Ponedjeljak, 4. rujna, počinje nova školska godina za 446 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola , a za neke od njih bit će to posebno izazovna godina. Za njih, počinje eksperimentalni program cjelodnevne nastave koji će se provoditi u 62 škole. Riječ je o programu s novim predmetima, većom satnicom i pisanjem zadaća u školi. No, eksperimentu neki nisu nimalo skloni, pa su tako roditelji polovice od ukupno 710 učenika u školama u Novom Marofu i Draganićima peticijom izrazili otpor cjelodnevnoj nastavi, a u lipnju najavili i ustavnu tužbu.
Eksperimentalni program u nekim školama se dočekuje kao pozitivan iskorak i izazov, a uostalom samo za infrastrukturu u tim je školama, koje su obuhvaćene cjelodnevnom nastavom, uloženo 18.3 milijuna eura čime će svakako biti znatno povećana kvaliteta obrazovnog procesa i uvjeti u školama. Oni koji prihvaćaju eksperimentalni program surađuju sa školama i nastavnicima oko programa, aktivnosti i rasporeda, drugi, pak, za cjelodnevnu nastavu ne žele ni čuti.
Najogorčeniji su zasad roditelji učenika u Novom Marofu i Draganićima koji su i peticijom iskazali svoje neslaganje s eksperimentalnom nastavom za njihovu djecu. Od 710 roditelja njih je polovica dala svoj potpis na peticiju kojom traže da se eksperimentalni program obustavi, a podigli su i ustavnu tužbu. Pozivaju se na nužnu suradnju škole i roditelja u osiguranju kvalitetnog obrazovanja i zaštiti dječjih prava, a ovdje je, kažu, taj odnos narušen jer je roditeljima oduzeto ustavno pravo da odlučuju o svojoj djeci. Djecu će ipak slati u školu, jer ih ne žele izlagati dodatnoj traumi odvajanja od prijatelja i sredine u kojoj žive, ali smatraju da im je stresa bilo dovoljno tijekom covida, pa ne trebaju nove i u procesu obrazovanja, ističu.
Ravnatelji pokušavaju umiriti roditelje uvjeravajući ih da su učitelji prošli edukaciju za šest novih predmeta, da škole imaju i prostorne i ljudske kapaciteta za ovakav program, učitelji rade svoj posao s ljubavlju i stručno, u cjelosti posvećeni svome pozivu.
No, ne misle svi tako. Čak i bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, iako pozdravlja uvođenje cjelodnevne nastave u hrvatske škole, smatra da se taj zahtjevan i izazovan program mogao i morao kvalitetnije pripremiti, a sve je to , ocijenila je, nekako traljavo odrađeno.
Inače, prema popisu koji je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, najviše škola koje sudjeluju u provedbi eksperimentalnog cjelodnevnog programa je na području Osječko-baranjske županije, gdje ih se uključilo čak 13, a druga po broju škola, njih šest, je Vukovarsko-srijemska županija.
Iz Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije sudjelovat će po pet škola, po četiri škole iz Karlovačke, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije te po tri škole iz Koprivničko-križevačke županije.
Iz Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske te Bjelovarsko-bilogorske županije uključit će se po dvije škole, a po jedna iz Grada Zagreba, Međimurske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske, Zadarske, Zagrebačke te Brodsko-posavske županije.
Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa – programa nacionalnog kurikuluma, odnosno obavezne i izborne nastave (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).
U programima A1 i A2 sudjelovali bi svi učenici i u školi bi, ovisno o rasporedu, učenici razredne nastave boravili do 14 sati, a učenici predmetne nastave prosječno do 15 sati.
Nakon obavezne nastave za sve učenike slijede aktivnosti izbornih programa za dio učenika. Povećat će se satnica za neke predmete, hrvatski i matematiku od prvog do osmog razreda, a za neke, likovni i glazbeni, od prvog do četvrtog, za tjelesni u četvrtom, geografiju u petom te tehnički u šestom razredu uvode se novi predmeti.
