana o pravosuđu?!
Ilustracija
