Predmet stočara Brkića iz istoimenoga zaseoka u fokusu je već danima. Još 17. veljače zapazili smo na stranici „Krški pašnjaci“ tekst o stočaru Goranu Brkiću koji ima tristo ovaca koje mora izmjestiti sukladno Rješenju komunalnog redarstva Grada Šibenika. Ne preostaje mu dovoljno vremena za takav zahvat.
Rješenjem se nalaže da se u roku 90 dana ukloni/premjesti oko 300 ovaca koje drži na nekretnini na udaljenosti manjoj od 50 metara od najbližih stambenih i javnog objekta – ceste kroz naselje. Ukoliko stranka ne postupi prema rješenju, isto će se provesti prisilnim putem preko treće osobe, a radi izvršenja može se izreći i novčana kazna.
Ogorčeni Brkić
“Mene ovo ljuti i veliki mi je problem! Pa gdje ću s ovcama i otkud mi 30.000 eura da im napravim štalu van sela, tamo gdje nema ni struje ni vode?”, šokiran je rješenjem vlasnik OPG-a Vilaš koji se s ovcama bavi otkad pamti.
Objašnjava kako je 19 metara udaljenost od objekta u kojemu godinama nitko ne živi, „a na 48 metara je moj brat kojemu ovce ne smetaju…”, napominje stočar koji se odlučio žaliti na odluku za što je angažirao i odvjetnika. Točnije, žalio se, ali , kako stoji u Rješenju: Žalba ne odgađa izvršenje.
O ovom bizarnom slučaju koji govori o sljepoći administracije, razgovarali smo s pročelnikom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Antom Nakićem koji nam je pojasnio Brkićev problem, kao i doneseno Rješenje sukladno Odluci o komunalnom redu o držanju životinja.
– Susjedi Gorana Brkića su negodovali zbog držanja tristo ovaca u centru sela koje su udaljene samo trideset pet do pedesetak metara od obližnjih objekata. Farma u zaseoku Brkići kod naselja Gradina, koje je u sastavu Grada Šibenika, datira od 70-ih godina prošlog stoljeća, no tek nedavno, prije otprilike dvije godine su dopremljene ovce koje smetaju susjedima jer se sve više bave turizmom. Prije 30-40 godina stočarstvo je bilo normalno, no sada su tu i turisti.
Nakić : Istina je na pola puta…
Nakić nam pojašnjava kako je Odjel za komunalne djelatnosti zaprimio više prijava od susjeda kojima smeta smrad ovaca, stoga su izašli na teren i utvrdili da Brkić ne drži ovce sukladno Odluci o komunalnom redu te je doneseno spomenuto Rješenje u duhu zakona. Brkiću je rečeno da se može žaliti županijskom drugostupanjskom tijelu, što je i učinio.
Istina je na pola puta, kaže nam Nakić kojemu je jasno da doneseno Rješenje može ugroziti egzistenciju jedne obitelji, no odjel kojemu je na čelu mora postupati po službenoj dužnosti i zakonu.
No, je li Odluka o komunalnom redu o držanju životinja manjkava i treba li je doraditi?
– To se razmatra, odluku bi trebalo dopuniti i unaprijediti – pojašnjava Nakić.
Nedorečene odluke skupo koštaju male stočare
Jasno je da je problema u poljoprivredi nebrojeno uslijed nedostatka jasne vizije i strategije poljoprivredne proizvodnje, iako je činjenica da krška područja pružaju gotovo idealne uvjete za razvoj ekološke poljoprivrede, a Šibensko-kninska županija upravo spada u takvo područje.
Odluke i pravilnici lokalnih vlasti također ne idu u prilog poljoprivrednicima jer na području Grebaštice, Žaborića, Brodarice, Zatona i Rasline nije dopušteno držanje domaćih i drugih životinja, ako su smješteni bliže od 30 metara od najbližeg stambenog objekta, osim kućnih ljubimaca – stoji u Odluci Grada Šibenika od 15.10. 2013. godine. Tako u ruralnoj Raslini možete držati nekoliko pasa i mačaka, ali držanje, primjerice, domaćih životinja je zabranjeno, bez obzira na teritorijalnu pogodnost i tradiciju. Također, odluka o komunalnom redu o držanju životinja ne odnosi se na držanje konja u sportsko-rekreacijske svrhe sportskih udruga.
Sasvim je jasno da je Goran Brkić stavljen u nemoguću poziciju i to sada kada ima najviše posla oko blaga jer je u tijeku janjenje. Brkićev slučaj trebao bi se sagledati šire s obzirom da mu doneseno rješenje može upropastiti egzistenciju, kao što bi i neke donesene odluke koje su manjkave, trebalo dopuniti i unaprijediti u svrhu zaštite poljoprivrede koja nam treba biti na prvom mjestu.
Crtica iz povijesti
Povijest kaže da je Dalmacija oduvijek bila zemlja ovaca, prastanovnici Dalmacije (od 4. stoljeća pr. Kr.), ilirsko pleme Delmati ili Dalmati bili su isključivo stočari, odnosno ovčari. Krajem 19. i početkom 20. st. u Dalmaciji se uzgajalo oko 2 milijuna ovaca i koza (koza oko 200.000) na oko 270 tisuća stanovnika, vjerovali ili ne.
Sadašnje stanje je nešto drugačije, ovčarstvo više nije jedna od najbitnijih gospodarskih grana koja hrani stanovništvo, hranu većinom uvozimo, a umjesto poljoprivrednih dobara sve više je onih turističkih. Tako „Dalmati“ većinom više nisu stočari, već iznajmljivači kreveta.
