Europska agencija za okoliš, skraćeno EEAe objavila svoju cjelovitu procjenu pod nazivom „Kvaliteta zraka u Europi 2022.” u kojoj je predstavljeno stanje kvalitete zraka u Europi, procijenjeni su učinci onečišćenja zraka na zdravlje i ekosustave i utvrđeni izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak. Prema toj analizi, onečišćenje zraka i dalje predstavlja znatne rizike za zdravlje u Europi, uzrokujući kronične bolesti i preuranjene smrti, zaključili su, a to se može zaključiti i bez skupih analiza. Nadalje, prema najnovijim procjenama EEA-e, u EU-u je 2020. godini najmanje 238 000 ljudi prerano umrlo zbog izloženosti onečišćenju sitnim česticama PM2.5 iznad preporučene vrijednosti SZO-a od 5 µg/m3.
Onečišćenje dušikovim dioksidom prouzročilo je 49 000 slučajeva preuranjene smrti u EU-u, a izloženost ozonu njih 24 000.U 2020. 96 % gradskog stanovništva EU-a bilo je izloženo koncentracijama sitnih lebdećih čestica (PM2.5) iznad preporučene vrijednosti SZO-a od 5 mikrograma po kubičnom metru (µg/m3) zraka. Osim toga, onečišćenje zraka šteti biološkoj raznolikosti i oštećuje poljoprivredne usjeve i šume, što dovodi do golemih gospodarskih gubitaka.
Loša kvaliteta zraka, posebice u gradskim područjima, i dalje utječe na zdravlje europskih građana, zaključuju oni.
Ilustracija: smog
Osim preuranjene smrti, onečišćenje zraka uzrokuje loše zdravlje i stvara velike troškove zdravstvenom sektoru. Primjerice, u 2019. izloženost sitnim česticama PM2.5 dovela je do 175 702 godine života s invaliditetom zbog kronične opstruktivne plućne bolesti u 30 europskih zemalja.
Nadalje, ekstremne vremenske prilike poput toplinskih valova i poplava odnijele su oko 195.000 života i gotovo 560 milijardi eura u Europi od 1980., podaci su Europske agencije za okoliš (EEA), koja poziva na pokretanje novih mjera.
“Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzročili su ekonomske gubitke procijenjene na 560 milijardi eura u EU između 1980. i 2021., od čega je samo 170 milijardi eura (30 posto) bilo osigurano” i prouzročili su gotovo 195.000 žrtava, rekla je europska agencija, koja je postavila novi on-line portal koji objedinjuje najnovije podatke koji se odnose na utjecaj ovih događaja.
Dimnjaci smogovci
U veljači 2022. bilanca koju je predstavila EEA iznosila je 510 milijardi eura i 142.000 mrtvih, za razdoblje 1980.-2020. Godine 2021. poplave u Njemačkoj i Belgiji stajale su gotovo 50 milijardi eura.
U smislu žrtava, EEA naglašava da je došlo do promjena u metodologiji koju koriste Francuska i Njemačka pa otud i varijacije u brojevima.
“Kako bismo izbjegli nove žrtve, hitno moramo prijeći s reakcija na ekstremne vremenske prilike… na proaktivnu pripremu”, rekla je za AFP Aleksandra Kazmierczak, stručnjakinja EEA.
U novom izvješću kaže se da toplinski valovi uzrokuju 81 posto smrtnih slučajeva i 15 posto financijske štete.
Obilježeno opetovanim toplinskim valovima, ljeto 2022. koje još nije ušlo u statistiku zabilježilo je veći broj smrtnih slučajeva diljem Europe od uobičajenog.
U srpnju 2022. bilo je 53.000 (16 posto) više smrtnih slučajeva od mjesečnih prosjeka za razdoblje 2016.-2019., ali nisu svi izravno pripisani vrućini, objavila je EEA.
Kineski smog
Španjolska je zabilježila više od 4600 smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama između lipnja i kolovoza.
Klimatski modeli predviđaju dulje, intenzivnije i češće ekstremne toplinske valove, koji moraju prisiliti Europu da djeluje kako bi zaštitila svoju stariju populaciju, osjetljivu na visoke temperature.
Na tlu, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećale su vjerojatnost suše pet do šest puta u 2022. godini, u kojoj su šumski požari zahvatili više nego dvostruko veće područje u usporedbi s posljednjim godinama, navodi se u izvješću EEA.
Suše mogu biti ekstremno skupe, a za poljoprivrednike posljedice mogu biti katastrofalne, upozorava se u izvješću.
Eto, i to je zaključeno: da suša nije dobra za poljoprivredu, i da zagađeni zrak nije za disanje.
