Samit o klimatskim ambicijama, kako je nazvan, započeo je 20. rujna 2023. u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Sazvao ga je glavni tajnik UN-a António Guterres kako bi, kaže, ubrzao djelovanje vlada, poduzeća, financija, lokalnih vlasti i civilnog društva te saslušao “prve pokretače i izvršitelje”. Održao je i dramatičan govor u kojem je kazao kako je ‘čovječanstvo na vratima pakla’. Takav bi govr vjerovatno imao više smisla prije par desetljeća, a čini se da ni danas nije previše uznemirio čelnike najvećih država, budući da se većina njih nije ni pojavila na ovom Samitu.
Kako vele u UN-u, najnovija znanstvena procjena Međuvladinog panela za klimatske promjene ponovno je istaknula hitnost djelovanja. Šteta od klimatske krize već je velika, a globalne emisije stakleničkih plinova i dalje su na rekordnim razinama. Svijetu su potrebna hitna i duboka smanjenja emisija sada i tijekom sljedeća tri desetljeća kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine i spriječili najgore posljedice.
UN tajnik Gutteres (ilustracija)
-U međuvremenu, stanovništvo koje je najmanje odgovorno za klimatsku krizu već pati od njezinih utjecaja i treba hitnu pomoć za prilagodbu i oporavak od gubitaka i štete. Ovo je pitanje jednakosti i klimatske pravde koje zahtijeva hitnu pozornost vlada i međunarodnih financijskih institucija. Summit predstavlja ključnu političku prekretnicu za demonstraciju da postoji kolektivna globalna volja za ubrzavanjem tempa i razmjera pravednog prijelaza na pravednije globalno gospodarstvo koje se temelji na obnovljivoj energiji i na klimatske promjene. – ističe se.
Dakle, tajnik UN-a je održao još jedan govor u kojem je kritizirao neuspjeh u postizanju napretka u klimatskim mjerama. U uvodnim riječima za svoj Summit o klimatskim ambicijama, rekao je da je “čovječanstvo otvorilo vrata pakla” upozoravajući da idemo prema “opasnom i nestabilnom svijetu”.
-Naš fokus ovdje je na klimatskim rješenjima – a naš zadatak je hitan. Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla. Užasne vrućine imaju užasne posljedice. Izbezumljeni farmeri gledaju usjeve kako ih poplave odnose, visoke temperature koje rađaju bolesti i tisuće ljudi koji bježe u strahu kao povijesni događaj požari bjesne. Ako se ništa ne promijeni, idemo prema porastu temperature od 2,8 stupnjeva – prema opasnom i nestabilnom svijetu. Moramo nadoknaditi vrijeme izgubljeno zbog gole pohlepe ukorijenjenih interesa koji zgrću milijarde iz fosilnih goriva- rekao je Guterres u svojim primjedbama.
Mural ispred sjedišta UN-a
No, predstavnici Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine nisu govorili.
Predloženi pakt o klimatskoj solidarnosti poziva velike emitere – koji su najviše profitirali od fosilnih goriva – da ulože dodatne napore u smanjenje emisija, a bogate zemlje da podrže gospodarstva u razvoju da to učine.
Guterres je također naglasio da budućnost nije fiksna i odao je zasluge klimatskim aktivistima i domorodačkim narodima za njihov aktivizam, kao i poslovnim rukovoditeljima, gradonačelnicima i vladama koji poduzimaju velike korake za postupno ukidanje fosilnih goriva.
U intervjuu s Christiane Amanpour, Guterres je priznao da nema moć nad Vijećem sigurnosti UN-a u prisiljavanju na donošenje odluka o glavnim pitanjima kao što su klimatske promjene, ali je rekao da korištenjem svoje pozicije i okupljanjem ljudi može utjecati.
-Glavni tajnik Ujedinjenih naroda nema moć niti novac, ono što mi imamo je glas i taj glas može biti glasan, a ja imam obvezu da bude glasan Ali moć je u državama članicama i problem je što je primjena te moći danas blokirana. Imamo razinu podjela među supersilama koja nije imala presedana od Drugog svjetskog rata. Čak su i u Hladnom ratu stvari bile predvidljivije od oni su danas. Budućnost nije ispisana: na vama je, liderima, da je ispišete. Još uvijek možemo izgraditi svijet s čistim zrakom, zelenim poslovima i čistom i pristupačnom energijom za sve – rekao je za CNN .
Svjetski čelnici trebali bi na samitu u New Yorku najaviti akcije koje će poduzeti kako bi ispunili svoje obveze iz Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine.
Na popisu govornika nije ni Velika Britanija. Britanski premijer Rishi Sunak rekao je u utorak da bi mogao odustati od cilja postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine.
Europska unija je s druge strane pozvana predstaviti svoje klimatske politike, kao i Brazil, Kanada i Južnoafrička Republika.
Samit je najvažniji skup o klimi u SAD-u od 2019., kada je švedska aktivistkinja Greta Thunberg postavila pitanje svjetskim čelnicima “Kako se usuđujete?”.
Neuspjeh bogatih zemalja da ispune svoja obećanja da će pomoći zemljama u razvoju osobito je osjetljivo pitanje u međunarodnim pregovorima o klimi. To će pitanje biti na dnevnom redu skupa COP28 za nekoliko tjedana.
