Šibenik je danas dobio dobar hlad pod sjenilom koji figurira u prostoru stare gradske jezgre nenametljivo i oku ugodno, bacajući sjene čipkastog oblika. Ženski rad, dobar hlad projekt je Tijane Mihailović i Maje Šintić iz Šibenske udruge mladih Š.U.M. koji je nastao zahvaljujući donacijama ženskih ručnih radova, čipkastih stolnjaka, prekrivača i miljea (tabletića) koji su krasili interijere obiteljskih kuća. Stara obiteljska čipka koju su vrijedne ženske ruke davno izradile sačuvana je od zaborava starih tavana ponovo zahvaljujući vrijednim ženskim rukama.
Četiri kilometra konca, stotinu metara gurtne, pedesetak kilograma tabletića i na desetke žena napravile su sjenilo za javni prostor koje je u ponedjeljak ujutro (31. srpnja), u 10 sati u Masnoj ulici (Zagrebačka ulica) i službeno predstavljeno javnosti.
Predsjednik Turističke zajednice grada Šibenika Dino Karađole podržao je projekt udruge Š.U.M. za koji je istaknuo kako je primjer revitalizacije tradicionalnog ženskog ručnog rada koji je upravo primijenjen u javnom prostoru te se tako ističe njegova vrijednost kroz spojene miljee ili tabletiće čipke i zahvaljujući ženskom radu grad je dobio jednu novu privremenu atrakciju koja će zaintrigirati građane i turiste.
Maja Šintić je dodala kako se radi o jednom društvenom projektu koji je u vremenskom periodu od nekih pola godine okupio znatan broj Šibenčana i šire oko ideje da zajedno otvore ormare i tavane i da pogledaju kakvo blago skrivaju, i da ih iz prostora doma, jer su miljeići i tabletići oduvijek bili povezani isključivo s prostorom doma, donesu u javni prostor i javnu sferu i na taj način otvore nekoliko različitih tema, a čini se da su u tome i uspjeli.
– Prvo, zahvalila bi se prvenstveno ženama koje su ovo izradile jer je ovo jedno veliko bogatstvo za čiju je izradu bio potreban veliki trud, znanje i vještina. Zahvalila bi se i svim ženama koje su nam donirale svoje miljeiće, rukotvorine svojih majki i baka i mislim da je to najveći značaj ovog projekta.
Ovo je naša vizija da se različite obitelji, žene i njihovi radovi spajaju u jedno i dolaze u javni prostor.
Ovim projektom htjele smo ukazati i na pitanje klimatskih promjena i potrebe za hladom, pa smo odabrale sjenilo koje bi trebalo pružiti nekakav prostor u kojem je i dalje moguća interakcija i za vrijeme najvećeg sunca. Nadamo se da će ovaj komadić hlada koje smo napravile na ulicama grada Šibenika omogućiti da dvoje ljudi kad se sretnu razmjene koju rečenicu da pogledaju gore i proćakulaju o nekoj svojoj obiteljskoj povijesti i da se prisjete ručnog rada svoje mame ili bake i da se tako pokrenu one male priče koje nam toliko znače – govori Maja Šintić.
Foto: M. Maričić (Predstavljanje projekta Ženski rad, dobar hlad)
Tijana Mihailović iz udruge Š.U.M. kratko je dodala kako je u procesu izrade sjenila najveći izazov bio od mnoštva doniranih radova izabrati one radove koji su izloženi u vidu sjenila.
I zaista, cilj je postignut jer projekt Ženski rad, dobar hlad nameće brojna pitanja i odgovore o vrednovanju ručnog rada, a čipkarstvo u Hrvatskoj spada u nematerijalnu kulturnu baštinu, što pokazuje koliko je vrijedno.
Za izraditi milje potrebno je dosta vremena koje se danas u ovom užurbanom svijetu sve manje troši na izradu rukotvorina. Iako se čipka odlikuje iznimnom ljepotom uzoraka, kvalitetom i dugotrajnošću i može biti primjenjiva u svakodnevnom životu na nebrojeno načina, bilo u modi, domaćinstvu ili kao ukras u interijeru, nažalost danas prevladava manje vrijedna konfekcija.
Osim što smo se osvrnuli na društvenu vrijednost čipke otići ćemo još dalje.
Iako je teško povezati čipku i klimatske promjene zahvaljujući ovom ženskom projektu mislim da ćemo uspjeti prateći slijed događaja počevši od uvezivanja čipke u veliko sjenilo nalik na jedro veličine par kvadrata koje je postavljeno u javni prostor i koje nas na kraju štiti od sve većih vrućina uzrokovanih klimatskim promjenama.
Nameće nam se misao kako je dosta golih javnih gradskih površina koje po ovim nesnosnim vrućinama tako ogoljene ne služe svojoj prvotnoj namjeni, kao mjesto okupljanja i razonode.
Upravo ovaj mali projekt je dobar primjer kako bi se ubuduće trebali braniti od vrućina uzrokovanih klimatskim promjenama, a da dodatno ne narušavamo izgled stare gradske jezgre o čemu nam je više rekla Maja Šintić.
Čipkasto sjenilo postavljeno u staroj gradskoj jezgri
– Kada smo počele prikupljati donacije i dok smo uopće razmišljale o samoj ideji projekta i što napraviti da bude dovoljno efektno i da ljude potakne da razmišljaju i o drugim temama, a ne samo o ponovnoj upotrebi miljeića i tabletića, onda smo se zapravo sjetili da u „Masnoj ulici“ imamo neka osunčana područja kroz koja je zaista teško prolaziti s obzirom na globalni rast temperatura, stoga smo se sjetili sjenila i kako bi bilo dobro ponuditi građanima sjenu, koja je dovoljno prozračna i koja je interesantna vizualno i koja ukazuje na potrebu da pametnije planiramo gradove te da omogućimo prolaz, primjerice ljudima koji idu s pijace na Goricu, a da bude human i da ne moraju prolaziti područja na kojima je temperatura i do 50 stupnjeva – komentira nam Maja Šintić.
S obzirom da nam nedostaje zelenih površina i stabala koja nas štite od vrućina i koja čine prostor ljepšim ubuduće bi i drugi mogli slijediti dobar primjer sa sjenilima.
– Nije ovo nešto što smo mi izmislile, na primjer u Španjolskoj se koristi na sličan način kukičani radovi kako bi se snizile temperature i napravio hlad na ulicama – komentira Maja Šintić.
Etnologinja Sandra Barešin napisala je kako je ovaj projekt svojevrsna pohvala ruci i važnosti uloge ruke u kulturnoj povijesti čovječanstva na razmeđi primijenjene umjetnosti, ručnog rada i ekologije.
Čipkasto sjenilo
Sjene
