Zbog posljedica sve izraženijih klimatskih promjena, posebno zimi i ljeti Ujedinjeni narodi 2015. godine usvajaju „Program 2030“- najvažniji dokument na svjetskoj razini kojim se definiraju ciljevi održivog razvoja kojima se u petnaest godina nastoji zaustaviti svaki oblik siromaštva, riješiti problem klimatskih promjena, smanjiti nejednakosti… Stoga Europska unija usvaja „Zeleni plan“, dok Hrvatska kao njena članica donosi „Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine“ koje je 2021. godine objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH. Opsežni Program razvoja zelene infrastrukture (ZI) Županije i Gradovi trebali bi implementirati u svoje strateške dokumente, ali upravo u taj najvažniji korak lokalne jedinice, zbog svoje neupućenosti, slabo su zakoračile, ili nisu uopće, kako i samo ministarstvo navodi u svome Programu ZI.
Foto: M. Maričić (pogled na Šibenik s plaže Banj)
Grad Šibenik još uvijek nema najbitniji zeleni dokument „Strategiju razvoja zelene infrastrukture“ koja promišljenim i kontinuiranim radom na terenu oplemenjuje, gradi i u konačnici spaja park šume, sustav pješačkih i biciklističkih staza, školske i terapijske vrtove, perivojnu baštinu, urbane vrtove, kišne vrtove, zelene krovove i zidove… u jednu, svima dostupnu, cjelinu.
Pitanje je, ako još uvijek nemamo, na najbitnijoj lokalnoj razini usvojen Program ZI kako će do 2030. grad Šibenik doseći neke od zelenih ciljeva kao što su primjerice urbani vrtovi čije bi voće i povrće služilo za lokalne potrebe, što je sve širi trend u svijetu, a kod nas samo mrtvo slovo na papiru jer se prvo treba i sam gradski rasadnik dovesti u red. Problema je nebrojeno, zbog inertnosti i neznanja gradskih tvrtki koje bi koordiniranim radom trebale doprinijeti razvoju ZI u Šibeniku. Nažalost i javnost je slabo upoznata sa značenjem Programa ZI jer se taj pojam slabo spominje, kako od strane lokalnih čelnika tako i od uspavane oporbe.
Kako bismo više o svemu navedenom saznali pitali smo nadležne iz Grada Šibenika.
Foto: M. Maričić (okoliš TEF – a i pogled na more)
Je li Grad Šibenik usvojio strategiju otpornosti na klimatske promjene?
– Na svojoj 7. sjednici, dana 9. lipnja 2022 godine, Gradsko vijeće Grada Šibenika donijelo je Odluku o usvajanju Akcijskog plana energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Šibenik- SECAP. Plan je javan dokument i može se objaviti te je prije usvajanja na Gradskom vijeću za dokument je proveden postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću – kaže nam pročelnik za gospodarstvo Petar Mišura.
Jedinice lokalne samouprave (JLS) trebale bi imati i strategiju razvoja zelene infrastrukture (ZI) i unaprjeđenja zelenih i plavih (vodenih) površina. Što Grad Šibenik radi po tom pitanju i koji su budući “zeleni”planovi? Kakva je uloga javnosti i participativnosti u prikupljanju podataka o stanju i potrebama zelene infrastrukture?
– Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika je u završnoj fazi izrade (prijedlog Strategije je napravljen), te se donošenje očekuje kroz 2024. godinu.
Tijekom postupka izrade predmetne Strategije napravljena je anketa u kojoj je sudjelovao veliki broj građana koji su se u istoj očitovali o stanju zelene infrastrukture Grada Šibenika, iskazali svoja mišljenja o postojećem stanju te iznijeli neke prijedloge o eventualnom poboljšanju istoga.
Također, održano je javno savjetovanje sa stručnom javnošću u „Kući umjetnosti Arsen“ gdje se stručna javnost očitovala o predmetnoj Strategiji te iznijela neke stručne prijedloge koje bi pomogle izrađivačima pri izradi istih.
Početkom 2024. godine (kroz siječanj ili veljaču) se očekuje objava Poziva za sudjelovanje u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću gdje će građani moći vidjeti Prijedlog Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika te u skladu s tim dati svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge i uključiti se u izradu iste – stoji u odgovoru koji smo dobili iz Odjela za odnose s javnošću Grada Šibenika.