Kao alternativa vjeronauku uvodi se predmet Svijet i ja ( za učenike od prvog do osmog razreda ) a novi je predmet i Praktične vještine ( za učenike od prvog do četvrtog razreda ). Kao obavezan predmet od prvog do osmog razreda uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije, a predmet Priroda i društvo razdvaja se na dva- Prirodoslovlje i Društvo i zajednica.
Škole koje je MZO odabralo za sudjelovanje u eksperimentalnom programu :
1. Osnovna škola Mate Lovraka, Veliki Grdevac
2. Češka osnovna škola Josipa Ružičke Končanica, Česká základní škola Josefa Rñžičky Končenice
3. Osnovna škola Sikirevci, Sikirevci
4. Osnovna škola Slano, Slano
5. Osnovna škola Blato, Blato
6. Osnovna škola Ivana Cankara, Zagreb
7. Osnovna škola Koprivnički Bregi, Koprivnica
8. Osnovna škola Sidonije Rubido Erdödy, Gornja Rijeka
9. Osnovna škola „Podolice“, Koprivnica
10. Osnovna škola Mače, Mače
11. Osnovna škola Augusta Cesarca, Krapina, Krapina
12. Osnovna škola Katarine Zrinski, Krnjak
13. Osnovna škola Eugena Kvaternika, Rakovica
14. Osnovna škola Draganići, Draganić
15. Osnovna s“kola “Josipdol”, Josipdol
16. Osnovna škola “Milan Sekulić” Lovinac, Lovinac
17. Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića Senj, Senj
18. Osnovna škola Podturen, Podturen
19. Osnovna škola “Silvije Strahimir Kranjčević”, Levanjska Varoš
20. Osnovna śkola Gorjani, Gorjani
21. Osnovna ikola Popovac, Popovac
22. Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj, Horvátországi Magyar Oktatási és Müeelödési Központ, Osijek
23. Osnovna škola Mate Lovraka, Vladislavci
24. Osnovna škola Matija Gubec, Piškorevci
25. Osnovna škola Ernestinovo, Ernestinovo
26. Osnovna škola Budrovci, Dakovo
27. Osnovna škola Drenje, Drenje
28. Osnovna škola “Ivane Brlić Mažuranić”, Strizivojna
29. Osnovna škola August Šenoa, Osijek
30. Osnovna škola “Mladost”, Osijek
31. Osnovna škola Josipa Antuna Ćolnića, Dakovo
32. Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi
33. Osnovna škola “V ladimir Nazor”, Trenkovo
34. Osnovna škola Stjepana Radića Ğaglin, Ğaglin
35. Osnovna škola Dragutina Lermana, Brestovac
36. Osnovna škola “Mladost”, Jakšić
37. Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Velika
38. Osnovna škola Zagvozd, Zagvozd
39. Osnovna škola Selca, Selca
40. Osnovna škola Tin Ujević, Krivodol
41. Osnovna śkola Kamešnica, Otok
42. Osnovna s“kola Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski
43. Osnovna škola Jasenovac, Jasenovac
44. Osnovna škola Banova Jaruga, Banova Jaruga
45. Osnovna śkola Davorina Trstenjaka, Hrvatska Kostajnica
46. Osnovna škola Zorke Sever, Popovača
47. Osnovna škola Vladimira Vidrića, Kutina
48. Osnovna ikola Jakova Gotovca, Unešić
49. Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Zdenci
50. Osnovna śkola I vana Gorana Kovačića Gornje Bazje, Lukač
5l. Osnovna škola August Cesarec, Špišić Bukovica
52. Osnovna škola Suhopolje, Suhopolje
53. Osnovna škola Lipovac, Lipovac
54. Osnovna škola Slakovci, Slakovci
55. Osnovna škola Ğakovci, Ğakovci
56. Osnovna škola Antun Gustav Matoš Tovarnik, Tovarnik
57. Osnovna škola “Vladimir Nazor”, Komletinci
58. Osnovna škola “Franjo Hanaman”, Drenovci
59. Osnovna škola Bisag, Bisag
60. Osnovna škola Svibovec, Svibovec
61. Osnovna škola Novi Marof, Novi Marof
62. Osnovna škola Martijanec, Martijanec
63. Osnovna škola Novigrad, Novigrad
64. Osnovna škola Gradec, Gradec
