-Može li se i kako zaustaviti bespravna gradnja i sačuvati poljoprivredno zemljište? – postavljaju javnosti i sebi retoričko pitanje u pulskoj podružnici političke platforme Možemo!. Pa onda daju i odgovor na to svoje pitanje, i to optimističan, reklo bi se.
-Može. I stoga će Možemo! predsjednici pulskog Gradskog vijeća uputiti prijedlog usvajanja nove Odluke o agrotehničkim mjerama. – kako najavljuju.
Inače, svatko pri zdravoj pameti i zdravim očima u Hrvatskoj, posebice oni koji žive u priobalju, na otocima, u Istri i drugdje u tzv. atraktivnim turističkim i urbanim zonama, odavno zna kako hektari poljoprivrednog i drugog zemljišta svakodnevno nestaju u najezdi graditelja novih kuća, vikendica, apartmana, bazena i koječega, uglavnom u za potrebe profita i brzog bogaćenja, a ne, npr. za rješavanje stambenih problema mladih obitelji. Maslinici, vinogradi, polja, njive, vrtovi, šumarci i pašnjaci nestaju pod udarom bagera i teške mehanizacije, raslinje se nemilice krči, ispiljuje i pali, stijenje se mrvi, tanak sloj zemlje (posebice u Dalmaciji) se odvozi i prodaje… itd.
Izuzev beskrupuloznih domaćih devastatora, koji su često u sprezi s kvarnim političarima i ostalim mjerodavnim službama koje (ne)svjesno ignoriraju kršenje zakona i uništavanje zajedničkih vrijednih resursa radi kratkoročnog profita, posljednjih godina je uočljiva pojava kojekakvih inozemnih mešetara koji bez ikakvog respekta prema tradiciji, krajobrazu i budućnosti domicilnog stanovništva nemilice uništavaju dalmatinski krš, trajno uništavaju i ogoljuju ionako škrtu vegetaciju, a opet sve radi preprodaje apartmana u predimenzioniranim i nakaradnim kućerinama, tzv. vilama kakve niču posvuda.
No ovim se problemom malo tko bavi, a i među tzv. oporbenim političarima su rijezki oni kojima je ova tema atraktivna. Izuzetak je platforma Možemo!
-Jedna od pojava koja degradira poljoprivredno zemljište je i bespravna gradnja. Zanimljivo je da je bez obzira na njene razmjere i posljedice, u Planu razvoja Grada Pula-Pola ona navedena u samo nekoliko redaka, bez ikakvih podataka, i svodi se na sljedeće: “Također je prisutan i problem ilegalne gradnje u zonama namijenjenim poljoprivredi, koji je najevidentniji u istočnom dijelu Grada… S obzirom na navedene izazove, važno je raditi na urbanoj sanaciji navedenih područja te sprječavanju daljnjeg razvoja bespravne gradnje.” To nam govori da rješavanje bespravne gradnje nije među prioritetima. Zato smo nadležnoj pročelnici uputili pitanje o evidenciji, odnosno broju divljih građevina u Puli te koliko je prijava Građevinskoj inspekciji uputio Grad Pula u razdoblju od 2019. do 2023. godine. – vele u pulskome Možemo!.
Prema njima, u Puli se ništa ne radi ni po pitanju bespravne gradnje niti po pitanju zaštite poljoprivrednog zemljišta.
-Neke su općine i gradovi prepoznali Odluku o agrotehničkim mjerama kao jedan od alata za borbu s bujajućom divljom gradnjom. Čvrsti ilegalni objekti u nadležnosti su građevinske inspekcije i upravo je zbog njihove inercije situacija s divljom gradnjom u cijeloj Istri tako strašna. Odluka o agrotehničkim mjerama koristi se kao jedan od načina borbe s bespravnom gradnjom u začetku, prije nego što objekti postanu čvrsti. Tim je mjerama propisana zabrana gradnje ilegalnih zidova, dovoženje građevinskog materijala, skidanje humusnog sloja zemlje, nasipavanje poljoprivrednog zemljišta, postavljanje mobilnih ili kamp kućica i drugih objekata te gradnja i nasipavanje cesta i puteva koji nisu predviđeni prostornim planom. – ističu u MP.
Smatraju kako je donošenje i primjena odredbi Odluka o agrotehničkim mjera samo je jedan od koraka u borbi protiv bespravne gradnje.
Prodaje se… (foto TRIS/G. Šimac)
-Njome se pokazuje volja da se taj problem počne rješavati. Grad Pula nema čak ni to. Pula je Odluku o agrotehničkim mjerama donijela daleke 2010. godine, ali je u međuvremenu donesen i više puta mijenjan Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kao i Pravilnik o agrotehničkim mjerama. Zato pulsku Odluku treba hitno mijenjati i započeti s njenom primjenom, te ćemo u tom smislu uputiti prijedlog usvajanja nove Odluke predsjednici Gradskog vijeća. Kada Grad ima Odluku o agrotehničkim mjerama koja zabranjuje određene radnje na poljoprivrednom zemljištu, tada može kažnjavati prekršitelje i time učiniti sve što je u njegovoj ovlasti kako bi spriječio bespravnu gradnju. Kazne mogu biti i do 50.000,00 kuna za fizičku osobu, a za pravnu do 100.000,00 kuna. – napominju.
Stoga ponavljaju kako je nužno hitno donijeti novu pulsku Odluku o agrotehničkim mjerama i uvesti zabranu postavljanja ili odlaganja kamp kućica, prikolica, kontejnera i drugih pokretnih objekata i naprava, zatim nasipavanja poljoprivrednog zemljišta građevinskim otpadom i drugim materijalom, skidanja humusnog sloja poljoprivrednog zemljišta, ograđivanja i gradnje zidova, te gradnje i nasipavanja puteva i cesta protivno odredbama prostornog plana.
Nacionalni Pravilnik o agrotehničkim mjerama uveo je obavezu godišnjeg izvještaja o primjeni propisanih mjera, upozoravaju. Baš bi bilo interesantno doznati koliko je jedinica lokalne samouprave podnijelo takav izvještaj, odnosno koliko ih je uopće išta poduzimalo po tom pitanju.
-U Strategiji razvoja Pule do 2030. naveden je podatak od oko 450 hektara poljoprivrednih površina u Puli, te se naglašava do sada neiskorišteni poljoprivredni potencijal u cilju ostvarivanja politike “od polja do stola”. Da bi se taj potencijal mogao realizirati, potreban je niz mjera, ali prije svega treba sačuvati vrijedno poljoprivredno zemljište. Zato se nadamo da će sve političke opcije u Gradskom vijeću prihvatiti naš prijedlog za izmjenom Odluke o agrotehničkim mjerama. – zaključuju u Možemo! Pula.
U Puli i Istri možda se takvo što dogodi, no što je s novosklepanim općinicama, te gradovima po Dalmaciji, a gdje je vidljivo kako ova problematika baš ni najmanje ne brine tamošnje nositelje vlasti, nego – suprotno: prešutno i blagonaklono gledaju na te pojave smatrajući ih potvrdom ‘gospodarskog rasta i razvoja’, ili u tome i sami sudjeluju učestalim pretvaranjem poljoprivrednih zemljišta u građevinska područja, potpuno nesvjesni nesagledive štete koju čine budućim generacijama.
Prodaje se (foto TRIS/G. Šimac)