Foto: M. Maričić (pogled sa Šubićevca)
Koliko će se u suradnji sa šumarijom i Zelenim gradom Šibenikom u idućoj godini posaditi stabala i koje vrste?
– Zeleni grad Šibenik d.o.o. u izradi je plana oplemenjivanja zelenih površina, konkretnijim informacijama raspolagat ćemo u siječnju 2024.godini – kažu nam iz Grada.
Provodi li se trenutno projekt koji u sebi sadrži neke od strateških ciljeva Programa 2030.?
– Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj trenutno provodi 3. projekta koja su povezana sa strateškim ciljevima „Programa 2030“ i to prvenstveno projekte povezane s Razvojnim smjerom 3. Zelena i digitalna tranzicija – govori nam pročelnik Petar Mišura i za kraj opsežno pojašnjava više o projektima.
Projekt pod nazivom „Prevencija, sanacija i edukacija o posljedicama klimatskih promjena“, koji financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u njemu su dvije projektne aktivnosti: prvi je izrada plana zaštite od suše i upravljanja vodom u poljoprivredi za Grad Šibenik, a drugi je jačanje zelene infrastrukture kroz koji se, uz postavljanje javnih slavina, uređuje park Rasadnik.
Jačanje zelene infrastrukture izdvojena je adaptacijska mjera SECAP-a za Grad Šibenik čiji je cilj smanjenje efekta urbanog toplinskog otoka i poboljšanje klimatskih uvjeta u Gradu. Između ostalog, mjera predviđa poboljšanje postojećeg ili razvoj novog zelenila na javnim mjestima, očuvanje zelenih dvorišta te osiguranje dostupnosti pitke vode na javnim površinama u Gradu Šibeniku. Stvaranje zelenih oaza, očuvanje i poboljšanje postojećeg zelenila u gradu u skladu je s mjerom 15.7 Zdravstvo koja predviđa jačanje zelene infrastrukture posebice zelenih oaza i osiguravanje dostupnosti pitke vode posebno na javnim mjestima koja zahtijevaju čekanje.
Projekt pod nazivom „Uređenje i izgradnja protupožarnih puteva na području naselja Zaton i Grada Šibenika“ kojim se planira obnoviti postojeće i izgraditi nove protupožarne puteve što predstavlja cilj u postizanju Mjere 15.5 određene SECAP-om.
Projekt pod nazivom Regionalni znanstveni centar „RaSTEM“ – kroz koji je razvijen program Klimatske promjene za uzrast osnovnih škola, a izradio ga je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Za provođenje programa u osnovnim školama educirano je 15 učitelja iz 5 osnovnih škola u gradu Šibeniku te iz osnovnih škola Skradin i Murter.
Edukaciju učitelja proveli su djelatnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Učitelji su po završetku edukacije, istu proveli i u svojim školama za ukupno 205 djece.
Kroz projekt je također održan i hackhaton iz klimatskih promjena koji je okupio talentirane učenike iz Šibensko-kninske županije. Sudionici hackahatona su se okupili kako bi razvili inovativna rješenja za suočavanje s najbitnijim izazovima koje donose klimatske promjene, poput podizanja razine mora, šumskih požara i sl. Bili su izazvani da razviju klimatske koncepte rješavajući stvarne probleme ili zadovoljavajući potrebe u svojem okruženju. Demonstrirali su svoje ideje kroz izradu mapa ideja i rješenja. Kreiranje kratkog klimatskog plana, koji je obuhvatio opis proizvoda/usluge, ciljanu publiku, monetizaciju i marketinšku strategiju, bio je ključan dio natjecanja. Svaki tim imao je priliku prezentirati svoju ideju i prototip pred sucima i publici. Timovi su bili ocijenjeni na osnovu inovativnosti, izvodljivosti, prezentacijskih vještina te potencijala za rast, ističući se kao nadareni klimatolozi budućnosti.
Osim navedenih elemenata, kroz projekt se planira i izgradnja STEM vrta Robert Visiani u okolišu Osnovne škole Meterize. STEM VRT bit će namijenjen uzgoju biljaka sukladno zelenoj ekonomiji. Takvi vrt služit će kao živi laboratorij i pružati učenicima mogućnost provođenje eksperimenata i učenje o klimatološkim procesima. Također, svaka od sedam osnovnih škola koje sudjeluju u projektu dobit će meteorološku stanicu na kojoj će se moći provoditi dio edukacije iz klimatskih promjena – pojašnjava Mišura.
