U povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode Udruga Biom pokrenula je donacijsku kampanju “Neka moj let ne bude posljednji”, kako bi zaustavila stradanje ptića bjeloglavih supova.
Donacijska kampanja pokrenuta je sa ciljem spašavanja mladih bjeloglavih supova, posljednje preostale vrste strvinara u Hrvatskoj, čija populacija broji svega oko 120 parova, stoji u priopćenju.
Ptići bjeloglavog supa kada se izlegnu ostaju u gnijezdu četiri mjeseca, a o njima brinu oba roditelja. Udruga upozorava da godišnje 30 ptića padne u more zbog ponašanja ljudi.
“Zbog različitih ljudskih aktivnosti koje se odvijaju u blizini gnijezda, poput velikog broja turističkih i drugih plovila koja plove blizu litica u ljetnoj sezoni, ptići se znaju uspaničiti te poletjeti iz gnijezda prije vremena”, navodi Biom.
Do kraja trogodišnje kampanje cilj je prikupiti iznos od 40.000 eura, kojim će se osigurati upozoravanje i informiranje vlasnika brodica i ljudi o ponašanju u blizini litica te pretraživanje morske površine i akcije spašavanja ptića, u kojima će sudjelovati educirani i iskusni volonteri.
Supovi će tada biti prevezeni u oporavilište te nakon oporavka vraćeni u prirodu. Na taj se način može spasiti 12 bjeloglavih supova godišnje, ističe udruga.
Bjeloglavi sup (foto ZG ZOO)
-U kampanju smo krenuli na Dan biološke raznolikosti kako bismo ukazali na dragocjenost bjeloglavih supova koji su ugroženi ljudskim djelovanjem. U prirodi sve ima svoje mjesto, a kad narušimo ravnotežu vrste iz nekih područja nestaju ili čak u potpunosti izumiru, a s njima nestaju i njihove uloge u prirodi. Bjeloglavi sup ima značajno mjesto u čišćenju i održavanju okoliša zdravim jer se hrani ostacima uginulih životinja. Zbog toga je od iznimne važnosti krenuti u očuvanje ove ugrožene vrste već za njihovog prvog leta, kako on ne bi bio i posljednji. – kaže Paula Počanić Vovk, voditeljica kampanje.
Prva etapa kampanje počinje danas, kako bi se prikupljenim sredstvima mogao aktivirati spasilački tim za ljetnu sezonu 2024. godine.
Dragocjen popis životinjskih i biljnih vrsta te raznolikost staništa čine Hrvatsku izrazito bogatom europskom zemljom kada je riječ o biološkoj raznolikosti. U Europi gotovo svakoj šestoj vrsti prijeti izumiranje zbog gubitka staništa, klimatskih promjena, odnosno direktno ili indirektno zbog ljudskog djelovanja. Na popisu ugroženih vrsta kojima prijeti izumiranje je i bjeloglavi sup.
5. rujan je Međunarodni dan ptica strvinara. No to im previše i ne znači niti im pomaže da ne budu i dalje ugroženi. . Kako kažu stručnjaci, bjeloglavi supovi su veličanstvene ptice strvinari čiji opstanak ovisi o čovjeku. Ukratko, supovi bi mogli preživjeti, ako ih mi, odnosno ljudska vrsta, ne pobijemo, a što svojim neodgovornim i nehajnim ponašanjem vrlo uspješno činimo već desetljećima.
Međunarodni dan ptica strvinara obilježava se svake godine prve subote u rujnu kako bi se javnost upoznala s važnošću njihove zaštite. Naime, riječ je o pticama izuzetno važnima za ekološku ravnotežu, no nekim vrstama prijeti izumiranje. Tako je, primjerice, izumrla cijela kolonija supova koja je obitavala u Paklenici. Stradali su uglavnom radi nas, tj. čovjeka, a koji je htio istrijebiti vukove ostavljajući im otrovane životinje kao mamac.
No usput su tako pobili supove.
Sada se uobičajenim tegobama supova usljed ljudskog djelovanja pridružila i velika vrućina usljed klimatskih promjena.
Inače, na svijetu danas žive svega 23 vrste strvinara i naseljavaju sve kontinente osim Australije i Antarktike. U Hrvatskoj žive bjeloglavi supovi koji se gnijezde još jedino na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Na Cresu je smješteno i Oporavilište za bjeloglave supove Beli s kojim Zoološki vrt grada Zagreba surađuje u brizi za supove kojima je potrebno liječenje te oporavak pred povratak u prirodu.
Početkom 20. stoljeća bjeloglavi supovi bili su rašireni gotovo na cijelom području Hrvatske – od Učke, Primorja, kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona nekih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja. Danas se bjeloglavi supovi u Hrvatskoj još jedino gnijezde na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku pa se njihova populacija nerijetko naziva i kvarnerskom. Kvarnerska populacija danas broji oko sto parova. Supovi se na kvarnerskim otocima najčešće hrane strvinama ovaca koje slobodno pasu otočnim kamenjarskim pašnjacima.
